Prema mapi kupovne moći, BiH među najslabijima u Europi po standardu

Najnoviji podaci o kupovnoj moći u Europi, prikazani kroz mapu zasnovanu na analizama pariteta kupovne moći (PPP), ponovo ukazuju na izražene razlike među državama kontinenta. Ova analiza, koju je obradila platforma Statista na osnovu podataka Eurostata, OECD-a i Svjetske banke, pokazuje u kojim zemljama plate zaista omogućavaju stabilan životni standard, a gdje jedva pokrivaju osnovne troškove.

Prema definicijama međunarodnih ekonomskih institucija, kupovna moć mjeri koliko roba i usluga građani mogu priuštiti sa svojim prihodima, uzimajući u obzir cijene u zemlji. Razlike u indeksima nisu samo statističke prirode, one jasno odražavaju razliku između finansijske sigurnosti i svakodnevnog balansiranja troškova.

Sjever i male bogate ekonomije na vrhu

Države sjeverne Europe i dalje prednjače kada je riječ o ovom pokazatelju. Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska prelazi vrijednost od 130. Visok standard potvrđuju i zemlje zapadne Europe poput Njemačke i Nizozemske, gdje kombinacija stabilnih cijena i visokih primanja omogućava relativno snažnu kupovnu moć.

Ipak, najviši nivo bilježe manje, ali izrazito razvijene ekonomije. Luksemburg, s indeksom oko 180, te Švicarska, s više od 160, izdvajaju se kao apsolutni lideri. Ekonomisti ove rezultate povezuju s visokom produktivnošću, stabilnim tržištem rada i snažnim institucijama koje omogućavaju rast realnih plata uprkos inflacijskim pritiscima.

Zapad Europe suočen sa stagnacijom

Iako i dalje spadaju u razvijeni dio kontinenta, pojedine zapadne zemlje bilježe usporavanje rasta kupovne moći. Francuska, s indeksom oko 112, te Velika Britanija, koja dostiže oko 124, suočavaju se s posljedicama inflacije koja je posljednjih godina umanjila realnu vrijednost prihoda, posebno kada je riječ o troškovima energije i hrane.

U južnoj Europi razlike su još izraženije. Španija se nalazi tek nešto iznad indeksa 100, dok Portugal, s vrijednošću oko 60, pokazuje koliko standard može varirati čak i unutar Europske unije.

Zemlje srednje i istočne Europe bilježe određeni napredak, ali i dalje ne dostižu nivo razvijenijeg zapada. Češka i Poljska približavaju se indeksu 100, dok Rumunija i Bugarska, iako iznad 70, još uvijek zaostaju. Ipak, u protekloj deceniji razlike su djelimično smanjene zahvaljujući ekonomskom rastu i povećanju plata.

Balkan i dalje pri dnu ljestvice
Kada je riječ o jugoistočnoj Europi, podaci ukazuju na niži nivo kupovne moći. Slovenija, s indeksom 86, i Hrvatska, s oko 80,8, izdvajaju se kao zemlje s relativno boljim standardom u regionu.

Bosna i Hercegovina bilježi indeks od 64,3, što je svrstava među slabije rangirane države u Europi. Niže vrijednosti imaju Srbija (59,1), Sjeverna Makedonija i Grčka (oko 60,7), dok Albanija s indeksom 43,7 zauzima posljednje mjesto na ovoj listi.

Šta pokazuje pozicija Bosne i Hercegovine

Rezultat Bosne i Hercegovine ukazuje na to da nominalni rast primanja ne prati u dovoljnoj mjeri rast troškova života. Indeks od 64,3 znači da je realna mogućnost građana da podmire svakodnevne potrebe i dalje znatno ispod europskog prosjeka, a razlika je posebno vidljiva u poređenju sa razvijenijim državama kontinenta.

Takav odnos plata i cijena najviše se odražava na domaćinstva koja najveći dio prihoda izdvajaju za hranu, režije, stanovanje i prijevoz. U okolnostima kada osnovni troškovi zauzimaju najveći dio kućnog budžeta, prostor za štednju, ulaganje ili veću potrošnju ostaje veoma ograničen. To u praksi znači da se i manji poremećaji cijena, posebno kod energenata i prehrambenih proizvoda, snažno odražavaju na standard stanovništva.

Podaci sa mape dodatno pokazuju da Bosna i Hercegovina zaostaje ne samo za državama zapadne i sjeverne Europe, nego i za dijelom regiona. Iako je ispred Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, i dalje ostaje osjetno ispod Hrvatske i posebno Slovenije, koje imaju znatno povoljniji odnos prihoda i troškova. Takav raspored potvrđuje da se ekonomski jaz unutar jugoistočne Europe i dalje jasno vidi.

Europa različitih ekonomskih realnosti

Analiza jasno pokazuje da Europa i dalje funkcioniše kao prostor velikih ekonomskih razlika. Dok jedan dio kontinenta uživa visok životni standard i stabilnost, drugi se suočava s ograničenim prihodima i rastućim troškovima, što značajno utiče na svakodnevni život građana.