Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica dosegnule rekordne razine jer su ulagače ohrabrili dobri gospodarski pokazatelji iz regije, pa su vijesti o širenju koronavirusa u svijetu u drugom planu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 1 posto i dosegnuo najvišu razinu od 1987. godine, kada je uveden.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1,9 posto.
Azijske ulagače ohrabrili su bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji iz najvećih gospodarstava u regiji.
U trećem je tromjesečju japanski bruto domaći proizvod (BDP) skočio rekordnih 21,4 posto na godišnjoj razini i tako nadoknadio veliki dio pada iz prethodnog tromjesečja. Na kvartalnoj je razini BDP porastao 5 posto, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali rast od 4,4 posto.
U Kini je, pak, industrijska proizvodnja u listopadu skočila 6,9 posto na godišnjoj razini, dok je promet u trgovini na malo porastao 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ti podaci pokazuju da se drugo i treće po veličini svjetsko gospodarstvo stabilno oporavljaju od recesije izazvane koronakrizom.
Tako azijske burze nastavljaju rasti treći tjedan zaredom. Prije su rasle jer je nakon predsjedničkih izbora u SAD-u splasnula politička neizvjesnost, a prošloga su ih tjedna potaknule vijesti o Pfizerovom cjepivu protiv koronavirusa.
"Zahvaljujući monetarnim i fiskalnim poticajima, investitori imaju brdo gotovine. A na tržišta dionica su taj novac plasirali nakon što su splasnuli rizici povezani s izborima u SAD-u, a potom i zbog vijesti o cjepivu", kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki IG Markets.
Pozitivno je na tržišta utjecala i vijest da je u nedjelju 15 azijsko-pacifičkih država, uključujući Kinu i Japan, ali ne i SAD, formiralo najveći trgovinski savez na svijetu. Te su zemlje dogovorile i smanjenje carina u vrijeme rasta trgovinskog protekcionizma.
Zbog svega toga, azijske ulagače nisu uznemirile vijesti o rekordnom rastu broja zaraženih koronavirusom u svijetu, prvenstveno u SAD-u i Europi.
To je mnoge europske države navelo na uvođenje strožih mjera protiv širenja zaraze, što bi moglo usporiti oporavak globalnog gospodarstva.
Dolar oslabio
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon prošlotjednog rasta.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 92,56 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 92,72 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 104,60 na 104,50 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1845 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1830 dolara.
Cijene su nafte, pak, nastavile rasti, nakon što su prošloga tjedna skočile više od 8 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala daljnjih 0,7 posto, na 43,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1 posto, na 40,55 dolara.
