Rast vojnih budžeta i sukoba pojačava inflaciju i pritisak na javne finansije

Novi izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuje na to da su sve izraženije geopolitičke napetosti i češći oružani sukobi doveli do značajnog rasta vojnih izdvajanja. Tokom proteklih pet godina približno polovina država povećala je budžete za odbranu, dok se u narednom periodu očekuje dodatno povećanje, posebno jer članice NATO-a planiraju podići izdvajanja za naoružanje na nivo od pet posto BDP-a do 2035. godine.

Prema podacima MMF-a i Reutersa, prodaja naoružanja vodećih svjetskih proizvođača, među kojima dominiraju kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, u realnim iznosima udvostručena je u posljednje dvije decenije. U okviru dva poglavlja predstojećeg izvještaja o globalnim ekonomskim izgledima analizirani su troškovi aktuelnih sukoba, koji su dostigli najviši nivo od završetka Drugog svjetskog rata, kao i šire makroekonomske posljedice ubrzanog rasta vojne potrošnje. Cjelovit dokument biće objavljen narednog utorka.

Analiza autora MMF-a pokazuje da su ciklusi povećanja izdvajanja za odbranu sve učestaliji, naročito u zemljama u razvoju i ekonomijama u nastajanju. Takvi ciklusi, u prosjeku, traju oko dvije i po godine, pri čemu vojna potrošnja dostiže približno 2,7 posto BDP-a.

Oko dvije trećine tog rasta finansira se povećanjem fiskalnih deficita, što može kratkoročno podstaći privrednu aktivnost, ali istovremeno nosi rizike rasta inflacije i srednjoročnih ekonomskih izazova. Zbog toga MMF naglašava potrebu za usklađivanjem takvih politika s monetarnim mjerama.

Pritisak na javne finansije

Povećanje vojne potrošnje reflektuje se i na stanje javnih finansija. U prosjeku, fiskalni deficit se pogoršava za oko 2,6 procentnih poena BDP-a, dok javni dug raste za približno sedam procentnih poena u roku od tri godine od početka ovakvih ciklusa.

Istovremeno, oko četvrtine dodatnih izdvajanja finansira se preraspodjelom unutar budžeta, što često rezultira smanjenjem sredstava za socijalne programe, rekla je ekonomistkinja MMF-a Andresa Lagerborg.

Iz MMF-a navode i da su efekti na proizvodnju skromniji kada se naoružanje nabavlja iz inostranstva. Veći fokus na domaće javne investicije u opremu i infrastrukturu mogao bi proširiti tržište, unaprijediti ekonomiju obima i ojačati industrijske kapacitete, uz smanjenje odliva sredstava prema stranim dobavljačima.

Ekonomista MMF-a Hippolyte Balima, jedan od autora analize, rekao je da podaci ukazuju i na nestabilnost mira, budući da se oko 40 posto država vraća u sukob u roku od pet godina.

Rani koraci ka stabilizaciji ekonomije, restrukturiranju duga, obezbjeđivanju međunarodne podrške i sprovođenju domaćih reformi ključni su za postavljanje temelja za snažan oporavak, rekao je Balima.

Rastući broj sukoba i njihove posljedice

Podaci za 2024. godinu pokazuju da je više od 35 država bilo pogođeno sukobima na vlastitoj teritoriji, dok je gotovo 45 posto svjetske populacije živjelo u zemljama zahvaćenim konfliktima.

"Pored razornog ljudskog faktora, ratovi nameću velike i dugotrajne ekonomske troškove i stvaraju teške makroekonomske kompromise, posebno za zemlje u kojima se borbe odvijaju", naveo je MMF u blogu objavljenom istovremeno sa djelovima izvještaja.

Iako države uključene u sukobe izvan svojih granica mogu izbjeći direktna razaranja i veće ekonomske štete, negativni efekti se prenose na susjedne zemlje i ključne trgovinske partnere.

"Gubici proizvodnje izazvani sukobima traju i nakon deset godina i obično premašuju one povezane sa finansijskim krizama ili teškim prirodnim katastrofama", navodi MMF.

Generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je u ponedjeljak za Reuters da je Fond spreman da snizi prognoze globalnog rasta i poveća očekivanja inflacije zbog rata sa Iranom.

U utorak je predsjednik Svjetske banke Ajay Banga rekao da će rat dovesti do određenog usporavanja rasta i rasta inflacije, bez obzira na to koliko brzo bude okončan.

Prema ocjeni MMF-a, sukobi su dodatno doprinijeli slabljenju deviznih kurseva, smanjenju deviznih rezervi i rastu inflacije, dok su rastuće spoljne neravnoteže dodatno pojačale makroekonomske pritiske, prenosi Forbes.