Istraživanje pokazalo veliko nezadovoljstvo građana BiH radom pravosuđa

Generalni zaključak izvještaja Svjetske banke koji je, u saradnji sa Evropskom komisijom, objavljen o efikasnosti i percepciji građana o radu pravosuđa i koji je predstavljen na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), pokazaje nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine u toj oblasti.

Istraživanje Svjetske banke prezentovano je prvog dana sjednice VSTV-a u Trebinju, a obuhvatilo je nosioce pravosudnih funkcija, advokate, notare i izvršioce, dok je percepcija građana prema pravosuđu negativna, pokazao je izvještaj.

Isto istraživanje je bilo provedeno 2020. i izvjestioci kažu kako je zabilježeno da je došlo do blagog poboljšanja percepcije građana kada je u pitanju rad sudova, ali da je rad tužilaca ostao na istom nivou.

"Dominantno je negativna percepcija građana o efikasnosti pravosudnog sistema, i značajno su građani zadovoljniji efikasnošću advokatskih usluga, notara i izvršitelja", rekla je Marina Matić Bošković, ekspertica iz Svjetske banke.

Prema izvještaju, sudije i tužioci smatraju da postoje problemi s procesnom disciplinom i da je manje od pola sudskih postupaka imalo konkretne rezultate. S druge strane, sudije smatraju da zbog druge strane u postupku dolazi do odugovlačenja i da se zbog toga stvara procesna neefikasnost.

Proporuke za unapređenje te efikasnosti ispitanici vide u povećanju broja zaposlenih u administraciji te boljoj organizaciji rada u sudovima i tužilaštvima.

Prema podacima koji su prikupljeni, 40 posto ispitanih građana je kazalo da je zadovoljno kako se njihov slučaj riješio, ali da smatraju da je to izolovani slučaj, a ne pravilo.

"Ne dobijate dobre rezultate kada građani generalno razmišljaju o funkcionisanju i efikasnosti pravosuđa", rekao je na sjednici Srđan Svričev, viši specijalist Svjetske banke.

Matić Bošković kaže da su ispitani građani bili zadovoljni pristupom pravosuđu, ali da je preko 40 posto njih nezadovoljno pristupom informacijama i da postoji barijera u finansijskom kontekstu. S druge strane podaci govore da građani ne znaju da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć ili na koji način da ostvare to pravo.

"Pedeset posto građana je čulo da postoji, ali ne zna na koji način bi mogli da ostvare pravo na besplatnu pravnu pomoć", objasnio je Matić Bošković.

Članica Vijeća Džamna Vranić kaže da je veliki problem kada negativna slika o pravosuđu izađe od stranke u postupku. Dodaje da je zadatak svih nosilaca pravosudnih funkcija da u javnost ponesu pozitivnu poruku.

"Nažalost, imamo percepcije zbog loših izvještavanja, zbog novinara koji misle da je nešto vijest što ne bi trebalo da bude udarna vijest", rekla je Vranić.

U izvještaju se navodi da građani sada više vjeruju medijima nego pravosuđu i da je taj primjer prisutan samo u BiH. Međutim, jedan od najvećih izazova jeste činjenica da ispitani građani kažu da ne znaju ništa o reformi pravosuđa, da nemaju stav o tome i da smatraju da se ništa nije promijenilo. S druge strane, postoje nosioci pravosudnih funkcija koji isto misle.

"Imamo četvrtinu koji smatraju da se ništa nije promijenilo i imamo četvrtinu koji smatraju da je gore. Imamo četvrtinu koji ne znaju u kojem pravcu se kreće", rekao je Svirčev.

Predsjednik Vijeća Sanin Bogunić kaže da se ne bi složio da je BiH jedina država u kojoj se više vjeruje medijima nego pravosuđu. Mišljenja je i da bi mediji generalno trebali prenositi ono što pravosuđe govori.

"Pokušavamo da sve ono što je dobro plasiramo u javnost. Da li to neko prenosi ili ne prenosi, iz kojih razloga, mi zaista teško možemo uticati na uređivačku politiku i to neka se zna", rekao je Bogunić.

Također, građani uporedo smatraju da pravosuđe u BiH nije nezavisno, međutim, postoji znatan broj tužilaca i sudija sa istim mišljenjem. Građani smatraju da je korupcija u pravosuđu visoko zastupljena, dok su sudije i tužioci mišljenja da korupcija nije problem.

"I dalje imamo 40 i nešto posto tužilaca koji su učestvovali u istraživanju koji kažu da je korupcija prisutna. To je jako veliki broj. Dok god imamo tužioce i sudije koji tako misle, na to trebamo obratiti pažnju", kazao je Svirčev.

Uz to je dodao i pitanje pravičnosti, odnosno da li se sve strane u postupku tretiraju isto.

"Situacija je lošija nego što je bila 2020. godine", objasnio je Svirčev i dodao da su političke veze zapravo najveći i suštinski problem, javlja Detektor.