
24.08.2007 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Investitor

Sve komercijalne banke u Bosni i Hercegovini su i u prvoj polovini 2007. godine zabilježile snažan rast kredita i depozita.
Prema podacima Centralne banke BiH, komercijalne banke u našoj zemlji su sredinom 2007. godine imale odobrenih ukupno 10,6 milijardi KM kredita, te prikupljenih 11,1 milijardu depozita. U poređenju sa istim periodom 2006. godine, ukupni krediti porasli su čak za 27 %, dok su depoziti narasli za gotovo nevjerovatnih 46,2 %!
Naravno, najveći rast kredita i depozita zabilježen je kod najvećih bankarskih grupacija u našoj zemlji. Među velikim bankama, po rastu aktive, kredita i depozita u prvom polugodištu 2007. godine prednjači NLB Razvojna banka Banja Luka. Ova banka, članica NLB Grupe (Nova ljubljanska banka, Slovenija), zabilježila je u prvom polugodištu 2007. godine rast aktive od 84,7 %, rast kredita od 120 % i rast depozita od 94,6 %.
Međutim, ovi pokazatelji, istini za volju, ipak ne oslikavaju stvarno stanje, jer se u ovom slučaju radi o djelomičnim pokazateljima banjalučke Razvojne banke za 2006. u odnosu na 2007. godinu, u kojoj su prikazani konsolidovani podaci sa pripojenom LHB bankom Banja Luka.
Četiri najjače bankarske grupacije u Bosni i Herceogvini - Raiffeisen banka BiH, UniCredit i HVB Central Profit banka, Hypo banke iz Banja Luke i Mostara, te NLB Grupa (NLB Razvojna i NLB Tuzlanska banka) - zajedno kontrolišu čak 71,5 % od ukupno odobrenih kredita u našoj zemlji. Shodno tome, ove četiri bankarske grupacije zajedno posjeduju čak 84,8 % ukupnih depozita, što je svakako impozantan pokazatelj finansijske jačine ovih banaka, bar kada je Bosna i Hercegovina u pitanju.
Ne računajući NLB Razvojnu banku Banja Luka, najveći rast kredita pored nje u prvom polugodištu 2007. godine zabilježen je kod članice iste grupacije - NLB Tuzlanske banke Tuzla. Ukupni kreditni portfolio banke je sredinom 2007. godine iznosio 382 miliona KM i porastao je za 15 % u odnosu na isti period 2006. godine. Slijedi Raiffeisen banka BiH sa snažnim rastom od 14,7 %, ali se u slučaju ove austrijske banke radi o znatno ozbiljnijim iznosima.
Naime, ukupni kreditni portfolio Raiffeisen banke BiH sredinom 2007. godine iznosio je 2,1 milijardu KM, nasuprot 1,8 milijardi sredinom 2006. godine. Praktično to znači da ukupni krediti Raiffeisen banke porasli za nekih tristo miliona KM, otprilike nešto manje od ukupnog kreditnog portfolia NLB Tuzlanske banke.
I preostale dvije bankarske grupacije, glavni konkurenti Raiffeisen banke, zabilježile su snažan rast kredita. Kod Hypo Alpe Adria banke Mostar rast kredita u ovoj godini iznosio je 11,6 %, UniCredit Zagrebačke banke Mostar 11,1 %, a kod Hypo Alpe Adria banke Banja Luka 7,7 te kod HVB Central Profit banke Sarajevo skromnih 3,6 %.
S druge strane, sve banke su u prvom polugodištu 2007. imale i značajan rast depozita. Najveći je, kako smo već pomenuli, zabilježen kod NLB Razvojne banke od 94,6 %, a slijede Hypo Alpe Adria Banja Luka sa 29,1 %, NLB Tuzlanska banka sa 14,9 %, Raiffeisen sa 13,9, UniCredit sa 8,7 % i tako dalje.
Nažalost, ovako snažan rast kredita u bh. komercijalnim bankama pratio je i blagi rast prosječnih kamatnih stopa. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite preduzećima iznosile su 7 %, odnosno 9,51 % za zajmove stanovništvu. Kamatne stope na dugoročne kredite preduzećima iznosile su 7,35 % i 9,33 % stanovništvu.
No, to nije sve. Prosječne kamatne stope na kredite stanovništvu po kreditnim karticama iznosile su u junu 2007. godine 12,30 % na kratkoročne zajmove, odnosno 13,76 % na dugoročne kredite (savjet glasi: pazite šta radite sa kreditnim karticama). Kod svih pomenutih vrsta kredita zabilježen je, dakle, blagi trend rasta kamatnih stopa. Bankari najavljuju da je pad kamatnih stopa u BiH došao do kraja, te da će zbog stanja na svjetskim tržištima u narednom periodu kamatne stope na kredite u našoj zemlji početi da rastu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.