Ko se igra gluhih telefona

Piše: Jasmin Omeragić

Od septembra 2022. godine do objave ovoga teksta (zaključno sa 31. julom ove godine) na oficijelnoj stranici Ureda za reviziju institucija Federacije BiH objavljena su ukupno 157 izvještaja o praćenju postupanja po preporukama ovoga ureda.

Od ukupnog broja, više od jedne trećine (njih 63) objavljeno je samo u prvih sedam mjeseci ove godine.

Da li (i sa čime li) ima veze ova naglo poboljšana produktivnost revizora baš u izbornoj godini, za sada ne znamo (a možda nikada nećemo ni saznati), no nakon analize izvještaja ovih 63 subjekta – možda nam se makar malo um i – razbistri!

Međutim, (i nažalost) moramo znati i to da u BiH ni jedan od zakona koji se bave revizijom javnog sektora nije propisao direktne finansijske ili prekršajne sankcije za institucije koje ne provode revizorske preporuke. Cijeli „instrumentarij“ odgovornosti „osuđen“ je na postupke parlamenata, interne revizije i, „k'o biva“, proslijeđivanje „težih“ predmeta - nadležnim tužiteljstvima, pa bi neko vjerovatno sve ovo prokomentirao i riječima: čemu o ovome uopće i pričamo...

Naime, zakoni o reviziji ovlastili su Parlament Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS, te i Parlamentarnu skupštinu BiH da mogu zahtijevati odgovornost i sankcije od čelnika javnih institucija ukoliko oni ili njima podređeni krše zakone i ignoriraju nalaze. Isto tako, Uredi za reviziju su obavezni sve dokumente s indicijama o nezakonitim radnjama proslijediti nadležnim tužiteljstvima na daljnje postupanje i kazneno gonjenje.

No, avaj! Direktne ili, bilo kakve druge, posredne kazne zakoni o reviziji nisu propisali, a ponavljanje negativnih izvještaja (u najgorem slučaju) može dovesti do političkih smjena ili uskraćivanja budžetske podrške, no ni toga uglavnom - nema.

Kako god, uredi za reviziju ipak vode i javno objavljuju registre koji prate stepen implementacije revizorskih preporuka. I, to je za sada sve... No, kako se u EU primarno fokusiraju na preporuke, praćenje provedbe i političku odgovornost umjesto na automatsko kažnjavanje unutar samog revizijskog mandata, ostaje nam nada da su možda namjere i u Bosni i Hercegovini upravo takve – recimo!?

Nažalost, ovo nije pojava, ovo je stanje

Portali, oni specijalizirani za tretiranje ove materije, ali i ini drugi gotovo svakodnevno izvještavaju o novim (sadržajno ponavljajućim) revizorskim izvještajima, upozoravajući da se ovom praksom zapravo obesmišljavaju aktivnosti pa i samo postojanje revizorskih institucija u BiH. Značaj revizije dobrano je izgubio ulogu kontrolnog mehanizma u našoj državi, nepoštovaoci sistema urušavaju kompletan sistem, a vlast koja je na pozicije moći dovela i postavila one koji ne poštuju sistem na sve to, godinama - samo ćuti.

Mnogi će reći da su nam i to u amanet ostavili „stranci“ što nam smisliše strukturu države koja ima čak četiri različite institucije za reviziju javnog sektora, koje opet nikako ili vrlo malo imaju poveznica u svome djelovanju. I, to jeste poprilično istina. No, da uz sve to ima dosta i „našega masla“ nepobitna je činjenica, jer nije tajna da i revizori trpe političke pritisaka od strane raznih nivoa vlasti, a što dovodi do neujednačenih kriterija i nepouzdanih ocjena.

Nade u „bolja vremena“ izgleda da su poodavno ugašene, s obzirom da preporuke revizije najviše ignoriraju institucije izvršne vlasti i javna preduzeća. Tome u prilog svjedoče i neke analize, prema kojima institucije u Bosni i Hercegovini provode tek svaku četvrtu ili manje od polovine izdatih preporuka, dok se ostatak iz godine u godinu - samo ponavlja. Najbolji primjer za to upravo su vlade i ministarstva raznih nivoa koji ignoriraju preporuke koje se odnose na izmjenu zakonskih propisa, netransparentno trošenje budžetskih sredstava, te na milionske donacije takozvanim neprofitnim udruženjima i fondacijama. Slijede javna preduzeća koja najčešće izbjegavaju rješavanje nepravilnosti u vezi sa Zakonom o javnim nabavkama i zapošljavanjem stranačkih poslušnika i „zaslužnih“ građana, ali se prstom upire i na zdravstvene ustanove koje ignoriraju preporuke o efikasnijem upravljanju ljudskim resursima i internoj kontroli.

Kako smo već rekli, osnovni razlozi igonarantskog ponašanja revidiranih subjekata nalaze se upravo u nereguliranim zakonskim sankcijama koje bi bile usmjerene prvenstveno na rukovodioce koji bi trebali narediti provođenje preporuka. Pitanje je, dakle, čemu i kome uopće revizorske institucije izdaju nalaze ako oni (kao primjera radi drugi inspekcijski organi za nazor i kontrolu rada i poštivanja propisa) nemaju mandat da kažnjavaju odgovorne.

Naravno, takvo stanje „nekome godi“, a bit' će (haman) upravo onima iz zakonodavne vlasti i pravosudnih organa koji bi u prvom redu trebali i morali procesuirati utvrđene zloupotrebe.

U kontekstu izrečenog, a sa aspekta odnosa entitetskih vlasti, vrlo je zanimljiva (i indikativna) činjenica da se gotovo tri puta više izriču negativne ocjene revizije za finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima u Federaciji BiH nego što je to slučaj u RS-u, što možda puno više govori o „strahopoštovanju“ revizora prema vlastodršcima negoli o uvažavanju revizije od strane vlastodržaca.

To zorno ilustriraju i fakta koja govore upravo o tome da je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS vrlo često „na nišanu“ oštrih kritika opozicije i medija, dok rad Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH – kritizira vlast. Pa tako, revizorima u RS-u se zamjera da su „u službi“ režima, dok bi njihovim kolegama (revizorima u Federaciji) vlast (vrlo rado) sugerirala da se „ugledaju“ na svoje kolege iz RS-a. O tome svjedoče razni primjeri opstrukcija, javnih uvreda, ataka na nezavisnost revizije i političkih „pamfleta“ koji aludiraju na cenzuru i podčinjenost izvršnoj vlasti.

Opozicija u Federaciji BiH (za sada) se izričito ne izjašnjava po ovom pitanju... izgleda da čekaju predizbornu kampanju..?

Ipak, kako bilo da bilo, niti jedan od entiteta se ne razlikuje po pitanju neadekvatnog odnosa institucija u postizvještajnom periodu, jer su samo rijetki primjeri da neko, s ciljem implementacije dobijenih preporuka i/ili sankcijama odgovornih, vrši pritisak na revidirane institucije, već (naprotiv) mirno se ćuti i čeka da se zaboravi na one koji krše zakone i godinama ignoriraju određene preporuke.

Ali stanje na terenu, najblaže rečeno, je alarmantno

Naime, da ponovimo, za protekle nepune tri godine (septembar 2022. - juli ove godine) objavljena su ukupno 157 izvještaja o praćenju postupanja po preporukama ovoga ureda, od čega samo u prva četiri mjeseca ove godine – njih 63.

Znači, za 31 mjesec revizori objavili „samo“ 94 izvještaja o praćenju postupanja po preporukama, u preostalih sedam mjeseca revizorima je „skočila“ produktivnost za blizu 90%!

Kada je riječ o vremenskoj aktuelnosti podataka, moramo „nostalgično“ zaključiti da se radi o izvještajima od kojih se ni jedan ne odnosi na 2024. i 2025. godinu. Njihova periodika nažalost je prilično „bajata“, tako da preovlađuju izvještaji za 2022. godinu (njih 20), zatim za 2021. godinu (njih 16), izvještaji koji se odnose na 2020. godinu (ukupno njih 9), te za 2023. godinu (njih 8), za 2019. godinu (ukupno 3 izvještaja), te imamo i 7 „pionira“ (1 izvještaj za 2018. i 6 izvještaja za 2017. godinu).

Analizirali smo navedenih 63 izvještaja o praćenju postupanja po preporukama, a dobijeni podaci kazuju da je u tim izvještajima konstatirano da je subjektima revizije dato sveukupno 896 preporuka.

U njih 405 (ili 45%), subjekti revizije „uvjeravaju“ revizore da su preporuke realizirane, dok je 227 (ili 25%) preporuka djelimično realizirano, u 29 slučajeva (ili 3%) nije izvršena ocjena postupanja, ali i 235 preporuka (ili 27%) – uopće nije realizirano.

U narednoj tabeli raspoložive podatke iz izvještaja „složili“ smo na način da smo prioritet fokusirali na procenat realiziranih preporuka, kako bismo i na taj način rangirali subjekte revizije u smislu odgovornosti prema poštivanju propisa i normi u raspolaganju sredstvima poreskih obveznika. Slijedi tabela:

NACRT IZVJEŠTAJA O PRAĆENJU POSTUPANJA PO PREPORUKAMA:	Procenat realiziranih preporuka (%)	Ukupan broj datih preporuka	Broj realiziranih preporuka	Broj djelimično realiziranih preporuka	Broj nerealiziranih preporuka	Broj neizvršenih ocjena postupanja	Subjekt revizije u potpunosti je saglasan sa ocjenom postupanja (?)
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA TUZLANSKOG KANTONA ZA 2023. GODINU	83%	6	5	0	1	0
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA POLUOTVORENOG TIPA BIHAĆ ZA 2021. GODINU	83%	6	5	1	0	0
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA POLUOTVORENOG TIPA ORAŠJE ZA 2021. GODINU	75%	8	6	1	1	0	?
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA POLUOTVORENOG TIPA BUSOVAČA ZA 2021. GODINU	75%	4	3	1	0	0
GRADA TUZLA ZA 2020. GODINU	70%	10	7	0	3	0
KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PODUZEĆA „TOPLANE – SARAJEVO“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2020. GODINU	68%	19	13	4	1	1
JAVNOG PREDUZEĆA „VODOVOD I KANALIZACIJA“ D.O.O. ZENICA ZA 2021. GODINU	70%	10	7	1	1	1
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO ZA 2020. GODINU	67%	6	4	1	1	0
OPĆINE VOGOŠĆA ZA 2021. GODINU	67%	12	8	3	1	0
JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA „PANNONICA“ D.O.O. TUZLA ZA 2022. GODINU	65%	17	11	4	2	0
JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KISELJAK ZA 2022. GODINU	65%	17	11	2	4	0
JAVNE USTANOVE „DOM ZDRAVLJA“ ZAVIDOVIĆI ZA 2022. GODINU	64%	11	7	2	2	0
PRIVREDNOG DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU I TRANSPORT GASA „BH-GAS“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2021. GODINU	64%	11	7	2	1	1
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE ZAŠTITE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA ZA 2017. GODINU	62%	13	8	3	0	2	?
KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA „SARAJEVOGAS“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2021. GODINU	60%	10	6	4	0	0	?
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE ŽUPANIJE POSAVSKE ZA 2020. GODINU	60%	10	6	4	0	0
DOMA ZDRAVLJA LJUBUŠKI ZA 2022. GODINU	60%	10	6	2	2	0	?
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE POLITIKE UNSKO-SANSKOG KANTONA ZA 2017. GODINU	60%	5	3	1	0	1	?
TVORNICE TRANSPORTNIH UREĐAJA ENERGETIK D.O.O. TUZLA ZA 2020. GODINU	56%	9	5	2	2	0
DOMA ZDRAVLJA MOSTAR ZA 2021. GODINU	56%	18	10	4	4	0	?
MINISTARSTVA ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU I IZBJEGLICE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ZA 2021. GODINU	54%	13	7	2	4	0
"JAVNE ZDRAVSTVENO-NASTAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA „DR. MUSTAFA ŠEHOVIĆ“ TUZLA ZA 2021. GODINU	54%	13	7	4	1	1	?
POREZNE UPRAVE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2023. GODINU	53%	15	8	4	2	1
FEDERALNOG ZAVODA ZA POLJOPRIVREDU ZA 2023. GODINU	53%	15	8	3	2	2	?
DIREKCIJE ZA PUTEVE KANTONA SARAJEVO ZA 2019. GODINU	50%	10	5	3	2	0
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA ZATVORENOG TIPA ZENICA ZA 2023. GODINU	50%	18	9	5	4	0	?
JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO ZA 2021. GODINU	50%	28	14	5	7	2	?
UPRAVE ZA CESTE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ZA 2019. GODINU	50%	4	2	2	0	0	?
JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KONJIC ZA 2022. GODINU	48%	21	10	5	6	0	?
JAVNOG PODUZEĆA „KOMUNALNO“ D.O.O. GRUDE ZA 2022. GODINU	47%	19	9	2	8	0
KANTONALNE DIREKCIJE ZA CESTE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA ZA 2019. GODINU	47%	15	7	3	4	1	?
JAVNOG KOMUNALNOG PODUZEĆA „ČISTOĆA“ D.O.O. ŠIROKI BRIJEG ZA 2022. GODINU	46%	13	6	1	6	0
KLINIČKOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU ZA 2022. GODINU	44%	18	8	3	7	0	?
JAVNE USTANOVE „DOM ZDRAVLJA“ ZENICA ZA 2021. GODINU	44%	9	4	2	3	0	?
FEDERALNOG PRAVOBRANILAŠTVA ZA 2017. GODINU	44%	9	4	2	3	0
JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA „VODOVOD“ D.O.O. CAZIN ZA 2021. GODINU	44%	16	7	2	7	0
FEDERALNOG ZAVODA ZA STATISTIKU ZA 2023. GODINU	43%	14	6	3	3	2	?
JAVNE ZDRAVSTVENE USTANOVE UNIVERZITETSKI KLINIČKI CENTAR TUZLA ZA 2022. GODINU	42%	33	14	7	11	1	?
GRADA GRADAČCA ZA 2021. GODINU	42%	19	8	7	4	0
JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA „DR. ISAK SAMOKOVLIJA“ GORAŽDE ZA 2022. GODINU	41%	22	9	5	7	1
FEDERALNOG ZAVODA ZA PENZIJSKO/MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE ZA 2023. GODINU	40%	15	6	7	1	1
SVEUČILIŠNE KLINIČKE BOLNICE MOSTAR ZA 2022. GODINU	40%	25	10	3	12	0
JAVNOG PREDUZEĆA „LOKOM“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2022. GODINU	40%	15	6	5	3	1	?
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA POLUOTVORENOG TIPA TUZLA ZA 2023. GODINU	40%	15	6	5	3	1	?
JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA STARI GRAD MOSTAR ZA 2022. GODINU	38%	16	6	2	8	0	?
OPĆINE STOLAC ZA 2020. GODINU	38%	16	6	7	3	0	?
AGENCIJE ZA REVIZIJU PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2018. GODINU	38%	8	3	4	1	0
JAVNE ZDRAVSTVENE USTANOVE DOM ZDRAVLJA ŽIVINICE ZA 2022. GODINU	37%	19	7	3	9	0
KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA „POKOP“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2022. GODINU	36%	11	4	6	0	1
JAVNOG PREDUZEĆA „RAD“ D.D. TEŠANJ ZA 2020. GODINU	36%	11	4	2	5	0
DOMA ZDRAVLJA TOMISLAVGRAD ZA 2022. GODINU	36%	22	8	3	10	1
KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA POLUOTVORENOG TIPA SARAJEVO ZA 2023. GODINU	36%	11	4	1	6	0	?
KJKP-a „VODOVOD I KANALIZACIJA“ D.O.O. SARAJEVO ZA 2021. GODINU	36%	25	9	6	9	1
JAVNOG PREDUZEĆA „KOMUNALNO“ D.O.O. LIVNO ZA 2021. GODINU	35%	23	8	11	4	0	?
MINISTARSTVA ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU, RASELJENA LICA I IZBJEGLICE KANTONA SARAJEVO ZA 2017. GODINU	33%	3	1	1	0	1
VRHOVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. GODINU	33%	3	1	1	0	1	?
OPĆINE TEŠANJ ZA 2020. GODINU	31%	13	4	7	2	0
DOMA ZDRAVLJA LIVNO ZA 2022. GODINU	26%	23	6	4	13	0
MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE SREDNJOBOSANSKOG KANTONA ZA 2017. GODINU	23%	13	3	5	4	1
OPĆINE LUKAVAC ZA 2020. GODINU	22%	18	4	11	3	0	?
ZDRAVSTVENE USTANOVE DOM ZDRAVLJA CAZIN ZA 2022. GODINU	19%	16	3	6	6	1
MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA ŽUPANIJE POSAVSKE ZA 2017. GODINU	16%	19	3	6	9	1	?
JAVNOG PREDUZEĆA ZA GRADSKI PREVOZ PUTNIKA „MOSTAR BUS“ D.O.O. MOSTAR ZA 2022. GODINU	15%	20	3	9	7	1	?
UKUPNO:		896	405	227	235	29	-

Međutim,

Kuriozitet predočene liste je u tome da niti jedan od 63 revidiranih subjekata nije uvažio (ni riješio) date preporuke u cjelosti, ali je zato njih čak 29 (ili 46%) smireno i nonšalantno izjavilo da su u potpunosti saglasni sa ocjenom postupanja ili da nemaju (baš nikakav) komentar, što bi se u slobodnom prevodu moglo okarakterizirati: da (jednostavno) ovi subjekti na predočeni izvještaj o praćenju postupanja po preporukama – nemaju nikakvih primjedbi, ili (narodski rečeno) – šta se to njih tiče i baš ih briga za to!!!

Uzeli smo sebi makar toliku građansku slobodu da takve u tabeli (ipak) označimo sa znakom ? (upitnika).

Napomenimo i to da na dostavljeni Nacrt izvještaja o praćenju postupanja po preporukama iz izvještaja o finansijskoj reviziji Javnog komunalnog preduzeća „Pannonica“ d.o.o. Tuzla za 2022. godinu subjekt revizije uopće nije dostavilo komentar u ostavljenom roku, te je tako ovaj izvještaj postao konačan.

A, zar je toliko teško:

Da se sukladno važećim zakonima i preporukama Ureda za reviziju institucija u FBiH uspostave i u pravom smislu „oživotvore“ jedinice za internu reviziju;

Da sva ministarstva i resori donesu „pravi“ Pravilnik o radu interne revizije i u skladu sa time da provode sve radnje na utvrđivanju poduzetih aktivnosti od strane budžetskih korisnika na koje se odnose preporuke date u izvještajima o finansijskoj reviziji;

Da se u cilju jačanja institucije revizije vrše kontinuirane edukacije rukovodilaca, pripadnika interne revizije i (posebno) internih revizora iz oblasti javnih nabavki, računovodstva, finansijskog upravljanja i kontrole;

Da se obezbijede neophodna materijalno-tehnička sredstva za rad interne revizije.

Te da se napokon za sva nepostupanje po preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH koja se daju u konačnom izvještaju o finansijskoj reviziji, ali i za ponavljanje nepostupanja u zadatim rokovima protiv odgovornih lica budžetskih korisnika na vrijeme pokreću prekršajni postupci, i da – konačno:

Javnost bude obaviještena i o imenima neodgovornih lica protiv kojih su podnesene krivične prijave i pokrenuti sudski sporovi zbog nepostupanja po preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH.

Do sada je to bilo teško, a poslije oktobra – vidjećemo...