Pravilnik o utvrđivanju zahtjeva za pružanje usluga zračne plovidbe

 

Na osnovu čl. 16. i 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 14. stav (1) i (3) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), člana 2, 3, 6. i 7. Dodatka I, Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi

 

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU OPĆIH I POSEBNIH ZAHTJEVA ZA PRUŽANJE USLUGA ZRAČNE PLOVIDBE

 

Član 1.

(Predmet i cilј)

(1) Ovim Pravilnikom se utvrđuju opći i posebni zahtjevi za pružanje usluga zračne plovidbe u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine.

(2) Cilј ovog Pravilnika je definiranje funkcija i zadatka nadležne zrakoplovne vlasti i pružatelja usluga zračne plovidbe u Bosni i Hercegovini, kako bi se osiguralo bezbjedno, redovito i efikasno odvijanje zračnog prometa.

(3) Ukoliko Dodatak I ili II ovog Pravilnika ne propisuju drugačije, opći i posebni zahtjevi se ne odnose na:

a) Djelatnosti koje nisu pružanje usluga zračne plovidbe, a koje obavlјa pružatelj usluga;

b) Sredstva dodijelјena djelatnostima koje nisu pružanje usluga zračne plovidbe.

 

Član 2.

(Pojmovi i skraćenice)

(1) Pojmovi koji se upotreblјavaju u ovom Pravilniku imaju slјedeće značenje:

a) Bezbjednosni cilј: Podrazumijeva kvalitativnu ili kvantitativnu izjavu kojom se definira najveća moguća učestalost ili vjerovatnoća očekivanog pojavlјivanja opasnosti;

b) Bezbjednosna direktiva: Podrazumijeva dokument koji objavlјuje ili usvaja državna nadzorna vlast/nacionalno nadzorno tijelo i koji nalaže provođenje mjera radi ponovnog uspostavlјanja bezbjednosti funkcionalnog sistema, ako se dokaže da bi u suprotnom zrakoplovna bezbjednost mogla biti ugrožena;

c) Bezbjednosna dostignuća (Safety Achievement): Rezultat procesa i metoda koji se primenjuju da bi se postigao prihvatlјivi nivo bezbjednosti;

d) Bezbjednosni indikatori (Safety Indicators): Predstavlјaju mjerilo postignutog nivoa bezbjednosti u zrakoplovstvu, a razlikuju se zavisno od oblasti zrakoplovstva i povezani su s glavnim komponentama strategije bezbjednosti u zrakoplovstvu;

e) Bezbjednosni nivoi (Safety Levels): Predstavlјaju razmatranje bezbjednosti u određenom kontekstu u odnosu na prihvatlјiv ili tolerantan nivo rizika;

f) Bezbjednosno obrazloženje: Podrazumijeva postupak dokazivanja da se predložena promjena funkcionalnog sistema može provesti u skladu sa bezbjednosnim propisima u okviru cilјeva ili normi utvrđenih postojećim zakonodavnim okvirom;

g) Bezbjednosni propisi: Podrazumijevaju propise u vezi s pružanjem usluga zračne plovidbe ili obavlјanjem funkcija upravlјanja protokom zračnog prometa ili upravlјanja zračnim prostorom, koji su ustanovlјeni propisima država potpisnica ECAA sporazuma ili nacionalnim propisima, te koji se odnose na tehničku i operativnu osposoblјenost i primjerenost za pružanje navedenih usluga i obavlјanje navedenih funkcija na upravlјanje bezbjednošću, kao i na sisteme, njihove sastavne dijelove i pripadajuće postupke;

h) Bezbjednosni zahtjev: Podrazumijeva sredstvo za ublažavanje rizika, definirano strategijom ublažavanja rizika, koje omogućuje postizanje posebnog bezbjednosnog cilјa; bezbjednosni zahtjevi uklјučuju organizacione, operativne, proceduralne, funkcionalne zahtjeve, zahtjeve u pogledu uspješnosti djelovanja i interoperabilnosti ili u pogledu funkcija okruženja;

i) Bezbjednosni zapisi (Safety Records): Skup informacija o jednom događaju ili nizu bezbjednosnih događaja koje se prikuplјaju i čuvaju, a služe kao garancija bezbjednosti i kojima se ujedno demonstrira efikasnost uspostavlјenog sistema upravlјanja bezbjednošću;

j) Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina Directorate of Civil Aviation): Nadležna zrakoplovna vlast Bosne i Hercegovine;

k) Državna nadzorna vlast/Nacionalno nadzorno tijelo (National Supervisory Authority): označava tijelo ili tijela koje je imenovala ili ustanovila Bosna i Hercegovina kao svoja nacionalna ovlaštena tijela u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, član 16. stav (1), i Pravilnikom kojim se uspostavlјa okvir za stvaranje Jedinstvenog europskog neba, član 5. stav (1), i članom 4. Uredbe (EZ) broj 549/2004, koja se nalazi u Dodatku I ovog Pravilnika;

l) ECAA Sporazum (Multilateral Agreement on the Establishment of a European Common Aviation Area): Multilateralni sporazum između Europske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kralјevine Norveške, Rumunije, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu (u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244 od 10. juna 1999) o uspostavlјanju Zajedničkog europskog zrakoplovnog područja;

m) Funkcionalni sistem: Podrazumijeva kombinaciju sistema, postupaka i lјudskih resursa organizovanih radi izvođenja funkcije u okviru upravlјanja zračnim prometem;

n) Interna revizija bezbjednosti: Bezbjednosni kontrolni pregled (Safety Survey) jeste sistematska provjera sa cilјem da se preporuče pobolјšanja tamo gde su ona potrebna, da se pruži garancija da se tekući poslovi bezbjedno obavlјaju, kao i da se potvrdi da se ti poslovi obavlјaju u skladu sa sistemom upravlјanja bezbjednošću (SMS);

o) Komercijalni zračni transport (Commercial Air Transport): Svaka zrakoplovna operacija koja uklјučuje transport putnika, tereta ili pošte za naknadu ili u najam;

p) Kontrola kvaliteta (Quality Control): Operativni postupci i aktivnosti koje se koriste da bi se ispunili zahtjevi za kvalitet (ISO 9000);

r) Korektivna mjera: Podrazumijeva mjeru za otklanjanje uzroka otkrivene neusklađenosti;

s) Kvalitet (Quality): Stepen do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahtjeve (ISO 9000);

t) Kvantitativni nivoi bezbjednosti (Quantitative Safety Levels): Brojčane vrijednosti putem kojih su definirani nivoi bezbjednosti;

u) Nesreća (Accident): Događaj koji je u vezi sa operacijom zrakoplova, kada se radi o zrakoplovu sa posadom, a dešava se u vremenskom periodu kada se bilo koja osoba ukrca u avion sa namjerom da poleti i kada se ta osoba iskrcala iz aviona, ili u slučaju zrakoplova bez posade, koji se dešava u vremenskom periodu između momenta kada je zrakoplov spreman za let do momenta kada se prizemlјi i kada se glavni pogonski sistemi isklјuče, a u kome:

1) je osoba smrtno ili ozbilјno povrijeđena kao rezultat:

- boravka u zrakoplovu,

- kontakta sa bilo kojim dijelom zrakoplova, uklјučujući dijelove koji su otkinuti sa zrakoplova,

- direktne izloženosti eksploziji, osim ukoliko su povrede nastale prirodnim uzrocima, samopovređivanjem ili povredom od strane drugih lica, ili su povrede nanesene slijepim putnicima skrivenim izvan područja dostupnih putnicima i posadi, ili

2) zrakoplov trpi oštećenje ili otkaz dijela konstrukcije koji:

- ima negativan efekat na izdržlјivost konstrukcije, performanse ili karakteristike zrakoplova, i

- obično zahtijeva veće popravke ili zamjene oštećenih dijelova, osim otkaza ili oštećenja motora, kada je šteta ograničena na jedan motor, uklјučujući njegovu oplatu ili dodatke propelera, vrhova krila, antena, lopatica, sondi, guma, kočnica, točkova, aerodinamičke oplate, dijelova oplate, vrata stajnog trapa, vjetrobranskog stakla (kao što su manja udublјenja ili rupe na oplati zrakoplova), ili manja oštećenja glavnih elisa, repnih elisa, stajnog trapa, i onih nastalih od grada ili udara ptica (uklјučujući rupe na kućištima antena).

3) je zrakoplov nestao ili je u potpunosti nedostupan.

v) Neusklađenost (Noncompliance): Nedostatak u osobini, dokumentaciji ili proceduri u odnosu na važeće propise;

z) Neusaglašenost (Nonconformity): Nedostatak u osobini, dokumentaciji ili proceduri u odnosu na važeće standarde;

aa) Opasnost (Hazard): Označava bilo koje stanje, događaj ili okolnost koji bi mogli prouzrokovati nesreću;

bb) Operativna organizacija: Organizacija odgovorna za pružanje tehničkih usluga podrške u zračnom prometu, komunikaciji, navigaciji ili nadzoru;

cc) Opće zrakoplovstvo (General Aviation): Sve operacije zrakoplova osim komercijalnog zračnog prometa ili radova iz zraka;

dd) Organizacija: Pružatelj usluga zračne plovidbe ili subjekat koji obezbjeđuje upravlјanje protokom zračnog prometa ili upravlјanje zračnim prostorom;

ee) Organizacioni prikaz (Organisation Exposition): Dokument koji opisuje organizaciju i način rada pružatelja usluga u zračnoj plovidbi;

ff) Osiguravanje bezbjednosti letenja (Safety Assurance): Označava sve planirane i sistemske radnje neophodne kako bi se stvorila odgovarajuća pouzdanost da su proizvod, usluga, organizacija ili funkcionalni sistem postigli prihvatlјiv ili tolerantan nivo bezbjednosti letenja;

gg) Ozbilјni incident/nezgoda (Serious Incident): Incident/nezgoda koji se dogodio u okolnostima koje upućuju na to da je postojala velika vjerovatnoća da se dogodi nesreća i koji je u vezi sa operacijom zrakoplova, kada se radi o zrakoplovu sa posadom, a dešava se u vremenskom periodu kada se bilo koja osoba ukrca u avion sa namjerom da poleti i kada se ta osoba iskrcala iz aviona, ili, u slučaju zrakoplova bez posade, koji se dešava u vremenskom periodu između momenta kada je zrakoplov spreman za let do momenta kada se prizemlјi i kada se glavni pogonski sistemi isklјuče. Popis primjera ozbilјnih incidenata se nalazi u Dodatku VI ovog Pravilnika.

hh) Ozbilјnost opasnosti (Severity): Stepen uticaja opasnosti ili poslјedica opasnosti na korištenje zrakoplova;

ii) Paneuropska usluga zračne plovidbe (Pan-European Air Navigation Service): Usluga zračne plovidbe koja je osmišlјena i uspostavlјena za korisnike u okviru većine ili svih država potpisnica ECAA sporazuma, a koja se može i proširiti izvan zračnog prostora teritorije na koju se Sporazum primjenjuje;

jj) Politika bezbjednosti (Safety Policy): Predstavlјa izjavu organizacije o osnovnom pristupu kojim ta organizacija postiže nivo bezbjednosti koji je prihvatlјiv;

kk) Praćenje bezbjednosti (Safety Monitoring): Sistematske aktivnosti koje se poduzimaju da bi se otkrile promjene koje imaju uticaj na pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a te aktivnosti imaju za cilј uspostavlјanje nivoa bezbjednosti koji se može tolerirati;

ll) Procjena rizika (Risk Assessment): Procjena kojom se utvrđuje da li se ostvareni ili uočeni rizik može tolerirati;

mm) Proces: Podrazumijeva skup međusobno povezanih ili uzajamno djelujućih radnji koji pretvara ulazne elemente u izlazne elemente;

nn) Provjera: Podrazumijeva potvrdu predočavanjem objektivnih dokaza da su specifikovani zahtjevi ispunjeni;

oo) Pružatelj usluga zračne plovidbe: Bilo koje pravno ili fizičko lice koje pruža usluge zračne plovidbe za opći zračni promet, uklјučujući i organizaciju koja je podnijela zahtjev za dobijanje certifikata za pružanje tih usluga;

pp) Rad iz zraka (Aerial Work): operacija u kojoj se zrakoplov koristi za specijalne usluge u polјoprivredi, građevinarstvu, za potrebe snimanja/fotografiranja, u cilјu osmatranja i praćenja, traganja i spašavanja, marketinga itd;

rr) Revizija bezbjednosnih propisa: Podrazumijeva sistemski i nezavisan pregled koji obavlјa državna nadzorna vlast/nacionalno nadzorno tijelo, ili se obavlјa u njegovo ime, kako bi se utvrdilo jesu li cjelokupna rješenja u pogledu bezbjednosti, ili njihovi elementi, a koja su povezana s procesima i njihovim rezultatima, proizvodima ili uslugama, usklađena sa zahtijevanim bezbjednosnim rješenjima te provode li se efikasno i jesu li primjerena za postizanje očekivanih rezultata;

ss) Rizik (Risk): Označava kombinaciju opće vjerovatnoće ili učestalosti pojavlјivanja štetnog uticaja izazvanog opasnošću i ozbilјnosti tog uticaja;

tt) Certifikacija (Certification): Predstavlјa postupak utvrđivanja da li proizvod, usluga, organizacija ili pojedinac ispunjavaju zahtjeve relevantnog standarda. Postupak se završava zvaničnom potvrdom – certifikatom o usaglašenosti i upisom imaoca certifikata u relevantan registar;

uu) Certifikat za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (u dalјnjem tekstu: certifikat): Javna isprava koju izdaje državna nadzorna vlast / nacionalno nadzorno tijelo, kojom se potvrđuje da pružatelj usluga u zračnoj plovidbi ispunjava uslove za pružanje jedne ili više usluga u zračnoj plovidbi;

vv) Sistem upravlјanja bezbjednošću (Safety Management System – SMS): Obuhvata organizaciju, procedure i sistem odgovornosti kojima se uspostavlјa i održava prihvatlјiv nivo bezbjednosti u radu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi;

zz) SMS dokumentacija (SMS Documentation): Skup dokumenata pripremlјenih na bazi politike bezbjednosti i u svrhu postizanja bezbjednosnih cilјeva, na osnovu kojih je razvijen i dokumentiran sistem upravlјanja bezbjednošću (SMS);

aaa) Spolјne usluge (External Services): Sva materijalna i nematerijalna sredstva, proizvodi ili usluge koje pruža organizacija koja nije obuhvaćena sistemom upravlјanja bezbjednošću pružatelja usluga u zračnoj plovidbi;

bbb) Stepen ozbilјnosti (Severity Class): Vrednovanje ozbilјnosti koje predstavlјa izraz veličine uticaja opasnosti na operacije zrakoplova i izražava se numerički od 1 (najozbilјniji) do 5 (najmanje ozbilјan);

ccc) Upravlјanje kvalitetom (Quality Management): Koordinirane aktivnosti koje usmjeravaju i kontroliraju organizaciju u pogledu kvaliteta (ISO 9000);

ddd) Umanjenje rizika (Risk Mitigation): Mjere koje se poduzimaju sa cilјem kontrole ili sprečavanja opasnosti koja može da ima štetne poslјedice i u cilјu dovođenja rizika na nivo bezbjednosti koji se može tolerirati;

eee) Uočavanje opasnosti (Hazard Identification): Proces kojim se određuje kakva opasnost može da se dogodi, zašto može da se dogodi i kako može da se dogodi;

fff) Usluge: Označavaju uslugu u zračnoj plovidbi ili skup usluga u zračnoj plovidbi;

ggg) Zrakoplov (Aircraft): Svaka mašina koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zemlјinu površinu.

(2) Skraćenice upotreblјene u ovom Pravilniku imaju slјedeće značenje:

a) ATFM (Air Traffic Flow Management) – Upravlјanje tokom zračnog prometa;

b) AIS (Aeronautical Information Services) – Usluge zrakoplovnog informiranja u zračnoj plovizbi;

c) ASM (Air Space Management) - Upravlјanje zračnim prostorom;

d) ATS (Air Traffic Services) - Usluge kontrole zračnog prometa u zračnoj plovidbi;

e) ANSP (Air Navigation Service Provider) - Pružatelj usluga zračne plovidbe;

f) APMF (Application Management Function) - Funkcija upravlјanja zahtjevima;

g) BHDCA (Bosnia and Herzegovina Directorate of Civil Aviation) - Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine;

h) CFIT (Controlled Flight into Terrain) - Kontrolirani let u tlo;

i) CNS (Communication, Navigation or Surveillance) - Usluge komunikacije, navigacije ili nadzora u zračnoj plovidbi;

j) CTL (Certification Team Leader) - Vođa tima za certifikaciju;

k) EU (European Union) - Europska unija;

l) ICAO (International Civil Aviation Organisation) - Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

m) MET (Meteorogical Services) - Meteorološke usluge u zračnoj plovidbi;

n) NSA (National Supervisory Authority) - Državna nadzorna vlast/Nacionalno nadzorno tijelo;

o) SMS (Safety Management System) - Sistem upravlјanja bezbjednošću;

p) QMS (Quality Management System) - Sistem upravlјanja kvalitetom.

 

Član 3.

(Nadležni organi za certifikovanje)

(1) Na osnovu člana 16. stav (1) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 39/09) nadležni organ za certifikovanje pružatelja usluga zračne plovidbe za organizacije čije se glavno sjedište rada i, ako imaju, registrovana kancelarija nalazi u Bosni i Hercegovini, je BHDCA kao državna nadzorna vlast/nacionalno nadzorno tijelo.

(2) BHDCA je nadležni organ za nadzor bezbjednosti certifikovanih organizacija čije se glavno sjedište rada i, ako imaju, registrovana kancelarija, nalazi u Bosni i Hercegovini.

 

Član 4.

(Izdavanje certifikata)

(1) U svrhu dobijanja certifikata neophodnog za pružanje usluga zračne plovidbe i izuzimajući one koji pravo pružanja usluga ostvaruju na osnovu člana 7. stav (5) Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), pružatelji usluga moraju da ispune:

a) opće zahtjeve za pružanje usluga zračne plovidbe određene Dodatkom I ovog Pravilnika;

b) dodatne specifične zahtjeve određene Dodacima od II do V ovog Pravilnika prema vrsti usluge koju pružaju.

(2) BHDCA provjerava usklađenost organizacije sa općim zahtjevima prije izdavanja certifikata toj organizaciji.

(3) Organizacija je dužna da ispuni opće zahtjeve najkasnije do izdavanja certifikata u skladu sa:

a) članom 7. Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10);

b) članom 8b stav (2) Dodatka III Pravilnika o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i nadležnostima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10).

 

Član 5.

(Odstupanja)

(1) U slučaju odstupanja od člana. 4. stav (1) ovog Pravilnika, određeni pružatelji usluga zračne plovidbe mogu izabrati da ne pružaju prekogranične usluge i mogu se odreći prava na uzajamno priznavanje u okviru Jedinstvenog europskog neba. Oni mogu, pod tim okolnostima, podnijeti zahtjev za dobijanje certifikata koji je ograničen na zračni prostor pod nadležnošću Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 7. stav (2) Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10).

(2) Da bi ispunio uslov za podnošenje zahtjeva za dobijanje certifikata sa odstupanjem iz stava (1) ovog člana, pružatelj usluga zračne plovidbe pruža usluge ili planira da ih pruža u pogledu jedne ili više slјedećih kategorija:

a) rad iz zraka;

b) opća/generalna avijacija;

c) komercijalni zračni transport koji je ograničen na zrakoplove koji imaju manje od 10 tona mase pri polijetanju ili manje od 20 putničkih sjedišta;

d) komercijalni zračni transport sa manje od 10.000 kretanja u godini, bez obzira na maksimalnu masu polijetanja i broj putničkih sjedišta; 'kretanja' se računaju kao zbir polijetanja i slijetanja i broje se kao prosjek za period od prethodne tri godine.

(3) Da bi podnio zahtjev iz stava (1) ovog člana, pružatelj usluga zračne plovidbe, koji nije pružatelj usluga kontrole zračnog prometa, mora da ima bruto godišnji promet koji ne prelazi iznos od 1.000.000 eura u odnosu na usluge koje pruža ili planira da pruža.

(4) Kada, iz objektivnih praktičnih razloga, pružatelj usluga zračne plovidbe nije u mogućnosti da pruži dokaz da ispunjava kvalifikacione kriterijume iz st. (2) i (3) ovog člana, BHDCA može prihvatiti analogne brojke ili prognoze u vezi sa gornjim granicama definiranim u st. (2) i (3) ovog člana. Pri podnošenju zahtjeva, pružatelj usluga zračne plovidbe će istovremeno podnijeti u BHDCA relevantan dokaz u pogledu kvalifikacionih kriterijuma.

(5) BHDCA može odobriti specifična odstupanja podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju kvalifikacione kriterijume iz st. (2) i (3) ovog člana, srazmjerno njihovom doprinosu ATM-u u zračnom prostoru koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ta odstupanja se mogu odnositi samo na zahtjeve utvrđene Dodatkom I ovog Pravilnika. Međutim, odstupanja za slјedeće zahtjeve neće biti odobrena:

a) tehnička i operativna stručnost i sposobnost (tačka 1. Dodatka I ovog Pravilnika);

b) upravlјanje bezbjednošću (tačka 3.1 Dodatka I ovog Pravilnika);

c) lјudski resursi (tačka 5. Dodatka I ovog Pravilnika);

d) otvoreno i transparentno pružanje usluga zračne plovidbe (tačka 8.1 Dodatka I ovog Pravilnika).

(6) Pored odstupanja utvrđenih u stavu (2) ovog člana, BHDCA može da odobri odstupanja podnositeljima zahtjeva koji pružaju aerodromske usluge informiranja u letu redovito opslužujući ne više od jedne radne pozicije na određenom aerodromu. BHDCA to čini srazmjerno sa doprinosom ATM-u podnositelja zahtjeva u zračnom prostoru koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ova odstupanja se mogu odnositi samo na slјedeće zahtjeve iz tačke 3. Dodatka II ovog Pravilnika:

a) odgovornost u upravlјanju bezbjednošću letenja i spolјne usluge i snabdijevanje (tačka 3.1.2 (b) i (e) Dodatka II ovog Pravilnika);

b) bezbjednosni pregledi (tačka 3.1.3 (a) Dodatka II ovog Pravilnika);

c) bezbjednosni zahtjevi za procjenu i ublažavanje rizika u vezi sa promjenama (tačka 3.2 Dodatka II ovog Pravilnika).

(7) Ne odobravaju se odstupanja od zahtjeva u Dodacima III, IV ili V ovog Pravilnika.

(8) U skladu sa Aneksom II Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), BHDCA:

a) navodi karakter i obim odstupanja u uslovima priloženim uz certifikat navodeći pravnu osnovu za odstupanje;

b) ograničava vremensko važenje certifikata, kada se to smatra neophodnim u svrhu nadzora;

c) prati da li pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i dalјe ispunjavaju uslove za odstupanje.

 

Član 6.

(Dokazivanje usklađenosti)

(1) Na zahtjev BHDCA, organizacija pruža sve relevantne dokaze u svrhu dokazivanja usklađenosti sa važećim općim zahtjevima.

(2) Certifikovana organizacija će obavijestiti BHDCA o planiranim promjenama u svom pružanju usluga zračne plovidbe koje mogu da utiču na njenu usklađenost sa važećim općim zahtjevima ili uslovima pridodatim uz certifikat.

(3) Kada certifikovana organizacija više ne ispunjava važeće opće zahtjeve ili, gdje je primjenlјivo, uslove pridodate uz certifikat, BHDCA će, u roku od jednog mjeseca od datuma utvrđivanja neusklađenosti naložiti organizaciji da poduzme korektivne mjere, ukoliko do tog roka organizacija nije sama poduzela korektivne mjere.

(4) O odluci iz stava (3) ovog člana BHDCA odmah obavještava certifikovanu organizaciju.

(5) BHDCA provjerava da li je korektivna mjera provedena prije nego što o svom odobrenju obavijesti certifikovanu organizaciju. Kada BHDCA procijeni da korektivna mjera nije provedena na odgovarajući način u vremenskom roku dogovorenom sa organizacijom, BHDCA će poduzeti odgovarajuće izvršne mjere kako je utvrđeno u članu 7. stav (7) Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10) i čl. 10, 25. i 68. Dodatka I, te članu 22a tačka d) Dodatka III Pravilnika o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i nadležnostima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), uzimajući u obzir potrebu da se omogući kontinuitet usluga u zračnoj plovidbi.

 

Član 7.

(Olakšavanje praćenja ispunjavanja zahtjeva)

(1) Organizacije su dužne da olakšaju provođenje inspekcija i pregleda koje vrši BHDCA ili kvalifikovano tijelo koji radi u ime BHDCA, uklјučujući posjete na licu mjesta i posjete bez prethodne najave.

(2) Ovlaštena lica u postupku provođenja inspekcija i stručnog nadzora imaju ovlaštenje da obavlјaju slјedeće radnje:

a) da istraže relevantne evidencije, podatke, procedure i bilo koji drugi materijal relevantan za pružanje usluga zračne plovidbe;

b) da uzimaju kopije ili izvode iz tih evidencija, podataka, procedura i drugog materijala;

c) traže usmeno objašnjenje na licu mjesta;

d) ulaze u relevantne prostorije, posjede ili sredstva transporta.

 

Član 8.

(Kontinuirana usklađenost)

(1) BHDCA, na osnovu dokaza kojim raspolaže, prati na godišnjem nivou tekuću usklađenost organizacija koje je certifikovala.

(2) BHDCA uspostavlјa i ažurira, na godišnjem nivou, plan rada za provođenje inspekcija i stručnog nadzora koji obuhvata sve pružatelje usluga koje je certifikovala, a koji se zasniva na procjeni rizika povezanih sa različitim operacijama koje su sastavni dio pruženih usluga zračne plovidbe. BHDCA se konsultuje sa predmetnom organizacijom kao i sa bilo kojim drugim uklјučenim nadležnim tijelom, po potrebi, prije uspostavlјanja takvog programa.

 

Član 9.

(Bezbjednosni propisi u vezi stručnog i tehničkog osoblјa)

U odnosu na pružanje usluga kontrole zračnog prometa, usluga komunikacije, navigacije ili nadzora, BHDCA će za izvršavanje ovog zadatka da:

a) izda odgovarajuće propise u pogledu bezbjednosti letenja, a koji se odnose na stručno i tehničko osoblјe koje obavlјa operativne zadatke u vezi bezbjednosti;

b) da osigura adekvatan i odgovarajući bezbjednosni nadzor stručnog i tehničkog osoblјa kojem je bilo koja operativna organizacija dodijelila obavlјanje operativnih zadataka u vezi bezbjednosti;

c) na razumnoj osnovi i nakon propisane istrage, poduzme odgovarajuće radnje u vezi sa operativnom organizacijom i/ili njenim stručnim i tehničkim osoblјem koje ne ispunjava zahtjeve iz tačke 3.3 Priloga II ovog Pravilnika;

d) provjeri da su utvrđeni odgovarajući metodi sa cilјem da se osigura da treća lica kojima su dodijelјeni operativni bezbjednosni zadaci ispunjavaju zahtjeve iz tačke 3.3 Priloga II ovog Pravilnika.

 

Član 10.

(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da važe Dodaci I i IV Pravilnika o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga zračne plovidbe ("Službeni glasnik BiH", broj 05/11).

 

Član 11.

(Stupanje na snagu)

Pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objavlјivanja u "Službenom glasniku BiH".

 

Broj 1-3-02-2-1104-1/15

23. decembra 2015. godine Banja Luka

 

Generalni direktor

Đorđe Ratkovica, s. r.

 

 

DODATAK I - OPĆI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA ZRAČNE PLOVIDBE

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelji usluga zračne plovidbe su u stanju da pružaju svoje usluge na bezbjedan, efikasan, kontinuiran i održiv način, u skladu sa bilo kojim razumnim nivoom ukupnih zahtjeva u datom zračnom prostoru. U tu svrhu, oni će održavati adekvatan tehnički i operativni kapacitet i stručnost.

 

2. ORGANIZACIONA STRUKTURA I UPRAVLJANјE

2.1. Organizaciona struktura

Pružatelji usluga zračne plovidbe uspostavlјaju i upravlјaju svojom organizacijom u skladu sa strukturom koja podržava bezbjedno, efikasno i kontinuirano pružanje usluga zračne plovidbe.

Organizaciona struktura definira:

a) ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti imenovanih odgovornih lica, posebno rukovodećih lica koja su odgovorna za bezbjednost zračne plovidbe (safety), kvalitet, sigurnost/zrakoplovnu bezbjednost (security), finansije i funkcije u pogledu lјudskih resursa;

b) odnos i linije izvještavanja između različitih dijelova i procesa organizacije.

2.2. Upravlјanje organizacijom

2.2.1. Poslovni plan

Pružatelji usluga zračne plovidbe izrađuju poslovni plan kojim se obuhvata najmanje period od pet godina. Poslovni plan:

(a) utvrđuje ukupne cilјeve pružatelja usluga zračne plovidbe i njegovu strategiju za postizanje istih u skladu sa bilo kojim sveukupnim dugoročnijim planom pružatelja usluga zračne plovidbe i sa relevantnim zahtjevima Europske unije za razvoj infrastrukture ili druge tehnologije;

(b) sadrži odgovarajuće cilјeve učinka u smislu bezbjednosti zračne plovidbe, kapaciteta, životne sredine i isplativosti, po potrebi.

Informacije navedene u tačkama (a) i (b) su u skladu sa Planom učinka (Performance Plan) nacionalnih ili funkcionalnih blokova zračnog prostora i, što se tiče bezbjednosti podataka, u skladu sa državnim programom bezbjednosti iz Standarda 2.27.1 Aneksa 11 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, izmjena i dopuna 47B od 20. jula 2009. (2.27.1 of Annex 11 to the Convention on International Civil Aviation, Amendment 47 B from 20 July 2009).

Pružatelji usluga zračne plovidbe dokazuju bezbjednosnu i poslovnu opravdanost za veće investicione projekte uklјučujući, kad je relevantno, procijenjeni uticaj na odgovarajuće cilјeve učinka iz tačke (b) i utvrđujući investicije koje proizilaze iz pravnih zahtjeva u vezi sa implementacijom Programa istraživanja ATM-a Jedinstvenog europskog neba (Single European Sky ATM Research programme - SESAR).

2.2.2. Godišnji plan

Pružatelji usluga zračne plovidbe izrađuju godišnji plan koji obuhvata predstojeću godinu i koji dodatno navodi karakteristike poslovnog plana i opisuje sve njegove izmjene.

Godišnji plan obuhvata slјedeće odredbe o nivou i kvalitetu usluge, kao što je očekivani nivo kapaciteta, bezbjednosti zračne plovidbe, zaštite životne sredine i isplativosti, po potrebi:

(a) informacije o uvođenju nove infrastrukture ili drugih razvojnih dostignuća i izjavu o tome na koji način doprinose pobolјšanju učinka pružatelja usluga zračne plovidbe, uklјučujući nivo i kvalitet usluga;

(b) pokazatelјe učinka koji su u skladu sa nacionalnim planom učinka ili planom učinka funkcionalnog bloka zračnog prostora, na osnovu kojih se može razumno ocijeniti nivo učinka i kvalitet usluge;

(c) informacije o mjerama predviđenim za ublažavanje bezbjednosnih rizika utvrđenih u bezbjednosnom planu pružatelja usluga zračne plovidbe, uklјučujući bezbjednosne pokazatelјe za praćenje bezbjednosnih rizika i, po potrebi, procijenjeni trošak mjera ublažavanja;

(d) očekivanu kratkoročnu finansijsku poziciju pružatelja usluga zračne plovidbe kao i sve izmjene ili uticaje na poslovni plan.

2.2.3.  Dio planova koji se odnosi na učinak

Pružatelj usluga zračne plovidbe će, na zahtjev, sadržaj dijela poslovnog plana koji se odnosi na učinak i godišnjeg plana staviti na raspolaganje Europskoj komisiji pod uslovima koje utvrdi BHDCA u skladu sa nacionalnim propisima.

 

3. UPRAVLJANJE BEZBJEDNOŠĆU I KVALITETOM

3.1. Upravlјanje bezbjednošću

Pružatelji usluga zračne plovidbe upravlјaju bezbjednošću svih svojih usluga. Pri tome, oni uspostavlјaju formalne međuveze sa svim zainteresovanim stranama koje mogu direktno da utiču na bezbjednost njihovih usluga.

Pružatelji usluga zračne plovidbe izrađuju procedure za upravlјanje bezbjednošću prilikom uvođenja novih funkcionalnih sistema ili prilikom promjena postojećih funkcionalnih sistema.

3.2. Sistem upravlјanja kvalitetom

Pružatelji usluga zračne plovibe uspostavlјaju sistem upravlјanja kvalitetom koji obuhvata sve usluge zračne plovidbe koje oni pružaju, u skladu sa slјedećim principima.

Sistem upravlјanja kvalitetom:

(a) definira politiku kvaliteta na način da što bolјe zadovolјava potrebe različitih korisnika;

(b) donosi program osiguranja kvaliteta koji sadrži postupke osmišlјene za provjeru provođenja svih operacija u skladu sa važećim zahtjevima, standardima i procedurama;

(c) pruža dokaz o funkcioniranju sistema upravlјanja kvalitetom uz pomoć priručnika i dokumenata o praćenju rada;

(d) imenuje predstavnike rukovodstva koji nadgledaju usklađenost sa postupcima i adekvatnost istih, da bi se osigurala bezbjedna i efikasna operativna praksa;

(e) obavlјa revizije uspostavlјenog sistema upravlјanja kvalitetom i poduzima korektivne mjere, po potrebi.

Certifikat EN ISO 9001, koji je izdala odgovarajuća akreditovana organizacija, a koji obuhvata usluge zračne plovidbe koje pruža predmetni pružatelj usluga smatra se dovolјnim dokazom usklađenosti. Pružatelj usluga zračne plovidbe prihvata, da na zahtjev BHDCA, istoj pruži na uvid dokumenta u vezi sa izdavanjem certifikata.

Pružatelji usluga zračne plovidbe mogu integrirati sisteme za upravlјanje bezbjednošću zračne plovidbe (safety), sigurnošću/zrakoplovnom bezbjednošću (security) i kvalitetom u svoj sistem upravlјanja.

3.3. Operativni priručnici

Pružatelji usluga zračne plovidbe izrađuju i redovito ažuriraju operativne priručnike koji se odnose na pružanje njihovih usluga namijenjene operativnom osoblјu u svrhu korištenja i konsultovanja.

Oni osiguravaju da:

(a) operativni priručnici sadrže uputstva i informacije neophodne operativnom osoblјu za izvršavanje njihovih dužnosti;

(b) su predmetnom osoblјu dostupni relevantni dijelovi operativnih priručnika;

(c) operativno osoblјe bude u najkraćem roku informirano o izmjenama i dopunama operativnih priručnika koje se odnose na njihove dužnosti kao i na njihovo stupanje na snagu.

 

4. SIGURNOST/ZRAKOPLOVNA BEZBJEDNOST (security)

Pružatelji usluga zračne plovidbe uspostavlјaju sistem upravlјanja sigurnošću/zrakoplovnom bezbjednošću (security) da bi osigurali:

(a) sigurnost (security) svojih objekata i osoblјa da bi se spriječilo nezakonito ometanje pružanja usluga zračne plovidbe;

(b) sigurnost (security) operativnih podataka koje primaju ili proizvode ili koje koriste na neki drugi način, tako da je pristup njima ograničen samo na ovlaštena lica.

Sistem upravlјanja sigurnošću (security) definira:

(a) postupke koji se odnose na procjenu i ublažavanje sigurnosnih (security) rizika, praćenje i pobolјšanje sigurnosti (security), sigurnosne (security) preglede i prenošenje znanja i iskustava;

(b) načine osmišlјene za otkrivanje upada u sistem sigurnosti (security) i za uzbunjivanje osoblјa odgovarajućim sigurnosnim (security) upozorenjima;

(c) načine kontroliranja poslјedica upada u sistem sigurnosti (security) i utvrđivanja procedura za vraćanje u prvobitno stanje i procese ublažavanja da bi se spriječilo ponavlјanje.

Pružatelji usluga zračne plovidbe osiguravaju da njihovo osoblјe, po potrebi, prođe sigurnosnu (security) provjeru i vrše koordinaciju sa civilnim i vojnim organima da bi osigurali sigurnost (security) svojih objekata, osoblјa i podataka.

Sistemi za upravlјanje bezbjednošću zračne plovidbe (safety), kvalitetom i sigurnošću (security) mogu biti projektovani i njima se može upravlјati kao integriranim sistemom za upravlјanje.

 

5. LJUDSKI RESURSI

Pružatelji usluga zračne plovidbe će zaposliti odgovarajuće obučeno osoblјe da bi osigurali pružanje usluga zračne plovidbe na bezbjedan, efikasan, kontinuiran i održiv način. U ovom smislu, oni će uspostaviti politiku zapošlјavanja i obuke osoblјa.

 

6. FINANSIJSKA MOĆ

6.1. Ekonomski i finansijski kapacitet

Pružatelji usluga zračne plovidbe ispunjavaju finansijske obaveze kao što su fiksni i promjenlјivi troškovi rada ili troškovi kapitalnih investicija. Oni će koristiti odgovarajući sistem za obračunavanje troškova. Dokazivaće svoje sposobnosti kroz godišnji plan kako je navedeno u tački 2.2.2 kao i kroz bilanse stanja i račune u skladu sa svojim pravnim statutom.

6.2. Finansijska revizija

U skladu sa članom 12. stav (2) Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), pružatelji usluga zračne plovidbe dokazuju da se nad njima provodi nezavisna revizija.

 

7. ODGOVORNOST I POKRIĆE OSIGURANJA

Pružatelji usluga zračne plovidbe će uspostaviti rješenja kojim pokrivaju svoje odgovornosti koje proističu iz važećih propisa.

Korišteni metod za obezbjeđivanje pokrića odgovara potencijalnom gubitku ili šteti koja je u pitanju, uzimajući u obzir pravni status organizacije i nivo dostupnog komercijalnog pokrića osiguranja.

Pružatelj usluga zračne plovidbe koji koristi usluge drugog pružatelja usluga zračne plovidbe će osigurati da sporazumima bude obuhvaćena raspodjela odgovornosti između njih.

 

8. KVALITET USLUGA

8.1. Otvoreno i transparentno pružanje usluga zračne plovidbe

Pružatelji usluga zračne plovidbe pružaju na otvoren i transparentan način usluge zračne plovidbe. Oni objavlјuju uslove pristupa njihovim uslugama i uspostavlјaju proces redovitih zvaničnih, pojedinačnih ili grupnih konsultacija sa korisnicima tih usluga, i to najmanje jedanput godišnje.

Pružatelji usluga zračne plovidbe ne smiju vršiti diskriminaciju na osnovu nacionalnosti ili identiteta korisnika ili klase korisnika u skladu sa važećim zakonima.

8.2. Planovi za nepredviđene situacije

Pružatelji usluga zračne plovidbe imaju ustanovlјene planove za nepredviđene situacije za sve usluge zračne plovidbe koje pružaju, u slučaju događaja koji za poslјedicu imaju značajno umanjenje ili prekidanje njihovih operacija.

 

9. ZAHTJEVI U POGLEDU IZVJEŠTAVANJA

Pružatelji usluga zračne plovidbe dostavlјaju godišnji izvještaj o svojim aktivnostima u BHDCA.

Godišnji izvještaj obuhvata finansijske rezultate ne dovodeći u pitanje čl. 12. Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH" broj 45/10), kao i njihov operativni rad i sve druge značajne aktivnosti i razvojna dostignuća, naročito u oblasti bezbjednosti letenja.

Godišnji izvještaj uklјučuje najmanje:

(a) procjenu nivoa kvaliteta ostvarenih usluga zračne plovidbe;

(b) učinak pružatelja usluga zračne plovidbe u poređenju sa cilјevima učinka utvrđenim u poslovnom planu u tački 2.2.1, uz poređenje stvarnog učinka u odnosu na godišnji plan putem pokazatelјa učinka utvrđenih godišnjim planom;

(c) davanje objašnjenja za odstupanje od cilјeva i utvrđivanje mjera za otklanjanje nedostataka tokom referentnog perioda;

(d) razvoj u operacijama i infrastrukturi;

(e) finansijske rezultate, dok god ne budu objavlјeni odvojeno u skladu sa čl. 12. st. (1) Dodatka I Pravilnika o pružanju usluga zračne navigacije u Jedinstvenom europskom nebu ("Službeni glasnik BiH", broj 45/10);

(f) informacije o zvaničnom procesu konsultacija sa korisnicima njihovih usluga;

(g) informacije o politici u oblasti lјudskih resursa.

Pružatelji usluga zračne plovidbe će sadržaj godišnjeg izvještaja na zahtjev staviti na raspolaganje Europskoj komisiji i EASA-i kao i javnosti pod uslovima koje odredi BHDCA u skladu sa nacionalnim zakonom.

 

DODATAK II - POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA

1. VLASNIŠTVO

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa obavještavaju BHDCA o:

(a) svom pravnom statusu, vlasničkoj strukturi i drugim rješenjima koja imaju značajan uticaj na kontrolu nad njihovom svojinom;

(b) vezama sa organizacijama koje nisu uklјučene u pružanje usluga zračne plovidbe, uklјučujući komercijalne aktivnosti u koje su oni direktno uklјučeni ili putem povezanih poduzeća, koje iznose više od 1% njihovih očekivanih prihoda; takođe, dužni su da prijave svaku izmjenu pojedinačnog vlasničkog udjela koji predstavlјa 10% ili više njihovog ukupnog vlasništva.

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa će poduzeti sve neophodne mjere da bi spriječili situaciju sukoba interesa koji bi mogao ugroziti nepristrasno i objektivno pružanje njihovih usluga.

 

2. OTVORENO I TRANSPARENTNO PRUŽANJE USLUGA

Uz tačku 8.1 Dodatka I i kada Bosna i Hercegovina odluči da organizuje pružanje specifičnih usluga kontrole zračnog prometa u konkurentskom okruženju, Bosna i Hercegovina može poduzeti sve odgovarajuće mjere da osigura da pružatelji tih specifičnih usluga kontrole zračnog prometa ne započnu sa aktivnostima koje imaju za cilј ili poslјedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije, niti da započnu sa aktivnostima koje dovode do zloupotrebe dominantne pozicije u skladu sa važećim nacionalnim propisima.

 

3. BEZBJEDNOST USLUGA

3.1. Sistem upravlјanja bezbjednošću (SMS)

3.1.1. Opći bezbjednosni zahtjevi

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa, kao sastavni dio upravlјanja njihovim uslugama, uspostavlјaju sistem upravlјanja bezbjednošću (SMS) koji:

(a)osigurava zvaničan, jasan i proaktivan pristup sistematskom upravlјanju bezbjednošću radi ispunjavanja odgovornosti vezanih za bezbjednost u okviru pružanja njihovih usluga; djeluje u pogledu svih njihovih usluga i pratećih rješenja u okviru svoje upravlјačke kontrole; i uklјučuje, kao svoju osnovu, izjavu o bezbjednosnoj politici kojom se definira osnovni pristup organizacije upravlјanju bezbjednošću (upravlјanje bezbjednošću);

(b) osigurava da svi koji su uklјučeni u bezbjednosne aspekte pružanja usluga u kontroli zračnog prometa imaju pojedinačnu bezbjednosnu odgovornost za svoje vlastite postupke/radnje; da su rukovoditelji odgovorni za bezbjednosni učinak njihovih odjelјenja i odsjeka i da glavno rukovodstvo pružatelja usluga snosi sveukupnu bezbjednosnu odgovornost (bezbjednosna odgovornost);

(c) osigurava da se ostvarivanju zadovolјavajuće bezbjednosti u uslugama zračnog prometa dodijeli najviši prioritet (bezbjednosni prioritet);

(d) osigurava da pri pružanju usluga kontrole zračnog prometa glavni bezbjednosni cilј bude da se na najmanju mjeru svede njegov udio u riziku od zrakoplovne nesreće koliko god je to razumno moguće (bezbjednosni cilј).

3.1.2.  Zahtjevi za postizanje bezbjednosti

U okviru provođenja SMS-a, pružatelji usluga kontrole zračnog prometa:

(a) osiguravaju da je osoblјe adekvatno obučeno i stručno osposoblјeno za posao koji treba da obavlјaja, uz uslov da posjeduju odgovarajuće dozvole ako se tako zahtijeva i da ispunjavaju važeće zahtjeve u pogledu zdravstvene sposobnosti (stručnost);

(b) osiguravaju da funkcija upravlјanja bezbjednošću bude utvrđena sa organizacionom odgovornošću za razvoj i održavanje SMS-a; osiguravaju da ova tačka odgovornosti bude nezavisna od linije rukovođenja i odgovorna direktno najvišem organizacionom nivou. Međutim, u slučaju malih organizacija kada kombinacija odgovornosti može onemogućiti dovolјnu nezavisnost u tom pogledu, rješenja za garantovanje bezbjednosti dopunjavaju se dodatnim nezavisnim sredstvima; i osiguravaju da glavno rukovodstvo organizacije pružatelja usluga bude aktivno uklјučeno u osiguravanje upravlјanja bezbjednošću (odgovornost u upravlјanju bezbjednošću);

(c) osiguravaju da se, kada god je izvodivo, izvedu i održe kvantativni bezbjednosni nivoi za sve funkcionalne sisteme (kvantativni bezbjednosni nivoi);

(d) osiguravaju da se SMS sistematski dokumentuje na način da se uspostavi jasna veza sa bezbjednosnom politikom organizacije (SMS dokumentacija);

(e) osiguravaju adekvatnu opravdanost bezbjednosti usluga i sredstava pruženih izvana, imajući u vidu njihov bezbjednosni značaj u okviru pružanja usluga (vanjske usluge i sredstva);

(f) osiguravaju da se procjena i ublažavanje rizika provode na odgovarajućem nivou da bi se obezbjedilo detalјno razmatranje svih aspekata pružanja ATM usluga (procjena i ublažavanje rizika). U vezi sa promjenama funkcionalnog sistema ATM-a, primjenjuje se tačka 3.2;

(g) osiguravaju da se operativni i tehnički događaji u vezi sa ATM-om za koje se smatra da imaju značajne bezbjednosne implikacije odmah istraže i da se poduzmu sve neophodne korektivne mjere (bezbjednosni događaji). Oni takođe dokazuju da su sproveli zahtjeve o izvještavanju i procjeni bezbjednosnih događaja u skladu sa važećim nacionalnim propisima.

3.1.3. Zahtjevi u pogledu osiguranja bezbjednosti

U okviru sprovođenja SMS-a, pružatelji usluga kontrole zračnog prometa osiguravaju da:

(a) se bezbjednosne provjere sprovode redovito, sa cilјem da se preporuče pobolјšanja tamo gdje su potrebna, da bi se pružila garancija rukovoditeljima bezbjednosnih aktivnosti u okviru njihovih oblasti i potvrdila usklađenost sa relevantnim dijelovima SMS-a (bezbjednosne provjere);

(b) se uspostave metode za otkrivanje promjena u funkcionalnim sistemima ili operacijama koji mogu ukazati da se neki element približava tački na kojoj više nije moguće ispuniti prihvatlјive standarde bezbjednosti, i da se poduzimaju korektivne mjere (praćenje bezbjednosti);

(c) se bezbjednosna evidencija održava kroz provođenje SMS-a kao osnova za garantovanje bezbjednosti svima koji su povezani sa, odgovorni za, ili zavisni od pruženih usluga, i BHDCA (bezbjednosna evidencija).

3.1.4. Zahtjevi za unapređenje bezbjednosti

U okviru provođenja SMS-a, pružatelji usluga kontrole zračnog prometa osiguravaju da:

(a) svo osoblјe bude svjesno potencijalnih opasnosti po bezbjednost u vezi sa njihovim dužnostima (svijest o bezbjednosti);

(b) se saznanja koja proisteknu iz istraga bezbjednosnih događaja i drugih bezbjednosnih aktivnosti prenose u okviru organizacije na upravlјačkim i operativnim nivoima (prenošenje znanja i iskustava);

(c) se osoblјe aktivno podstiče da predlaže rješenja za utvrđene opasnosti i da se, po potrebi, vrše promjene radi pobolјšanja bezbjednosti (pobolјšanje bezbjednosti).

3.2. Bezbjednosni zahtjevi za procjenu i ublažavanje rizika u odnosu na promjene

3.2.1. Odjelјak 1

U okviru provođenja SMS-a, pružatelji usluga kontrole zračnog prometa će osigurati da se identifikovanje opasnosti kao i procjena i ublažavanje rizika sistematski provode za svaku promjenu na onim dijelovima funkcionalnog ATM sistema i pratećim rješenjima u okviru njihove upravlјačke kontrole, na način da se obuhvati:

(a) ukupan vijek trajanja sastavnog dijela funkcionalnog ATM sistema koji je u pitanju, od početnog planiranja i definiranja do operacija poslije primjene, održavanja i povlačenja iz rada;

(b) zračnu, zemalјsku i, po potrebi, prostornu komponentu funkcionalnog ATM sistema, kroz saradnju sa odgovornim stranama;

(c) opremu, procedure i lјudske resurse funkcionalnog ATM sistema, međusobna djelovanja između tih elemenata i međusobna djelovanja između datog sastavnog dijela i preostalog dijela funkcionalnog ATM sistema.

3.2.2. Odjelјak 2

Procesi identifikovanja opasnosti, procjene i ublažavanja rizika uklјučuju:

(a) određivanje djelokruga, granica i međuveza datog sastavnog dijela, kao i utvrđivanje funkcija koje obavlјa sastavni dio i radnog okruženja u kojem je planirano njegovo djelovanje;

(b) određivanje bezbjednosnih cilјeva koji se pridružuju sastavnom dijelu, uklјučujući:

i. prepoznavanje vjerovatnih opasnosti povezanih sa ATM-om i uslova pod kojim dolazi do otkaza, zajedno sa njihovim zajedničkim poslјedicama;

ii. procjenu poslјedica koje oni mogu imati na bezbjednost zrakoplova, kao i procjenu ozbilјnosti tih poslјedica, koristeći klasifikacionu šemu ozbilјnosti navedenu u Odjelјku 4;

iii. utvrđivanje njihove tolerancije, u smislu maksimalne vjerovatnoće pojavlјivanja događaja, koja proizilazi iz ozbilјnosti i maksimalne vjerovatnoće poslјedica opasnosti, na način koji je u skladu sa Odjelјkom 4;

(c) donošenje/izrada, po potrebi, strategije ublažavanja rizika koja:

(i) navodi načine odbrane koje treba provesti radi zaštite od opasnosti koje nose rizike;

(ii) uklјučuje, po potrebi, razvijanje bezbjednosnih zahtjeva koji se potencijalno odnose na dati sastavni dio, ili druge dijelove funkcionalnog ATM sistema, ili operativno okruženje;

(iii) predstavlјa garanciju njegove izvodlјivosti i djelotvornosti;

(d) provjeru da su ispunjeni svi utvrđeni bezbjednosni cilјevi i bezbjednosni zahtjevi:

(ii) tokom faze prelaska na operativnu upotrebu;

(iii) tokom radnog vijeka;

(iv) tokom bilo koje prelazne faze do povlačenja iz upotrebe.

3.2.3. Odjelјak 3

Rezultati, pripadajuća obrazloženja i dokazi o procesima procjene i ublažavanja rizika, uklјučujući utvrđivanje opasnosti, prikuplјaju se i dokumentuju na način koji osigurava da:

(a) su utvrđena potpuna obrazloženja kako bi se dokazalo da dati sastavni dio, kao i ukupni funkcionalni ATM sistem, jeste i da će ostati tolerantno bezbjedan uz ispunjavanje dodijelјenih bezbjednosnih cilјeva i zahtjeva. Ovo uklјučuje, po potrebi, specifikacije svih korištenih tehnika predviđanja, praćenja ili pregleda;

(b) je moguće sve bezbjednosne zahtjeve u vezi sa uvođenjem promjene pratiti do planiranih operacija/funkcija.

3.2.4. Odjelјak 4

Identifikacija opasnosti i procjena ozbilјnosti

Provodi se sistematska identifikacija opasnosti. Ozbilјnost poslјedica opasnosti u datom operativnom okruženju se utvrđuje klasifikacionom šemom koja je prikazana u slјedećoj tabeli, dok se klasifikacija ozbilјnosti oslanja na specifičan dokaz koji pokazuje najvjerovatniju poslјedicu opasnosti, u najgorim okolnostima.

U svrhu izvođenja zaklјučka o poslјedici opasnosti po operacije i utvrđivanja njegove ozbilјnosti, sistematski pristup/proces uklјučuje poslјedice opasnosti po različite elemente funkcionalnog ATM sistema, kao što su posada zrakoplova, kontrolori zračnog prometa, funkcionalne sposobnosti zrakoplova, funkcionalne sposobnosti zemalјskog dijela funkcionalnog ATM sistema i sposobnost bezbjednog pružanja usluga kontrole zračnog prometa.

Šema klasifikacije rizika

Uspostavlјaju se bezbjednosni cilјevi zasnovani na riziku u smislu maksimalne vjerovatnoće pojavlјivanja opasnosti, koja se izvodi iz ozbilјnosti njene poslјedice i maksimalne vjerovatnoće pojavlјivanja poslјedice opasnosti.

Kao neophodni dodatak dokazivanju da su ispunjeni utvrđeni kvantitativni cilјevi, potrebno je dodatno razmotriti upravlјanje bezbjednošću da bi se ATM sistem učinio bezbjednijim, kad god je to potrebno.

3.2.5. Odjelјak 5

Sistem osiguranja bezbjednosti softvera

U okviru provođenja SMS-a, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa provodi sistem osiguranja bezbjednosti softvera u skladu sa Dodatkom III Pravilnika o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga zračne plovidbe ("Službeni glasnik BiH" broj 05/11).

3.3. Bezbjednosni zahtjevi za inženjersko i tehničko osoblјe koje obavlјa operativno-bezbjednosne zadatke

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa osiguravaju da tehničko i inženjersko osoblјe, uklјučujući osoblјe operativnih podugovornih organizacija koje upotreblјava i održava ATM opremu koja je odobrena za njihov operativni rad, ima i održava zadovolјavajuće znanje i razumijevanje usluga za koje pružaju podršku, stvarnih i mogućih poslјedica njihovog rada na bezbjednost tih usluga, i odgovarajućih radnih ograničenja koja se primjenjuju.

Imajući u vidu osoblјe koje je angažovano na zadacima u vezi sa bezbjednošću, uklјučujući osoblјe operativnih podugovornih organizacija, pružatelji usluga kontrole zračnog prometa dokumentuju adekvatnost stručnosti osoblјa, utvrđeni raspored smjena da bi se osigurao dovolјan kapacitet i kontinuiranost usluge, politiku i sisteme kvalifikovanosti osoblјa, politiku stručnog osposoblјavanja osoblјa, evidenciju i planove stručnog osposoblјavanja, te rješenja za nadgledanje nekvalifikovanog osoblјa. Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa imaju utvrđene procedure za slučajeve kada je upitno fizičko ili mentalno stanje osoblјa.

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa vode evidenciju informacija o broju, statusu i raspoređivanju osoblјa koje je uklјučeno u bezbjednosne zadatke.

Ovom evidencijom se:

(a) identifikuju odgovorni rukovoditelji za bezbjednosne funkcije;

(b) evidentiraju relevantne kvalifikacije tehničkog i operativnog osoblјa, u odnosu na tražene zahtjeve u pogledu praktične osposoblјenosti i stručnosti;

(c) navode lokacije i dužnosti na koje se raspoređuje tehničko i operativno osoblјe, uklјučujući i eventualnu metodologiju pravlјenja rasporeda smjena.

 

4. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelji usluga kontrole zračnog prometa su u stanju da dokažu da su njihove radne metode i operativni postupci u skladu sa standardima u slјedećim aneksima Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u mjeri u kojoj su relevantni za pružanje usluga kontrole zračnog prometa u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Aneks 2 o pravilima letenja u 10. izdanju od jula 2005. uklјučujući sve izmjene i dopune do broja 42;

(b) Aneks 10 o zrakoplovnim telekomunikacijama, Tom II o postupcima komunikacije uklјučujući one sa PANS statusom u 6. izdanju od oktobra 2001. uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85;

(c) Aneks 11 o uslugama kontrole zračnog prometa u 13. izdanju od jula 2001. uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 47-B.

 

DODATAK III - POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE METEOROLOŠKIH USLUGA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelji meteroloških usluga osiguravaju da meterološke informacije koje su neophodne za obavlјanje njihovih pripadajućih funkcija i u obliku koji je prikladan za korisnike budu dostupne:

(a) operatorima i članovima letačkih posada za pretpoletno planiranje i planiranje u letu;

(b) pružateljima usluga kontrole zračnog prometa i usluga informiranja u letu;

(c) jedinicama službi za potragu i spašavanje;

(d) aerodromima.

Pružatelji meteroloških usluga potvrđuju nivo dostižne/ostvarive tačnosti informacija dostavlјenih za operacije, uklјučujući izvore takvih informacija, pri tom osiguravajući da se takve informacije blagovremeno proslјeđuju i po potrebi ažuriraju.

 

2. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelji meteroloških usluga su u stanju da dokažu da su njihove radne metode i operativni postupci u skladu sa standardima u slјedećim aneksima Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u mjeri u kojoj su relevantni za pružanje meteroloških usluga u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Aneks 3 o meterološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu u 17. izdanju od jula 2010. uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 75;

(b) Aneks 11 o uslugama kontrole zračnog prometa u 13. izdanju od jula 2001, uklјučujući sve izmjene i dopune br. 47-B;

(c) Aneks 14 o aerodromima u slјedećim verzijama:

(i) Tom I o projektovanju i operacijama aerodroma u 5. izdanju od jula 2009, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 10-B;

(ii) Tom II o helidromima u 3. izdanju od jula 2009, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 4.

 

DODATAK IV - POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelji usluga zrakoplovnog informiranja osiguravaju da su informacije i podaci dostupni za operacije u obliku prikladnom za:

(a) operativno letačko osoblјe, uklјučujući letačke posade, kao i za planiranje leta, sisteme za upravlјanje letom i simulatore letenja;

(b) pružatelje usluga kontrole zračnog prometa koji su odgovorni za usluge informiranja u letu, aerodromske usluge informiranja u letu i pružanje pretpoletnih informacija.

Pružatelji usluga zrakoplovnog informiranja osiguravaju cjelovitost podataka i potvrđuju nivo tačnosti informacija proslijeđenih za operacije, sa izvorom tih informacija, prije nego što se te informacije proslijede.

 

2. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelji usluga zrakoplovnog informiranja su u stanju da pokažu da su njihove radne metode i operativne procedure u skladu sa standardima u:

(a) Pravilniku o kvalitetu zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija ("Službeni glasnik BiH" broj 61/14);

(b) slјedećim aneksima Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u mjeri u kojoj su relevantni za pružanje usluga zrakoplovnog informiranja u predmetnom zračnom prostoru:

(i) Aneks 3 o meterološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu u 17. izdanju od jula 2010, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 75;

(ii) Aneks 4 o zrakoplovnim kartama u 11. izdanju od jula 2009, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 56;

(iii) ne dovodeći u pitanje Pravilnik o kvalitetu zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija ("Službeni glasnik BiH" broj 61/14), Aneks 15 o uslugama zrakoplovnog informiranja u 13. izdanju od jula 2010, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 36.

 

DODATAK V - POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADGLEDANJA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelji usluga komunikacije, navigacije ili nadgledanja osiguravaju dostupnost, kontinuitet, tačnost i cjelovitost svojih usluga.

Pružatelji usluga komunikacije, navigacije ili nadgledanja potvrđuju nivo kvaliteta usluga koje pružaju, i dokazuju da se njihova oprema redovito održava i, po potrebi, baždari.

 

2. BEZBJEDNOST (safety) USLUGA

Pružatelji usluga komunikacije, navigacije ili nadgledanja su usklađeni sa zahtjevima iz tačke 3. Dodatka II o bezbjednosti usluga.

 

3. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelji usluga komunikacije, navigacije ili nadgledanja su u stanju da dokažu da su njihove radne metode i operativne procedure usklađene sa standardima iz Aneksa 10 o zrakoplovnim telekomunikacijama Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u slјedećim verzijama u mjeri u kojoj su relevantni za pružanje usluga komunikacije, navigacije ili nadgledanja u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Tom I o radio-navigacionim sredstvima u šestom izdanju od jula 2006, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85;

(b) Tom II o komunikacionim postupcima uklјučujući one koje imaju status PANS u šestom izdanju od oktobra 2001, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85;

(c) Tom III o komunikacionim sistemima u drugom izdanju od jula 2007, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85;

(d) Tom IV o sistemima za radarski nadzor i izbjegavanje sudara u četvrtom izdanju od jula 2007, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85;

(e) Tom V o korištenju spektra zrakoplovnih radio frekvencija u drugom izdanju od jula 2001, uklјučujući sve izmjene i dopune do br. 85.

 

DODATAK VI - POPIS PRIMJERA OZBILJNIH INCIDENATA

1) Niže navedeni incidenti su tipični za koje se može reći da pripadaju ozbilјnim incidentima. Lista nije konačna i služi samo kao smjernica u vezi sa definicijom "ozbilјnog incidenta":

1) Blizak susret u zraku koji zahtijeva manevar izbjegavanja sa cilјem da se izbjegne sudar ili nebezbjedna situacija ili pri kojem bi postupak izbjegavanja predstavlјao odgovarajuću radnju;

2) Kontrolirani let prema tlu (CFIT) koji je jedva izbjegnut;

3) Prekinuto polijetanje na zatvorenoj ili zauzetoj poletno-sletnoj stazi, na rulnoj stazi, osim odobrenih operacija helikoptera, ili sa nedodijelјene poletno-sletne staze;

4) Polijetanje sa zatvorene ili zauzete poletno-sletne staze, sa rulne staze, osim odobrenih operacija helikoptera, ili sa nedodijelјene poletno-sletne staze;

5) Slijetanje ili pokušaj slijetanja na zatvorenu ili zauzetu poletno-sletnu stazu, na rulnu stazu, osim odobrenih operacija helikoptera, ili na nedodijelјenu poletno-sletnu stazu, nemogućnost postizanja predviđenih performansi za vrijeme polijetanja ili početnog penjanja;

6) Požar i dim u putničkom prostoru, u prostoru za tovar ili požar na motoru, čak iako su takvi požari ugašeni upotrebom sredstava za gašenje;

7) Događaji kod kojih je letačka posada morala da koristi kiseonik za slučaj nužde;

8) Kvar na konstrukciji zrakoplova ili raspad motora, uklјučujući i nekontrolirane kvarove na turbinskom motoru, koji se ne klasifikuju kao nesreća;

9) Višestruki kvarovi jednog ili više sistema zrakoplova koji ozbilјno utiču na upravlјanje zrakoplovom;

10) Slučajevi onesposoblјenosti letačke posade tokom leta;

11) Situacije u kojim količina goriva zahtijeva da pilot proglasi vanredno stanje;

12) Upadi na poletno-sletnu stazu, klasifikovani kao ozbilјnost A stepena prema Priručniku o sprečavanju upada na poletno-sletnu stazu (ICAO doc. 9870), a koji sadrži informacije o klasifikovanju ozbiljnosti;

13) Incidenti pri polijetanju ili slijetanju;

14) Incidenti, kao što je slijetanje prije poletno-sletne staze, slijetanje sa zaustavljanjem preko kraja poletno-sletne staze ili izlijetanje bočno van granica poletno-sletne staze, kvarovi sistema, meteorološke nepogode, upravljanje zrakoplovom izvan odobrenih aerodinamičkih ograničenja ili druge pojave koje su mogle izazvati teškoće pri upravljanju zrakoplovom, kvar više od jednog sistema u redundantnom sistemu koji je obavezan za vođenje leta ili navigaciju.