Poplave zaustavile ekonomski rast

Ekonomski rast u BiH zaustavljen je majskim poplavama koje su napravile štetu u visini od dvije milijarde evra, odnosno 15 odsto bruto društvenog proizvoda, ističe se u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za drugi kvartal 2014. godine.

U spomenutom izvještaju koji je izradila Direkcija za ekonomske poslove, a kojim su obuhvaćene sve zemlje koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata za članstvo u EU, istaknuto je da je 2013. godina s ekonomskim rastom od 2,1 odsto za BiH bila početak ohrabrujućeg oporavka, koji je nastavljen i do maja, iako u nešto manjem obimu nego 2013. godine.

Ekonomski oporavak do majskih poplava doveo je do manjeg smanjenja nezaposlenosti, posebno u turizmu i prerađivačkom sektoru. Međutim, uprkos rastu, Evropska komisija ističe da je u prva četiri mjeseca došlo do povećanja deficita BiH, kao i do smanjenja potražnje na unutrašnjem tržištu BiH, što je, kako se navodi, dovelo do deflacije.

"Početak deflacijskog perioda zabilježen je u avgustu i doveo je do značajnog pada cijena prehrambenih proizvoda i odjeće. Pad prihoda donekle je izbalansiran porastom cijena alkoholnih pića i duvanskih proizvoda. Iz tih razloga deflacija je spala na 1,2 odsto u maju ove godine u poređenju sa 1,7 odsto koliko je zabilježeno u prvom kvartalu 2014. godine", navedeno je u izvještaju. 

Podsjetili su da je 30. juna završen kombinovani šesti i sedmi pregled stendbaj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, a Upravni odbor MMF-a je povećao zajam za 95,7 miliona evra zbog poteškoća održavanja likvidnosti usljed poplava.

"Tako je završetak pregleda i povećanje omogućilo isplatu od 191,4 miliona evra, čime je ukupna suma postignuta aranžmanom došla na 478,5 miliona eura", naveli su u izvještaju. 

Kao što smo napomenuli, u izvještaju je upozoreno na povećanje deficita od početka ove godine usljed, kako je istaknuto, manjeg izvoza tekstilnih i proizvoda drvoprerađivačke industrije, te povećanjem uvoza.

"Usljed toga trgovinski deficit povećan je za 6,6 odsto u odnosu na prvi kvartal, koji je djelimično ublažen većim prihodima u uslužnom sektoru", navedeno je. 

Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da se slaže s ocjenom da je u 2013. i početkom ove godine došlo do ekonomskog rasta, ali je upozorio da to "na papiru" izgleda puno bolje nego što je u stvarnosti.

"Do tog rasta došlo je najviše zbog značajnog uticaja izvoza električne energije i sličnih proizvoda, međutim gledajući cjelokupnu privredu ne može se reći da je tu bilo nekog većeg oporavka", istakao je Gavran.

On je rekao da je očekivano povećanje deficita usljed činjenice da su poplave generisale jači uvoz robe koja bi inače išla iz domaćih izvora, te zbog priliva međunarodne pomoći, koja takođe utiče na deficit.

Ocjene u vezi s deflacijom kao ozbiljnim problemom BiH on prihvata, ali dodaje da ona u ovom trenutku nije na vrhu liste problema ove zemlje.

"Deflacija je problem za razvijene ekonomije, ona definitivno nije u vrhu ekonomskih problema BiH. Puno je veći problem za nas inflacija u nekim osjetljivim proizvodima poput dječje hrane i slično", naveo je on.

Gavran je podvukao da su poplave u BiH velika katastrofa, ali da one mogu biti šansa za brz oporavak i jačanje ekonomije, rekavši da će sve zavisiti od najavljene donatorske konferencije.

"Ako bi se to desilo brzo i efikasno uz angažovanje većih sredstava, onda bi se moglo govoriti o postupnom trendu oporavka. A ako bi se po starom bh. receptu stvari odugovlačile i tome pristupilo na neefikasan način, onda bi loše ekonomske posljedice mogle biti očekivane duže vrijeme", rekao je Gavran.