Raiffeisen makroekonomske analiza - očekivani rast u BiH 0,5 posto

Objava druge procjene bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugi kvartal 2013. godine evrozone, u pozitivnom smislu potpuno je iznenadila čak i najveće optimiste na finansijskim tržištima.

Naime, druga finalna procjena BDP-a evrozone pokazala je da je ekonomija jedinstvenog područja eura ostvarila, sasvim neočekivano, značajan pozitivan ekonomski rast od 0,3 posto u drugom kvartalu u odnosu na prethodni kvartal, dok je većina tržišnih učesnika, uključujući i Evropsku centralnu banku (ECB) te Raiffeisen Research, očekivala negativnu stopu ekonomskog rasta.

Uzimajući u obzir ovaj neočekivani pozitivni obrat, kasnije popraćen još i serijom podataka o vrijednosti PMI indeksa prerađivačke industrije za treći kvartal duboko u području ekonomskog rasta, očekivanja vezana za ekonomska kretanja i izlazak iz recesije evrozone u nastavku godine su se značajno promijenila u pozitivnom smislu.

Stoga, ECB je na sjednici u septembru poboljšala ekonomsku prognozu za 2013. godinu, tako da je stopa očekivanog ekonomskog pada ublažena s očekivanih -0,6 posto iz juna na sadašnjih -0,4 posto, dok je Raiffeisen Research također poboljšao svoja očekivanja ekonomskog kretanja ekonomije evrozone, smanjujući stopu kontrakcije s -0,7 posto yoy (year over year) na -0,3 posto yoy.

Nakon šest punih kvartala ekonomske kontrakcije, čime je ovo bila najduža recesija od osnivanja evrozone, raspoloživi podaci za drugi i treći kvartal donose sve izvjesnije naznake da se nazire svjetlo na kraju tunela u smislu izlaska iz najdublje finansijske i ekonomske krize ekonomije jedinstvenog područja eura.

Stoga, trenutna prognoza većine tržišnih učesnika za nastavak godine je da bi evrozona trebala ostvariti pozitivan ekonomski rast i u trećem kvartalu 2013. godine (0,1 posto qoq, prema prognozi Raiffeisen Reseatcha), čime bi i tehnički trebala izaći iz recesije.

Time su se i očekivanja za 2014. godinu poboljšala, pa je ekonomska prognoza za narednu godinu također poboljšana s očekivanih 1,3 posto yoy na 1,5 posto yoy.

Drugi i treći kvartal ukazuju na usporavanje dinamike rasta izvoza i industrije „Imajući u vidu da je ekonomija evrozone, odakle je većina trgovinskih partnera jugoistočne Evrope (JIE) pa time i Bosne i Hercegovine, zapravo neočekivano na već izglednom putu oporavka u toku drugog i trećeg kvartala ove godine, pretpostavke o mogućostima rasta izvoza i izvozno-orijentirane industrije promijenjene su u odnosu na naše posljednje prognoze, objavljene u julu.

"Naime, značajno usporavanje rasta izvoza i industrijske proizvodnje koje smo očekivali u drugom polugodištu ove godine, uslijed tadašnje pretpostavke o puno sporijem izlasku evrozone iz recesije tek u četvrtom kvartalu ove godine, ostvareno je ali značajno blažom dinamikom", navodi Ivona Zametica, glava ekonomska analitičarka Raiffeisen banke.

Tako trenutno dostupni podaci za Q2 i dijelom za Q3 ukazuju na trend usporavanja dinamike rasta izvoza i izvozno-orijentirane industrije, budući da su stope rasta u prvom kvartalu iznosile 10,4 posto yoy, odnosno 6,8 posto yoy respektivno, dok zadnji dostupni podaci zaključno s augustom ukazuju na ukupan rast izvoza za osam mjeseci od 7,4 posto yoy, odnosno 6,6 posto yoy u slučaju industrijske proizvodnje.

Gledajući sa stajališta ključnih proizvodnih sektora koji generiraju ovaj pozitivan rast industrije a time i izvoza, situacija je nepromijenjena u odnosu na prvi kvartal budući da je „Proizvodnja električne energije, vode i gasa“ te ujedno i njen izvoz u vidu kategorije „mineralnih proizvoda“ zabilježio najimpresivniji rast u osam mjeseci ove godine s 9,2 posto yoy, odnosno čak 25,6 posto yoy.

Također, „Prerađivačka industrija“ bilježi veoma snažne stope rasta od 8,8 posto yoy u  osam mjeseci, a njene najbrže rastuće kategorije sa zabilježenim dvocifrenim stopama rasta su podsektori proizvodnje mašina, motornih vozila, metalnih, hemijskih proizvoda, te drveta i proizvoda od drveta, što su ujedno i ključne kategorije bh. izvoza s gotovo 60 posto udjela u ukupnom izvozu BiH.

Jedini podsektor bh. prerađivačke industrije koja čini značajan udio u ukupnoj bh. industriji sa 7,25 posto udjela, „Proizvodnja baznih metala“ bilježi i dalje snažna recesijska kretanja s padom proizvodnje od 3,6 posto i izvoza od čak 6,5 posto.

Također, sektor „Rudarstvo - vađenje ruda i kamena“ i dalje je duboko u negativnom teritoriju sa zabilježenim padom od -9 posto yoy.

Nadalje, veoma važan zaokret vezano za sektor realne ekonomije dešava se u sektoru građevinarstva - koji pokazuje prve naznake da bi do kraja godine mogao izaći iz duboke višegodišnje recesije, budući da podaci zaključno s augustom u Federaciji BiH ukazuju na rast vrijednosti izvršenih radova od 12,6 posto yoy uglavnom zahvaljujući intenziviranju radova u oblasti „Niskogradnje“, odnosno na dionicama koridora 5-C u Federaciji BiH.

Međutim, osim „Niskogradnje„ koja bilježi impresivne stope rasta za osam mjeseci od 31 posto yoy, sektor „Stanogradnje“ i dalje bilježi nastavak trenda višegodišnjeg pada u oba entiteta.

U Republici Srpskoj radovi na koridoru 5-C su također počeli davati prve efekte budući da je s augustom ove godine sektor građevinarstva u ovom entitetu u minusu sa „svega“ 2,4 posto yoy, poredeći recimo s prošlom godinom i padom od čak 7,4 posto yoy.

Da li je pred nama konačno svjetlo na kraju tunela?!

"Uzimajući u obzir nove ulazne pretpostavke vezane za poboljšanje vanjskog okruženja kroz brži izlazak iz recesije euro zone od prijašnjih očekivanja, pred nama je period ipak nešto blažeg intenziteta usporavanja dinamike rasta izvoza i izvozno-orijentisane industrije u drugoj polovini godine u odnosu na julsku prognozu. Nadalje, pomenute pozitivne promjene u sektoru građevinarstva jasno ukazuju da bi bruto investicije u ovoj godini mogle također doprinijeti pozitivno ukupnom rastu BDP-a Bosne i Hercegovine, što su dvije ključne komponente uslijed kojih vjerujemo da naš bazni scenarij pozitivnog ekonomskog rasta u rasponu od 0,2% do 0,5% yoy, sada sasvim izgledno ima mogućnost ostvarenja gornje granice rasta od 0,5% yoy uz čak dodatni potencijal revizije naviše do kraja godine", istakla je Ivona Zametica.

Stoga, do kraja godine sektor građevinarstva će uspjeti izaći iz višegodišnje recesije, i time dati pozitivan doprinos ukupnom nivou investicija u Bosni i Hercegovini i ukupnom bruto domaćem proizvodu, vjeruju analitičari Istraživanja i savjetovanja Raiffeisen Banke.

Na temelju novih ulaznih pretpostavki o kretanju ekonomije evrozone i dostupnih podataka o domaćem realnom sektoru, očekuje se da bi ekonomija Bosne i Hercegovine trebala ostvariti ekonomski rast od 0,5 posto yoy, s tim da - ukoliko finalni podaci za treći kvartal i početak četvrog kvartala ne budu ukazivali na trend značajnijeg usporavanja dosad ostvarene dinamike rasta - postoji značajna mogućnost revizije ekonomskih prognoza Istraživanja i savjetovanja Raiffeisen Banke naviše početkom četvrtog kvartala 2013. godine.

Najznačajnija komponenta iza koje stoji potencijal dodatne revizije rasta BDP-a naviše za 2013. godinu, jeste rast bruto investicija.

Srednjoročni rast bh.ekonomije u periodu od 2015. do 2016. godine u rasponu od 3,5% do 4% yoy

Uzimajući u obzir poboljšanje ekonomskih izgleda vezano za vanjsko okruženje u narednoj godini, očekivana stopa ekonomskog rasta BiH u 2014. godini također ima izglede za dodatnu reviziju naviše sa trenutnih 1,5% u realnim iznosima. Naravno, uz poboljšanje izgleda za rast izvoza zbog oporavka ekonomije euro zone, kao jedan od ključnih generatora rasta u narednoj godini je očekivani dvocifreni rast domaćih investicija uslijed nastavka investicionog ciklusa na Koridoru Vc u oba entiteta te pokretanje investicionih ciklusa Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB, što su veoma važne pretpostavke za ostvarenje ovog baznog ekonomskog scenarija. Procjena rasta stranih direktnih ulaganja za narednu godinu je 650 mn EUR ili oko 5% BDP-a, za što je pretpostavka ulazak stranih investitora kroz javno-privatno partnerstvo na planiranim projektima Termoelektrane Tuzla i dijela koridora Vc u Republici Srpskoj, te naravno nešto viši priliv ulaganja u sektore domaće industrije uslijed poboljšanja stanja ekonomije euro zone, što je uobičajeni trend zabilježen posljednjih godina kada god se ekonomija jedinstvenog područja počne oporavljati. 

"Uslijed rasta domaćih i stranih investicija očekujemo prve pozitivne efekte na tržištu rada u vidu smanjenja stope nezaposlenosti i blagog rasta neto plata,  što bi uz rast doznaka iz inostranstva moglo doprinijeti konačnom pozitivnom rastu potrošnje građana BiH nakon duge četiri godine depresije", zaključuje Ivona Zametica, glavni ekonomski analitičar Raiffeisen banke.