Efekti monetarne politike ECB-a vidljivi u regiji SIE

Efekti ultraekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) vidljivi su i u regionu Srednje i Istočne Evrope (SIE) Pored Slovačke i Slovenije, kao zemalja članica EU, politika nulte kamatne stope ECB-a direktno utiče i na mogućnosti centralnih banaka u Poljskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj i Rumuniji. Čak i u slučaju eventualnog umjerenog rasta cijena na pomenutim tržištima u toku godine, historijski niske kamatne stope vjerovatno će ostati i u 2016. godini. Smanjenje kamata moguće je u Mađarskoj, dok Češka Republika namjerava vezati svoju krunu za euro do kraja 2016. godine.

"U Poljskoj još uvijek nije donesena odluka kada je u pitanju primjena mađarske monetarne politike", izjavio je Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen-ovog Odjela za istraživanje pri Raiffeisen Bank International AG (RBI) u nedavno objavljenoj "Strategiji za Srednju i Istočnu Evropu" za prvi kvartal 2016. godine.

Očekivanja vezana za SIE općenito ostaju šarolika. Dok zemlje SE/JIE i dalje ubiru plodoveznačajne domaće potražnje, negativan trend u regionu Istočne Evrope (IE) dosegao je svoju krajnju tačku te se u narednim godinama očekuje manji rast ili stagnacija. Predvodnici rasta u 2016. godini bit će Rumunija (4,0 procenta), Poljska (3,6 procenata) i Slovačka (3,5 procenata). Rast BDP-a u IE bit će daleko skromniji. Rusija i Ukrajina izaći će iz recesije, međutim uslijed visokih stopa inflacije stepen njihove stabilizacije bit će nizak. Dok su niske cijene nafte generatori rasta većine zemalja SIE, ruska privreda ovisi o višim cijenama nafte.

Stoga je za očekivati da rublja ostane slaba u prvoj polovini godine, s tim da bi uz blagi pad stopa, moglo doći do određenog jačanja iste u skladu sa kretanjima cijena nafte.

Nastavak pozitivnih ekonomskih trendova u Bosni i Hercegovini

Nastavak pozitivnih ekonomskih trendova u Bosni i Hercegovini u Bosni i Hercegovini se očekuje i u 2016. godini Hercegovini se očekuje i u 2016. godini. Iako oficijelne podatke o kretanju bh. BDP-a u 2015. godini možemo očekivati tek sredinom naredne godine, pozitivan rast bh. ekonomije u prethodnoj godini je neupitan. Imajući u vidu ključne makroekonomske indikatore koji se objavljuju na mjesečnom i kvartalnom nivou, očekivana stopa realnog rasta BDP-a od 2% yoy i dalje ostaje naš bazni scenarij.

U 2016. godini očekujemo nastavak pozitivnih ekonomskih trendova iz prethodne dvije godine, što će rezultirati najvišom stopom realnog ekonomskog rasta još od vremena prije svjetske ekonomske krize u 2009. godini, od 3,0 posto na godišnjem nivou. Osim tradicionalnih pokretača ekonomskog rasta, izvoza i privatne potrošnje, pozitivan doprinos ekonomskom rastu će doći i od strane javnih i privatnih investicija. To će rezultirati i nešto osjetnijim padom stope nezaposlenosti na 25,0%, što bi uz očekivani realni rast prosječnih plata od 3,3% yoy trebalo stvoriti uslove za poboljšanje kupovne moći bh. građana. Ipak, ostvarenje i materijalizacija pozitivnih očekivanja u narednoj godini će u mnogome zavisiti i od političke stabilnosti u zemlji i stepenu sprovođenja ekonomskih reformi, navode iz Raiffeisen banke.