Globalni rast cijena energenata u ovoj godini daleko je veći od ranijih procjena Svjetske banke i iznosiće 32 odsto, što bi moglo uticati i na ekonomiju narednih godina. Nestabilnost na Bliskom istoku i prekinuti lanci snabdijevanja posebno utiču na cijene tečnog naftnog gasa, koje bi u Evropi mogle da rastu i 60 odsto.
Stručnjaci Svjetske banke razvili su scenarije za naredne dvije godine, prema kojima može doći do stabilizacije, ali i nestašice energenata i hrane. Koji scenariji su izvjesniji i koliko im je domaća ekonomija prilagodljiva, pitali smo ekonomiste.
Najcrnje prognoze Svjetske banke treba uzeti s rezervom s obzirom na to da su bazirane na aktuelnim događajima, kaže Igor Gavran.
Američkoiranski sukob najviše utiče na cijene i snabdjevenost naftom i gasom.
IGOR GAVRAN, ekonomista
"Onog momenta kada bi se ona okončala što se može desiti bukvalno svakog dana s obzirom na nepredvidivost američke politike, došlo bi do drastičnog pada cijena nafte do daleko većeg snabdijevanja i naftom i prirodnim plinom i ove bi prognoze samim tim bile radikalno promijenjene na bolje."
Kada je riječ o prilagodljivosti domaće ekonomije Gavran smatra da povoljniji izvori snabdijevanja gasom i ulaganja u domaću proizvodnju hrane mogu donijeti prednost.
Međutim, postoje i pesimistični pogledi.
DAMIR MILJEVIĆ, ekonomista
"Niti za dobri scenario, ništa ne radimo ozbiljno ni u proizvodnji ni u energetskom sektoru, niti poduzimamo bilo kakve mjere oko loših scenarija tako da po meni nažalost slijedi da naredna godina neće biti tako dobra. Inflacije će biti i dalje, a to znači životni standard stanovništva manji."
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista
"Mi smo potpuno zapostavili domaću proizvodnju, ljudi napuštaju proizvodnju i mlijeka i pšenice, nikakve zaštite nemaju, a država koja nema hranu nije ozbiljna."
Pesimistične prognoze, osim zbog nedostatka državne strategije zasnivaju se i na efektima klimatskih promjena i zavisnosti od stranih tržišta prije svega evropskog.
EU se iznenađujuće brzo prilagođava nestabilnim okolnostima, kaže ekonomista iz Zagreba Damir Novotny. Energetski disbalans nadomješta ubrzanom tranzicijom na obnovljive izvore, intenzivnijom štednjom i aktiviranjem nuklearne energije, a poljoprivreda i dalje produkuje tržišne viškove što stabilizuje i cijene.
DAMIR NOVOTNY, ekonomista, Zagreb
"Ne vidimo u ovom trenutku baš neku neposrednu opasnost da tih prozivoda neće biti. Kako će se stvari odvijati naredne godine teško je reći jer klimatske promjene su vidljive, ljeta su sve toplija i poljoprivreda će se morati prilagoditi tim promjenama. kako bi održala proizvodnju prije svega mislim na EU."
Rast evropske ekonomije između 1-1,5% govori, kaže Novotny, da se nije dogodila nikakva katastrofa zbog visokih cijena energenata.
Na globalnom planu zabrinutost je zbog pada kineske ekonomije, ali je s druge strane nadomješta izraziti rast u Indiji.
Tako da je globalna ekonomija i dalje na stabilnih 3%. Ostvari li se pozitivni scenario iz izvještaja Svjetske banke i ne bude drastičnog uticaja klimatskih promjena, a političke prilike u kriznim područjima budu stabilnije, doći će do pada cijena energenata i manjeg rasta cijena hrane u naredne dvije godine.
