Izvoz u Rusiju povećan, a uvoz smanjen: Hvala za sankcije!

Izvoz u Rusiju u prvih jedanaest mjeseci prošle godine znatno je povećan, tačnije za 31,82 posto u odnosu na isti period 2013. godine (kada je bio 51.777.628 KM) i iznosio je oko 68.253.000 KM, dok je u isto vrijeme uvoz smanjen za 4,04 posto.

Voće i lijekovi

"Apsolutno najveći dio našeg izvoza tradicionalno se odnosi na izvoz farmaceutskih proizvoda, odnosno lijekova (najveći je izvoznik Bosnalijek d.d. Sarajevo), ali je ostvareno i osjetno povećanje izvoza voća (jabuka, krušaka i dr.), što je sigurno dijelom i posljedica povoljnijeg položaja BiH u izvozu ovih proizvoda u odnosu na zemlje EU iz kojih ih je zbog sankcija Rusija prestala uvoziti, kazao je Igor Gavran", savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Tako je za 11 mjeseci 2014. godine izvezeno 658.313 kilograma lijekova u vrijednosti 51.801.769 KM, svježih jabuka, krušaka i dunja 2.905.271 kg u vrijednosti 4.048.783 KM, dijelova i pribora motornih vozila 792.750 kg u vrijednosti 3.250.531 KM, obuće sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase 45.682 kg vrijednosti 2.644.315 KM, marelice, trešnje, višnje i breskve 918.711 kg vrijednosti 878.793 KM, drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem 260.200 kg vrijednosti 178.352 KM, ostale mašine i uređaji za dizanje, rukovanje i utovar 16.314 kg vrijednosti 138.220 KM, ostali namještaj i njegovi dijelovi 20.040 kg vrijednosti 107.050 KM.

Dakle, kako je istakao Gavran, očita je dominacija lijekova u ukupnom izvozu, uz povećanje količine i vrijednosti za oko 25 posto u odnosu na 2013. godinu, ali je učešće smanjeno sa četiri petine na tri četvrtine, zahvaljujući povećanju izvoza i nekih drugih proizvoda, prije svega pojedinih vrsta voća, sa nepunih 50 hiljada KM, na više od 4 miliona KM. Znatno je povećan i izvoz obuće, te još nekih proizvoda.

"Zahvaljujući ruskim sankcijama prema EU i povećanoj tražnji, možemo očekivati nastavak trenda povećanja izvoza pojedinih proizvoda, ali bi se pad vrijednosti rublje mogao negativno odraziti na cjenovnu konkurentnost naših izvoznika (zbog vezanosti KM za euro)", kazao je Gavran.

Povećana potražnja

Najveći južnohercegovački proizvođač i izvoznik voća poduzeće Agroherc iz Čapljine ruskim tržištem je prezadovoljan. Kako je za Oslobođenje kazao Milenko Soče, direktor Agroherca, izvoz na ovo tržište počeli su prije 5-6 godina.

"Bilo je jako teško doći na to tržište jer je daleko i zbog brojnih drugih procedura. Mi smo ušli preko posrednika iz Srbije, trgovaca koji imaju popust, ne plaćaju prelevmane ni carinu. U posljednjih nekoliko mjeseci potražnja je povećana, a u prošloj godini na rusko tržište izvezli smo 800 tona jabuka", kazao je Soče, te dodao kako pored Rusije izvoze i u Italiju i Hrvatsku.

Na domaćem tržištu, kako je kazao Soče, nije lako opstati jer se ovdje više kupuju uvozni proizvodi koji su dosta jeftiniji od domaćih.

"Domaće tržište je anarhično, uvozimo uglavnom otpad iz drugih zemalja, koji nam se nudi po manjoj cijeni nego domaći proizvodi", dodao je Soče