Prognoza UniCredit Bank: Okruženje će u 2016. ostati povoljno za CEE

Uz rast u okviru eurozone za koji se očekuje da će se dodatno učvrstiti, niže cijene nafte i veoma niske kamatne stope zahvaljujući kvantitativnim olakšicama Europske centralne banke, okruženje će u narednoj godini ostati povoljno za Centralnu i Istočnu Europu (CIE). Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly, koju objavljuje istraživački odjel UniCredita - UniCredit´s Economics & FI/FX Research posebno se očekuje da će novi članovi Europske unije u Centralnoj i Istočnoj Europi (EU-CIE ) bilježiti rast čvrstim korakom, znatno iznad 3 posto.

Privremeno smanjenje EU transfera će usporiti ekonomski rast u 2016. godini, ali će dati pozitivniji doprinos u narednoj godini kada se očekuje da će izvoz oslabiti. Sve u svemu, rast bi trebao nadmašiti potencijal u obje godine. Istovremeno, brojni rizici ostaju prisutni na nivou pojedinačnih država, kao što su slab performans u Europi, geopolitičke tenzije ili pooštravanje mjera Feda.

Godina 2015. je bila dobra za Centralnu i Istočnu Europu, čemu je doprinio rast potražnje u Europi, smanjenje cijena nafte i dovoljna globalna likvidnost. Međutim, sve prednosti su u potpunosti iskoristile samo zemlje EU-CIE, ostvarivši rast na najvišem nivou od 2008. godine i bez makroekonomskih neravnoteža.

To nije promaklo tržištima kapitala,  premije rizika su opale, a regija je učvrstila svoj status ˝sigurnog utočišta˝ za investitore u tržišta u nastajanju. U drugim područjima, slika je više iznijansirana. Snažan rast u eurozoni je pomogao da se Hrvatska i Srbija izvuku iz recesije, no rast je ostao niži od standardnog zbog strukturalnih nefleksibilnosti i potrebe za rješavanjem velikih fiskalnih deficita i dugova.

Turska je također podbacila, zbog rasta i finansijskih tržišta na koje je utjecala neaktivnost politike i donedavno povećana politička neizvjesnost. Rusija i Ukrajina su u međuvremenu ostale u dubokoj recesiji, pogođene kolapsom cijene nafte i sankcijama EU i SAD-a, dok se Ukrajina bori s gubitkom velikih proizvodnih kapaciteta na istoku.

"Kako se godina približava kraju, pojavljuju se znakovi promjena u trendovima visokofrekvetnih pokazatelja kao što su indeks potrošačkih očekivanja, indeks menadžera nabavke, industrijska proizvodnja i izvoz koji pokazuju da je rast u EU-CIE možda dosegao vrhunac. Dok se ubrzao u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj, čini se da je dosegao dno u Rusiji i Ukrajini", rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Europu. "Osim toga, čini se da su domaća politička događanja i programi ekonomske politike ohrabrili ulagače u Rusiji i Turskoj, dok su u nekim zemljama EU-CIE pomalo umanjili entuzijazam investitora."

Unatoč tim okolnostima, istraživači UniCredita očekuju da će rast u CIE ostati snažan i da će na kraju obuhvatiti sve zemlje u regiji. Trendovi rasta će se razlikovati, ali se očekuje da će učinak biti bolji u 2016. nego u 2017. godini. Dok bi rast u EU-CIE trebao biti malo niži u 2016. godini u odnosu na ovu godinu i malo drugačiji u Hrvatskoj i Srbiji, u Turskoj bi naredne godine mogao doživjeti zamah prije nego što ponovno uspori u 2017. godini. Čini se da će se u Rusiji sredinom naredne godine vjerovatno dogoditi slabiji oporavak koji će zahvatiti i 2017. godinu, dok će se rast u Ukrajini kretati na nivou od oko 2% tokom obje godine.

Promjena BDP-a u%	Prognoza za 2016.	Prognoza za 2017.
Članice EU
Bugarska	3.0	2.9
Hrvatska	1.1	1.5
Poljska	3.7	3.8
Rumunija	3.9	3.5
Slovačka	3.0	3.0
Slovenija	1.9	2.5
Republika Češka	2.3	3.0
Mađarska	2.8	2.8
Kandidati za ulazak u EU i ostali
Bosna i Hercegovina	3.0	3.4
Rusija	-0.9	1.2
Srbija	1.7	2.1
Turska	3.0	3.3
Ukrajina	2.0	2.5

Razvoj u okviru regije EU-CIE  će se razlikovati po zemljama. Očekuje se jači rast u Bugarskoj i Poljskoj i usporavanje rasta u Republici Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji. Usporavanje će uglavnom biti posljedica smanjenja EU transfera na kraju jednog i početku drugog programskog razdoblja, kao i manjeg doprinosa neto izvoza uslijed bržeg rasta uvoza od izvoza. Posljednje će se uglavnom odraziti na ubrzanje domaće potražnje koja bi trebala ostati glavni pokretač rasta.

Za razliku od javnih investicija, privatna potrošnja i investicije će se vjerovatno ubrzati. Privatne investicije bi trebale potaknuti veće povjerenje, porast korporativne profitabilnosti i povećano kreditiranje banaka. Na privatnu potrošnju će pozitivno utjecati unaprijeđenje tržišta rada, snažniji rast plaća i povećanje potrošačkih kredita. Zapravo, bolja kreditna potražnja bi trebala potaknuti domaće banke na veće kreditiranje, što će im dodatno olakšati snažna pozicija kapitala, dobra likvidnost i niske kamatne stope.

Čini se da će pritisci cijena ipak ostati na niskim razinama naredne godine, a nakon toga će postepeno jačati, približavajući se ciljanim vrijednostima centralnih banaka tek pri kraju 2017. godine. Inflaciju će sljedeće godine na niskim razinama držati niske stope inflacije iz eurozone i niske cijene nafte, što bi trebalo neutralizirati pritisak na cijene koji će uzrokovati rast zaposlenosti i plaća uslijed premošćivanja jaza BDP-a.  Stoga se očekuje da će monetarna politika ostati slaba u cijeloj regiji, sa kamatnim stopama na istom ili nižem nivou. Dodatno popuštanje bi se moglo vidjeti u Mađarskoj, Rumuniji i Poljskoj.

Unatoč dobrim izgledima, ostaju brojni rizici, od kojih je najvažniji mogući slab performans u Europi. Usporavanje u Kini će uglavnom utjecati na Rusiju i Ukrajinu, dok pooštravanje mjera Feda predstavlja rizik prvenstveno za Tursku, Hrvatsku i Srbiju. Geopolitičke tenzije će ostati na istoku regije CIE također i u 2016. godini, dok će domaća politika postati sve važniji faktor za ekonomsku politiku, sa potencijalno nepovoljnim utjecajem u mnogim zemljama CIE.

"S obzirom na nešto sporiji rast i kamatne stope već blizu rekordno niskog nivoa, naredne godine će biti manje prostora za politike koja podržavaju rast, a u 2017. godini će on biti još ograničeniji. U nemogućnosti da iskoriste povećanje prihoda koje pruža ciklus, vlade će trebati napraviti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržale deficit pod kontrolom", naglasio je Lubomir Mitov. No, navodi nedavni trendovi ukazuju na slabljenje posvećenosti razboritim fiskalnim politikama.