Crnogorski scenario prijeti tržištu RS?

Planirana prinudna transformacija zatvorenih investicionih fondova u RS u otvorene predstavlja nepotrebnu avanturu sa nesagledivim posljedicama po tržište kapitala, ocjenjuju društva za upravljanje fondovima.

Izražavajući nezadovoljstvo Prijedlogom izmjena Zakona o investicionim fondovima, koji je pripremila Radna grupa Vlade RS, društva upozoravaju da bi domaće tržište moglo doživjeti krah poput crnogorskog. Smatraju da zagovarano prinudno otvaranje fondova predstavlja "nemoguću misiju" na malom i nelikvidnom tržištu hartija od vrijednosti kao što je u RS.

Dragan Radusinović, izvršni direktor Društva za upravljanje "KD Mont" iz Podgorice, izjavio je za "Nezavisne" da je većina fondova u Crnoj Gori nakon zakonski prisilnog otvaranja u 2011. zapala u velike probleme, što je dovelo do likvidacije jednog fonda, dok je jedan zatražio likvidaciju.

"Ostala četiri fonda koja su se transformisala po novom zakonu se tiho gase, odnosno budzašto prodaju neto aktivu kvalitetnih akcija kako bi mogli isplatiti udjelničare koji žele da izađu iz fondova", kaže Radusinović.

On ističe da novi zakon nije prouzrokovao probleme samo dotadašnjim fondovima uzajamnog kapitala, već i drugim učesnicima i institucijama na tržištu kapitala. Kaže da su u Crnoj Gori ugašene dvije trećine brokerskih kuća, da Centralni registar otežano radi, dok je Komisija za hartije od vrijednosti zapala u finansijski minus zbog čega postoje inicijative da se stavi pod okrilje Centralne banke.

"Nemaju uporišta tvrdnje da se otvaranje radi po direktivi Evropske unije, jer Brisel samo traži da se usvoji zakon o otvorenim fondovima, ali ne i da se postojeći zatvoreni fondovi moraju otvoriti", istakao je Radusinović.

Sa druge strane, Siniša Božić, predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova RS, smatra da će otvaranje fondova donijeti korist, prvenstveno malim akcionarima fondovima koji su nezadovoljni dosadašnjim načinom upravljanja od strane postojećih društava.

On, pak, tvrdi da stanje na crnogorskom tržištu kapitala nije ni izbliza kataklizmično, navodeći da su dva do tri fonda čak prosperirala od novog zakona i da bilježe rast cijena akcija. Gašenje pojedinih fondova ocjenjuje posljedicom specifičnosti tamošnjih propisa.

"Fondovima u Crnoj Gori je, za razliku od RS, bilo dozvoljeno da se kreditno zadužuju, što je na kraju i dovelo do njihove devastacije", ističe Božić.

Vlada RS je nakon sprovedene javne rasprave utvrdila Prijedlog izmjena Zakona o investicionim fondovima koji bi trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS u decembru. Iako je Prijedlog zakona uobzirio pojedine zamjerke društava za upravljanje, poput produženja roka otvaranja fondova na tri godine i ukidanja ograničenja posjedovanja akcija strateških preduzeća, u društvima su i dalje nezadovoljni mnogim rješenjima.

Vladan Jović, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima VIB iz Banjaluke, kaže da se u RS nova zakonska rješenja guraju pod plaštom navodne zaštite malih akcionara fondova, iako ih pojedine odredbe zakona demantuju.

"Ako im je osnovni cilj zaštita malih akcionara fondova, zašto su u zakon uvrstili da se otkup udjela mora odvijati preko berze i Centralnog registra hartija od vrijednosti, što će akcionarima koji žele prodati akcije povećati troškove izlaska. Takođe, ukoliko je, kao što se to predstavlja, sporna visina provizije društava za upravljanje, zašto se ne izvrši samo njena korekcija, čime bi se i ostale sporne stvari same po sebi regulisale", ističe Jović.

Insistiranjem na usvajanju predloženog zakona Ministarstvo finansija RS, prema njegovoj ocjeni, šalje lošu poruka stranim investitorima.

"Ozbiljni institucionalni investitori su na tržište kapitala RS uložili na desetine miliona maraka, a sada im uslove poslovanja žele drastično promijeniti, što nije u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima", kaže Jović.

Društva za upravljanje će, upozorava, u slučaju usvajanja zakona, zatražiti od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba zakona, navodeći kao primjer razdvajanje tržišnih učesnika, s obzirom na to da se zatvorenim fondovima nastalim u procesu privatizacije nameće obavezna transformacija, dok su drugi zatvoreni fondovi toga oslobođeni.