Ekonomski rast Zapadnog Balkana usporava

Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostat će prigušen tokom 2026. i 2027. godine, pod uticajem prelijevanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti. Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada bit će od ključnog značaja, pokazuju procjene u danas objavljenom izvještaju Grupacije Svjetske banke.

Prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 % u 2026. što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 % u 2027. godini.

Stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini je među najnižim

Stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini je među najnižim u poređenju sa ostalim zemljama zapadnog Balkana, dok je stopa nezaposlenosti među najvišim. Istovremeno, industrijska proizvodnja usporava, a naša zemlja zaostaje za regionom i u provođenju reformi i povlačenju sredstava iz Plana rasta, što dodatno pogoršava njene ekonomske izglede.

To su neki od nalaza Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zapadni Balkan, koji donosi pregled najnovijih ekonomskih kretanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, prezentiranog danas u Sarajevu.

Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon ukratko je iznio glavne nalaze izvještaja, koji pokazuje da su ekonomije zapadnog Balkana značajno usporile zbog geopolitičkih šokova, ali i nekih domaćih problema.

Napomenuo je da je potrošnja je i dalje glavni pokretač rasta, ali da je njen uticaj nešto manji.

"U međuvremenu, privatne investicije i neto izvoz ostaju slabi, iako dolazi do određenog poboljšanja izvoznih aktivnosti. Nažalost, za sve nas ponovo se javlja inflacija kao posljedica prelijevanja efekata s Bliskog Istoka, povećanja plata, kao i povećanja cijena hrane", istakao je.

Naveo je da tržište rada pokazuje znakove smanjenja, poljoprivreda i industrija također imaju slabiji učinak, dok uslužni sektor pruža određenu podršku.

"Također se suočavamo i sa sve većim vanjskim osjetljivostima i povećanjem fiskalnog deficita u regiji. U narednom periodu očekujemo neki umjeren oporavak, dok rizici i dalje ostaju prisutni obzirom na političku neizvjesnost, odgađanje reformi, nedostatak radne snage i sve strože uslove finansiranja", kazao je Sheldon.

Medijima se obratila i viša ekonomistica Sandra Hlivnjak, koja je predstavila detaljnije nalaze izvještaja za sve zemlje zapadnog Balkana, navodeći da je došlo do usporavanja rasta u 2025. te da je taj rast u najvećoj mjeri i dalje vođen potrošnjom.

Kada je u pitanju vanjska trgovina, napomenula je da su i dalje prisutni deficiti tekućeg računa i to najviše zbog toga što uvoz raste brže nego izvoz.

"Ukupno posmatrano, zemlje zapadnog Balkana ipak iskazuju otpornost kada je u pitanju nadolazeća energetska kriza kojoj svi svjedočimo, svaki dan ", istakla je.

Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH za 2025., u Bosni i Hercegovini rast je dosegnuo 2,1 posto, što je značajno usporenje u odnosu na 2024. kada je stopa rasta bila 3,2 posto.

Između ostalog, kazala je da, ukoliko se posmatra proizvodna strana ekonomije, industrijska proizvodnja usporava, dok su glavni pokretači uglavnom djelatnosti usluga i poljoprivreda, ali i poljoprivreda u nešto manjem opsegu.

Govoreći o inflaciji, naglasila je da je u 2025. došlo do njenog značajnog povećanja, i da u prosjeku iznosi 4 posto.

"Kažemo značajno, jer se bukvalno uduplala, u 2024. inflacija je iznosila 2 posto", istakla je Hlivnjak.

Kada je u pitanju prvi kvartal 2026., inflacija je također 4 posto, nepromijenjena u odnosu na 2025.

"Međutim, ono što zabrinjava je 'bazna inflacija'. Baznu inflaciju imamo kada iz ukupne inflacije isključimo volatilne komponente kao što su hrana i energija, što znači da, ako se povećava i bazna inflacija, dolazi do prelivanja na druge robe koje imamo u indeksu potrošačkih cijena. Stoga, ne rastu samo energija i komponente hrane i bezalkoholnih pića, već se to širi na širu grupu proizvoda", pojasnila je.

Između ostalog, ukazala je na činjenicu da je inflacija u martu ove godine u odnosu na mart 2025. godine iznosila 5 posto, tako da to već ukazuje na to da bismo u ovoj godini mogli imati malo veće povećanje inflacije.

"U regionu postoji isti problem, niko nije izolovan slučaj", dodala je.

Komentirajući tržište rada, kada je u pitanju BiH, kazala je da je stopa zaposlenosti među najnižim kod zemalja zapadnog Balkana, dok smo u pogledu nezaposlenost među najvišim.

"Iako dolazi do blagog usporenja nezaposlenosti, problematično je to što postoji velika nezaposlenost mladih, ali i tu opet nije izolovan problem Bosne i Hercegovine, svi imaju taj problem u regionu", kazala je Hlivnjak.

U pogledu vanjskog sektora, naglasila je da BiH sada ima već "hronični problem ekonomije", odnosno da naša zemlja ima deficit na tekućem računu.

"Ono što je pozitivno je da je taj deficit među najnižim od zemalja zapadnog Balkana", kazala je, dodajući da, međutim, svaka zemlja zatvara tekući račun na svoj način.

Napomenula je da BiH i u pogledu fiskalnog sektora ima deficit, što znači da se opet nalazi ispod prosjeka zemalja regije.

Kada su u pitanju domaći rizici, Hlivnjak je napomenula da se nalazimo u izbornoj godini, istakavši da put reformi polako slabi.

"Ne vidimo značajne pomake kada je u pitanju put Evropske unije, pregovori još uvijek nisu otvoreni, BiH je još uvijek jedina u regionu koja nije povukla sredstva iz Plana rasta, niti kada su u pitanju grantovi ili kreditna sredstva. Svi argumenti su na strani toga da bi u budućnosti možda mogli opet revidirati rast na dole", upozorila je.

Dodala je da u svemu tome postoji još jedan otežavajući faktor, a to je taksa na karbon, odnosno CBAM, koji je stupio na snagu 1. januara i za BiH.

"Za CBAM je dobro što se radi o faznom pristupu, ali za nas je to problem jer se za struju već naplaćuje od 1. januara, zbog toga što ona nije podložna faznom pristupu i to svakako može imati uticaja na prihode koje smo inače imali od izvoza električne energije, naglasila je.

Kako je kazala, poruka Svjetske banke je da se BiH vrati na put reformi te da se radi na tome da se zaista fokusira na svoj prosperitet, jer to je jedini način na koji može ostvariti napredak.

"Bosni i Hercegovini je potreban rast od bar 6, možda čak i 7 posto da bi imali bržu realnu konvergenciju ka standardu Evropske unije", zaključila je Hlivnjak.

Tabela 1. Izgledi za Zapadni Balkan, 2023–28
(Realni rast BDP-a po tržišnim cijenama, u procentima)

Realni rast BDP (procenti)
Albanija	4.0	4.0	3.9	3.4	3.7	3.6		-0.1	0.2
Bosna i Hercegovina	2.0	3.2	2.1	2.5	3.0	3.2		-0.5	-0.2
Crna Gora	6.5	3.2	2.7	2.9	3.1	3.1		-0.3	-0.1
Kosovo	4.1	4.6	3.6	3.7	3.9	4.0		-0.1	0.0
Sjeverna Makedonija	2.6	3.0	3.5	2.9	3.0	3.0		-0.1	0.0
Srbija	3.7	3.9	2.0	2.7	3.0	4.0		-0.3	-1.0
Šest ekonomija Zapadnog Balkana	3.5	3.7	2.6	2.8	3.2	3.7		-0.3	-0.4

Izvor: Svjetska banka.

Napomena: Procjene i projekcije odražavaju podatke dostupne do 25. marta 2026. e = procjena, f = projekcija.

BDP = Bruto domaći proizvod.

Stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego bilo gdje u EvropI

Stanovništvo Zapadnog Balkana, prema ovom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu bit će starija od 65 godina. U međuvremenu, radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu. Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla.

Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišten kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada. Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2.8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi za 0.35 procentnih poena.

Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreskih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski sigurniji izbor. U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Također se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike.