Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), do 2030. godine očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku izraženog u eurima u većini europskih država. Ipak, kada se analizira kupovna moć, raspored zemalja ne pokazuje značajnije promjene.
BDP po glavi stanovnika ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja za poređenje ekonomija, ali sam rast ovog indikatora ne znači nužno i bolju poziciju u odnosu na druge zemlje, s obzirom na to da većina ekonomija napreduje paralelno.
Analiza Euronews Businessa, zasnovana na MMF-ovim projekcijama za 2025. i 2030. godinu, obuhvata nominalni BDP po stanovniku, kao i podatke prilagođene paritetu kupovne moći (PPP), koji uzimaju u obzir razlike u cijenama među državama.
Kupovna moć ne mijenja poredak europskih ekonomija
U segmentu PPP-a, među 41 europskom državom očekuje se da će Irska do 2030. godine preuzeti vodeću poziciju od Luksemburga. Ipak, i pored rasta, zemlje zapadnog Balkana ostaju u donjem dijelu ljestvice, pri čemu se Bosna i Hercegovina i dalje svrstava među najslabije rangirane ekonomije bez značajnijeg pomaka u odnosu na region.
Važno je napomenuti da su podaci za Irsku djelimično pod utjecajem prisustva multinacionalnih kompanija, zbog čega se kao precizniji indikator često koristi bruto nacionalni dohodak (GNI).
Norveška, Švicarska i Danska zadržavaju stabilne pozicije u vrhu, dok je među najvećim europskim ekonomijama Njemačka najbolje rangirana.
Na dnu liste dominiraju zemlje kandidati za članstvo u EU, poput Ukrajine, Kosova i Moldavije, dok Turska bilježi nešto bolji plasman. Bosna i Hercegovina se također nalazi u donjoj polovini ove rang-liste, zajedno s većinom zemalja regiona.
Većina država neće mijenjati svoje pozicije do 2030. godine, uz ograničene pomake. Sličan trend stagnacije vidljiv je i u državama zapadnog Balkana, gdje se ne očekuju značajniji skokovi u rangiranju, uključujući i BiH.
Razlike između nominalnog BDP-a i PPP-a dodatno ukazuju na realnu ekonomsku snagu pojedinih zemalja. Malta, Rumunija i Poljska imaju bolji plasman prema kupovnoj moći nego prema nominalnim vrijednostima. Ipak, ni u ovom segmentu Bosna i Hercegovina ne ostvaruje značajniji iskorak, te ostaje među najslabije rangiranim ekonomijama u Europi.
Na vrhu liste, Irska i Luksemburg znatno se izdvajaju, dok Norveška i Švicarska također bilježe visoke vrijednosti. U odnosu na te zemlje, razlike u kupovnoj moći u odnosu na Balkan, uključujući BiH, ostaju višestruke.
Unutar Europske unije razlike su i dalje izražene, s Danskom među vodećima, dok Grčka ima najniže vrijednosti među članicama. U poređenju s tim, Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje regiona, ostaje znatno ispod čak i najslabijih članica EU.
Izvan EU, većina zemalja kandidata bilježi vrijednosti ispod 50.000 dolara po stanovniku, a neke i ispod 30.000. Bosna i Hercegovina se uklapa u ovu grupu, što potvrđuje da jaz u odnosu na razvijene europske ekonomije ostaje značajan.
Kada se posmatraju nominalne vrijednosti izražene u eurima, razlike su još veće. Projekcije MMF-a pokazuju da će se BDP po stanovniku 2030. kretati od 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu. Najniži nivo unutar EU bilježi Bugarska sa 28.086 eura.
I bez Luksemburga i Irske, raspon unutar Unije ostaje širok. Među članicama EU, Danska zauzima treće mjesto sa 84.128 eura, dok slijede Nizozemska, Švedska i Austrija.
Njemačka se nalazi na desetom mjestu sa 65.924 eura i jedina je među pet najvećih europskih ekonomija u prvih deset, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo odmah iza nje.
Van EU, Švicarska, Island i Norveška također su među vodećima, svrstavajući se između Luksemburga i Irske na vrhu liste.
Bosna i Hercegovina se i u ovom segmentu nalazi daleko ispod prosjeka EU, bez naznaka brzog približavanja. Sa BDP-om od samo 11.845 Bosna i Hercegovina će ostati među 5 najsiromašnijih zemalja Europe.
Opći obrazac ostaje nepromijenjen: zemlje sjeverne i zapadne Europe dominiraju vrhom, dok države istočne Europe, posebno kandidati za članstvo u EU, zaostaju u ekonomskim pokazateljima.
BiH bez pomaka: Ostaje četvrta najsiromašnija zemlja Europe
Bosna i Hercegovina, prema projekcijama i postojećim trendovima, ostaje u donjem dijelu europske ljestvice kada je riječ o BDP-u po stanovniku, te se svrstava među pet najsiromašnijih zemalja u posmatranoj grupi. Iako se do 2030. očekuje određeni nominalni rast, procijenjeno povećanje od oko 3.000 eura po stanovniku u periodu od pet godina praktično ne mijenja njen položaj u odnosu na druge države.
Razlike u odnosu na najrazvijenije europske ekonomije su izrazito velike. Dok se za Luksemburg projicira BDP po stanovniku od oko 152.000 eura, Bosna i Hercegovina ostaje višestruko ispod tog nivoa, što znači da je razlika i veća od 10 puta. Drugim riječima, ono što prosječan građanin BiH proizvede za godinu dana, u Luksemburgu se prema projekcijama premašuje višestruko u istom periodu.
U regionalnom kontekstu, jaz je također vidljiv. Hrvatska ima značajno viši BDP po stanovniku i stabilniju dinamiku rasta, dok i Srbija bilježi nešto povoljnije trendove u odnosu na BiH. To dodatno potvrđuje da Bosna i Hercegovina ne samo da zaostaje za zapadnom Europom, nego i gubi korak s dijelom neposrednog okruženja.
Iako niži troškovi života djelimično ublažavaju razlike kroz PPP pokazatelje, ukupna slika ostaje nepovoljna. Spor rast bez promjene pozicije na rang-listama ukazuje na to da nema stvarnog približavanja razvijenijim ekonomijama, već da Bosna i Hercegovina ostaje u istoj grupi najslabije rangiranih država i u narednim godinama.
