Burze u padu nakon Trumpovih carina: Trgovinske tenzije i neizvjesna politika Feda

Na svjetskim berzama cijene dionica prošle sedmice su naglo pale jer su investitori postali nesigurni nakon što je Washington uveo visoke carine na uvoz iz zemalja s kojima do 1. augusta nije postignut trgovinski sporazum.

Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones pao za 2,9 posto, na 43.588 poena, dok je S&P 500 skliznuo za 2,4 posto, na 6.238 poena, a Nasdaq indeks oslabio 2,2 posto, na 20.650 poena.

Glavni razlog pada indeksa je nesigurnost na tržištu, posebno nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak potpisao uredbu o uvođenju carina od 10 do 50 posto na uvoz iz zemalja s kojima SAD nije uspio postići trgovinski dogovor do početka augusta.

Na primjer, na uvoz iz Indije uvodi se carina od 25 posto, iz Tajvana 20, Tajlanda 19, Švicarske 39, a iz Brazila čak 50 posto. Trump je također povećao carine na određene proizvode iz Kanade sa 25 na 35 posto.

Očekuje se i odluka da li će Trump produžiti trgovinske pregovore s Kinom ili dodatno povećati carine na robu iz druge najveće svjetske ekonomije.

Iako će nove carine povećati prihode federalnog budžeta, analitičari procjenjuju da bi mogle pojačati inflacijske pritiske.

Zbog povišene inflacije, čelnici američkih Federalnih rezervi odlučili su zadržati kamatne stope nepromijenjene. Prema njihovim riječima, "stopa nezaposlenosti je i dalje niska, a tržište rada stabilno. Inflacija ostaje blago povišena".

Ova odluka nije iznenadila tržište, ali je razočarala one koji su očekivali da će Fed već u septembru krenuti s ciklusom sniženja kamata. Predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je da je prerano donositi takvu odluku i da je trenutna monetarna politika i dalje samo blago restriktivna.

Trump već mjesecima traži od Feda da snizi kamate kako bi se dodatno stimulisala ekonomija, ali Fed zasad ostaje pri stavu da su ekonomski pokazatelji još uvijek dovoljno snažni. Također, rastuće carine mogle bi dodatno pogurati inflaciju.

Podaci iz drugog kvartala potvrđuju stabilan rast bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 3 posto na godišnjem nivou, više nego što se očekivalo.

U petak su objavljeni podaci koji su zabrinuli investitore u julu je broj novozaposlenih u SAD-u porastao za samo 73.000, što je znatno manje od očekivanog.

Još poraznije izgledaju revidirani podaci za prethodna dva mjeseca: u junu je otvoreno svega 14.000 novih radnih mjesta (ranija procjena bila je 147.000), a u maju samo 19.000. Sveukupno, u ta dva mjeseca otvoreno je čak 258.000 radnih mjesta manje nego što su to pokazivale prve procjene.

Ovo ukazuje na usporavanje tržišta rada, što bi moglo natjerati Fed da ipak snizi kamate kako bi potaknuo zapošljavanje i ekonomski rast.

Međutim, centralna banka se nalazi u nezavidnoj situaciji ako carine nastave rasti, inflacija će dodatno jačati, što znači da bi Fed morao zadržati visoke kamatne stope kako bi je obuzdao.

Zbog svega toga, do naredne sjednice Feda u septembru, nakon svake nove ekonomske objave možemo očekivati značajne oscilacije na tržištima.

Ni evropske berze nisu prošle neokrznute. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 9.068 poena, frankfurtski DAX pao je 3,3 posto, na 23.425 poena, a pariški CAC indeks potonuo je 3,7 posto, na 7.546 poena.