Kako rast plata u javnom utiče na povećanje doprinosa u tzv. "realnom sektoru"

Ukoliko se bavite nekim slobodnim zanimanjem, samostalnom djelatnošću obrta ili srodne djelatnosti, te djelatnošću u poljoprivredi i šumarstvu, sigurno ste imali pozive od vašeg računovođe koji vam je kazao da su povećali doprinosi koje trebate plaćati državi.

Zašto je to tako?

Osnovica za obračun doprinosa za prethodno navedene djelatnosti je vezana za prosječnu platu! Zakonsko uporište se nalazi u Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH.

Dakle, vi kao obrtnik bez obzira da li ste radili uspješno ili ne, da li imate rast prihoda, plaćat ćete veće doprinose (koji su i onako visoki i trebaju se smanjiti), samo zbog rasta prosječne plate. Na prosječnu platu ne utiču plate iz tkz. "realnog sektora", već upravo iz javnog. Ukoliko dođe do povećanja plata doktora, profesora, nastavnika, političara (što je često slučaj), doći će i do porasta prosjeka, a time i osnovice za obračun doprinosa obrtnika.

Imamo sada paradoksalnu situaciju da se teret povećanja plata javnog sektora prebacuje dijelom na male obrtnike, umjesto da se mala privreda rasterećuje silnih nameta.

Ne bih sada ulazio u analizu da li je na pravi način obračunata prosječna plata, da li je tu bilo friziranja podataka ili, jer je to posebna tema za sebe, ali uzet ćemo da su podaci ispravni.

Dragi moji obrtnici, sljedeći put kad pročitate vijest da je došlo do porasta prosječne plate, nemojte se radovati, nego zapnite i još više radite, jer dio tog povećanja će se upravo vama prefakturisati.