Uplate i isplate u gotovom novcu - blagajna

Rečenica koju je davno izrekla jedna američka filozofkinja: “Novac je samo alat. Odvest će te gdje god poželiš, ali neće zamijeniti tebe kao vozača“, najbolje oslikava suštinu novca.

Pod novcem, u smislu ovog teksta, podrazumijevamo papirne novčanice konvertibilnih maraka i kovanice maraka i pfeninga. Citat najbolje govori o tome da moramo znati raspolagati novcem i poštovati određene mjere i odredbe, ako želimo da ostvarimo ciljeve i da budemo prosperitetni, pogotovo u poslovnom svijetu, u našoj zemlji, gdje vrijedi Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem koju je donijela Vlada Federacija BiH 2015.godine.

Blagajna predstavlja jedan od prvih koraka kontrole od strane Porezne uprave, najčešće iz razloga što je poznato da pravna lica često zanemare određene odredbe Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem.

Pravila o poslovanju preko blagajne će biti detaljnije objašnjena u nastavku teksta.

Uplate i isplate gotovine se vrše preko blagajne društva. Blagajna je vezana za račun pravnog lica koji je otvoren u nekoj od poslovnih banaka u zemlji. Sa tog računa blagajnik ima pravo da podiže blagajnički maksimum koji je uređen Odlukom o visini blagajničkog maksimuma, a poslovni subjekti sami utvrđuju visinu internom odlukom, a u skladu sa stvarnim poslovnim potrebama iz prethodnog mjeseca, tj. stvarnim isplatama iz blagajne iz prethodnog mjeseca. To je najčešće jedan od prvih dokumenata  koji će porezni inspektori tražiti u postupku kontrole.

Na kraju svakog dana u blagajni ne smije biti više novca nego što je određeno navedenom Odlukom.

Sva pravna lica trebaju da donesu Pravilnik o blagajničkom poslovanju, gdje će biti detaljnije objašnjeno šta se može plaćati iz blagajne, ko je zadužen za blagajnu i obaveze blagajnika, a naravno sve u skladu za zakonima i Uredbom o plaćanju gotovim novcem.

Sve uplate u blagajnu se vrše preko naloga uplate, a isplate preko naloga isplate. Polog dnevnog pazara vrši se preko naloga uplate na transakcijski račun isti radni dan, a najkasnije sljedeći radni dan. Izuzetak čine pravna lica koja nemaju dnevni pazar veći od 200,00 KM, ili koji su udaljeni 15 km i više od najbliže banke. Navedena pravna lica, ako ispunjavaju bar jedan od ovih uslova, imaju rok od pet radnih dana za polog pazara.

Isplate iz blagajne, koje su Uredbom o uslovima i načinu plaćanja  gotovim novcem dozvoljene, su sljedeće:

1. Naknade i druga primanja koja nisu predmet plaćanja poreza na dohodak, shodno Zakonu o porezu na dohodak FBiH. Primjeri takvih naknada su navedeni ispod:
2. Topli obrok, ako ne prelazi iznos od 1% prosječne neto plate prema posljednjim objavljenim statističkim podacima;
3. Regres u visini do 50% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate prema Pravilniku o porezu na dohodak FBiH;
4. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, ukoliko se isplaćuje u iznosu do 70% prosječne mjesečne plate koju je uposlenik ostvario u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
5. Isplata penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata, te druga davanja fizičkim osobama iz oblasti socijalne i dječije zaštite;
6. Isplate akontacija putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu. U ovom slučaju treba voditi računa da su dnevnice u zemlji i inostranstvu isplaćene do visine određene Uredbom o službenim putovanjima (objavljenoj u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 44/16 od 8. juna 2016.godine). Ostali troškovi putovanja su troškovi smještaja, ishrane, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe i slično. Bitno je napomenuti da ova pravila vrijede ukoliko se naknada za službeni put isplaćuje fizičkom licu koje ima status zaposlenika u pravnom licu. U slučaju da navedene troškove pravi direktor koji je angažovan preko menadžerskog ugovora, takve isplate po osnovu službenih putovanja imale bi status naknade, te bi na iste trebali obračunati poreze i doprinose, a samim time takve isplate ne bi bile dozvoljene da se urade iz blagajne.
7. Takse – konzularnim i diplomatskim predstavništvima;
8. Plaćanje roba i usluga, osim u trgovini na veliko, čiji pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM.
9. Otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičke osobe;
10. Otkup efektivnog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova;
11. Isplata štete fizičkoj osobi po osnovu osiguranja imovine i osoba, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM;
12. Isplata sredstava fizičkim osobama po odobrenim mikrokreditima;
13. Isplata dobitaka fizičkim osobama, ostvarenim učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija;
14. Povrat poreza na dodanu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima.

Navedene isplate ne ulaze u blagajnički maksimum ukoliko se novac podigne sa računa  i isplati iz blagajne isti dan.

Za svaku promjenu u blagajni potrebno je imati nalog uplate i isplate, te isti moraju biti ovjereni i potpisani od strane ovlaštene osobe,  i sve promjene se unose u dnevnik blagajne za određeni dan kada su se promjene desile. Svaka isplata iz blagajne mora biti dokumentovana odgovarajućim računom ili drugim dokumentom koji je dokaz izlaza novca iz blagajne i koji predstavlja temelj za knjiženje u poslovnim knjigama.

U praksi pravna lica u FBiH isplatu iz blagajne najčešće koriste za pokriće troškova reprezentacije. Uz sve navedene napomene, u ovoj situaciji je važno da je račun napravljen u poslovne svrhe, te da je isti ovjeren pečatom i potpisom odgovornog lica.

Plaćanje iz blagajne nije dozvoljeno vršiti ukoliko su računi pravnog lica blokirani. Prilikom plaćanja je bitno poštovati i odredbu o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih organizacija, koje sva pravna lica u FBiH moraju poštovati.

U slučaju nepoštivanja navedenih pravila, pravno lice može snositi i kaznu u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM, a odgovorno lice od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

Poštivajući zakon i zakonske odredbe možemo doprinijeti pozitivnim rezultatima organizacije, steći ugled pravnog lica koje poštuje svoju zemlju i njene odredbe, i biti bez straha od kazni u slučaju kontrola. Znati raspolagati novcem, koristeći ga u poslovne svrhe, već je jedan korak ka ostvarivanju pozitivnih poslovnih rezultata.

Za više informacija kontaktirajte info.sa@unija.com.