
29.05.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: eKapija.ba
U 1. kvartalu 2013, Raiffeisen Bank International AG (RBI) ostvarila je konsolidovanu dobit od 157 miliona eura, što predstavlja smanjenje za 71 procenat u poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine (1. kvartal 2012.: 541 milion eura)
U 1. kvartalu 2013, Raiffeisen Bank International AG (RBI) ostvarila je konsolidovanu dobit od 157 miliona eura, što predstavlja smanjenje za 71 procenat u poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine (1. kvartal 2012.: 541 milion eura). Međutim, na rezultate istog perioda prošle godine utjecali su jednokratni efekti poput dobiti od prodaje obveznica i reotkupa hibridnog osnovnog kapitala u ukupnom iznosu od 272 miliona eura.
Također, kvartalni rezultat umanjen je za 82 miliona eura usljed efekata valorizacije na dugoročne struktuirane dugovne instrumente, kao i na obaveze višeg reda i subordinirane obaveze. Pomenuti rezultat valorizacije ne utiče niti na obavezni kapital niti na koeficijente kapitala. Usljed nedavnog značajnog smanjenja kreditnih marži RBI u velikoj mjeri uvećana je i fer vrijednost ovih obaveza.
"Početak godine bio je dobar. Uprkos niskim kamatnim stopama te slabom ekonomskom ciklusu, naš prihod iz redovne djelatnosti povećao se u odnosu na prvi kvartal 2012. godine. U drugoj polovini godine očekujemo povoljniji trend ekonomskog ciklusa. Stoga smo optimistični u pogledu postizanja zadovoljavajućeg rezultata“, izjavio je Herbert Stepic, generalni direktor RBI.
Dobit prije oporezivanja opala je za 63,4 procenata i iznosi 251 milion eura (1. kvartal 2012.: 685 miliona eura), dok je dobit nakon oporezivanja manja za 69,7 procenata i iznosi 174 miliona eura (1. kvartal 2012.: 574 miliona eura). Zarada po dionici pala je sa 2,52 eura, koliko je iznosila u 1. kvartalu 2012., na 0,55 eura, što predstavlja smanjenje za 1,97 eura.
Povrat na kapital prije poreza smanjio se za 15,9 procentualnih poena, te iznosi 9,2 procenta.
Prihod iz redovnog poslovanja blago uvećan
Prihod iz redovnog poslovanja (bez umanjenja goodwilla od ukupno 3 miliona eura u prvom kvartalu 2013.) povećao se za samo 1 procenat odnosno 6 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu i sada iznosi 1,302 milijarde eura.
Povećanje neto rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke
Neto rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke povećana su sa 67 miliona eura na 220 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine i to uglavnom zbog rezervisanja za kreditne gubitke po osnovu portfelja. Tokom prethodne godine, rezultati su obuhvatali i neto iznos od 21 milion eura raspuštenih rezervisanja (uglavnom na nivou centrale Grupacije i u Rusiji), dok su u 1. kvartalu 2013. izvršena neto izdvajanja u iznosu 27 miliona eura. Neto izdvajanja po osnovu rezervisanja za pojedinačne kreditne gubitke također su porasla sa 18 miliona eura na 194 miliona eura i to prvenstveno zbog nekoliko velikih klijenata na nivou Centrale Grupacije i u Kini.
U prvom kvartalu portfelj problematičnih kredita (NPL) prema nebankarskim institucijama porastao je na 47 miliona eura (od čega, efekti valute: minus 8 miliona eura). Zahvaljujući valutnim usklađivanjima, povećanja su zabilježena u Jugoistočnoj Evropi (porast od 85 miliona eura) i na nivou Centrale Grupacije (porast od 20 miliona eura), dok je smanjenje evidentno u Centralnoj Evropi (pad za 33 miliona eura) i Rusiji (pad za 14 miliona eura). Koeficijent NPL-a porastao je za 0,1 procentualni poen i iznosi 9,9 procenata na kvartalnoj osnovi, a koeficijent pokrivenosti NPL-a za 0,5 procentualnih poena i iznosi 67,5 procenata.
Blago povećanje opštih administrativnih troškova
Usprkos pozitivnim efektima aktuelnih programa smanjenja troškova, opšti administrativni troškovi uvećani su za 5 procenata ili 35 miliona eura na godišnjoj osnovi i sada iznose 788 miliona eura. Ovo povećanje uglavnom se pripisuje konsolidaciji Polbanke u maju 2012., te njenoj integraciji. Tako se koeficijent trošak/prihod uvećao za 2,4 procentualna poena, te sada iznosi 60,5 procenata.
Troškovi zaposlenika iznose 52 procenta i predstavljaju najveću stavku unutar opštih administrativnih troškova. Isti su porasli za 6 procenata ili 24 miliona eura i sada iznose 406 miliona eura. Ovo povećanje uglavnom je rezultat konsolidacije Polbanke i usklađivanja plata u Rusiji. Suprotno tome, smanjenje troškova u Ukrajini i Srbiji, kao i smanjenje broja zaposlenika u Mađarskoj, imalo je pozitivan efekat.
Prosječan broj zaposlenika porastao je za 525 i iznosi 59.552 zaposlenika. Pomenuto povećanje uglavnom je posljedica konsolidacije Polbanke.
Zaključno sa martom 2013. godine, RBI je imala 59.231 zaposlenika, što je 1 procenat manje u odnosu na kraj 2012. godine.
Ukupna aktiva smanjena je za 3 procenta u odnosu na kraj 2012.
Sa 31. martom 2013. godine, ukupna aktiva RBI iznosila je 131,9 milijardi eura, što predstavlja smanjenje od 3 procenta ili 4,2 milijarde eura u odnosu na kraj 2012. godine, a na godišnjoj osnovi ovo smanjenje iznosi 11 procenata ili 16,9 milijardi eura. Navedeno smanjenje ukupne aktive uglavnom je posljedica aktuelnog smanjenja viška likvidnih sredstava.
Krediti i plasmani klijentima, nakon odbitka rezervisanja za kreditne gubitke, umanjeni su za 0,5 milijardi eura i iznose 77,3 milijarde eura. Ova stavka čini 59 procenata ukupne aktive (plus 2 procentualna poena) te nastavlja svoju dominaciju aktivom. Odgovornost za pomenuto smanjenje je na kreditima po osnovu ugovora o reotkupu koji iznose 0,8 milijardi eura. Suprotno tome, u segmentu poslovanja sa stanovništvom u Rusiji došlo je do povećanja of 0,3 milijarde eura.
Depoziti klijenata uvećani su za 0,6 milijardi eura i iznose 66,9 milijardi eura. Kratkoročni depoziti pravnih lica (na nivou Rusije i Centrale Grupacije) porasli su za 0,5 milijardi eura, dok je ista stavka na strani poslovanja sa stanovništvom pala za 0,2 milijarde eura. Najznačajnija smanjenja zabilježena su u Češkoj Republici (pad od 0,4 milijarde eura) i Mađarskoj (pad od 0,2 milijarde eura), usljed efekata valute.
Koeficijent kredita/depozita iznosi 121 procenata što predstavlja neznatno smanjenje koje je posljedica suprotnih kretanja depozita i kredita.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.