Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova

Legislativa

Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova

23.06.2021. 07:00 / Izvor: Službene novine Federacije BiH

 

Službene novine Federacije BiH, broj 49/21, (23.6.2021.)

 

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

 

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O MIRNOM RJEŠAVANJU RADNIH SPOROVA



Proglašava se Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 20.06.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 29.04.2021. godine.
 

Broj 1-02-1-267-01/21
01. juna 2021. godine
Sarajevo


Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.

 

ZAKON
O MIRNOM RJEŠAVANJU RADNIH SPOROVA

Članak 1.

(Predmet Zakona)

(1)        Ovim zakonom uređuje se postupak mirnog rješavanja radnih sporova (individualnih i kolektivnih), način određivanja miritelja i arbitara i druga pitanja od značaja za mimo lješavanje radnih sporova za teritorij Federacije Bosne

1          Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije), ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2)        Postupak mirnog rješavanja radnih sporova pokreće se i vodi sukladno ovom zakonu, ukoliko o istom nije odlučeno pravomoćnom sudskom odlukom.

Članak 2.

(Definicije pojmova)

U smislu ovog zakona, pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

a)         stranom u individualnom radnom sporu smatraju se radnik i poslodavac (u daljnjem tekstu: strane u individualnom sporu):

b)         stranom u kolektivnom radnom sporu smatraju se učesnici u kolektivnom pregovaranju i drugi subjekti kolektivnih prava (u daljnjem tekstu: strane u kolektivnom sporu):

c)         miriteljem se smatra osoba izabrana za miritelja sukladno ovom zakonu Ikoja kao član mirovnog vijeća posreduje između strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, te daje prijedloge i preporuke, s ciljem zaključivanja sporazuma o mirnom lješavanju radnog spora:

d)         arbitrom se smatra osoba koja kao član arbitražnog vijeća donosi odluke kojima se okončava radni spor:

e)         individualni radni spor je spor koji se vodi povodom prestanka ugovora o radu, ponude i zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, neisplaćivanja plaća i naknada, otpremnine i naknade štete (u daljnjem tekstu: individualni spor):

f)          kolektivni radni spor je spor nastao povodom zaključivanja, primjene, izmjene ili dopune, odnosno otkazivanja kolektivnog ugovora, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvarivanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja vijeća uposlenika i drugih kolektivnih prava (u daljnjem tekstu: kolektivni spor):

g)         mirovno vijeće je tijelo koje sporazumno osnivaju strane u individualnom i kolektivnom radnom sporu koje daje prijedloge i preporuke u cilju zaključivanja sporazuma o mirnom rješavanju spora:

h)         arbitražno vijeće je tijelo koje se osniva sukladno ovom zakonu radi konačnog rješavanja radnog spora.

Članak 3.

(Dragovoljnost u mirnom rješavanju sporova)

(1)        Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu dragovoljno odlučuju o mirnom rješavanju radnog spora, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2)        Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu same biraju miritelje i arbitre sa Liste miritelja i arbitara (u daljnjem tekstu: Lista).

Članak 4.

(Učesnici u postupku mirnog rješavanja sporova)

(1)        U postupku mirnog rješavanja radnog spora sudjeluju strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, odnosno 

Broj 49 - Stranica 2

tijelo za mimo rješavanje radnih sporova, sukladno ovom zakonu.

(2)        Miritelji, odnosno arbitri u svom radu dužni su da postupaju savjesno i nepri strasno. ^

Članak 5.

(Troškovi postupka mirenja, odnosno arbitraže)

Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja, odnosno arbitraže, osim troškova miritelja, odnosno arbitra sa Liste koju utvrđuje sukladno ovom zakonu federalni ministar rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: federalni ministar), čije troškove snosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

DIO DRUGI - MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA

Članak 6.

(Mimo rješavanje kolektivnih radnih sporova)

(1)        U slučaju kolektivnog radnog spora iz članka 2. točka f) ovog zakona, ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja, sukladno ovom zakonu.

(2)        Ukoliko se postupak iz stavka (1) ovog članka ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješno, strane u spom imaju pravo da podnesu tužbu mjerodavnom sudu, u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja.

(3)        Mirenje iz stavka (1) ovog članka provodi mirovno vijeće.

Članak 7.

(Mimo rješavanje individualnih radnih sporova)

(1)        Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na način i pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.

(2)        Ukoliko se postupak iz stavka (1) ovog članka ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješno, mirovno vijeće donosi odluku o prekidu postupka, a strane u individualnom radnom spom imaju pravo da podnesu tužbu mjerodavnom sudu, u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja.

(3)        Mirenje iz stavka (1) ovog članka provodi mirovno vijeće.

Članak 8.

(Mirovno vijeće)

(1)        Mirovno vijeće može biti formirano za teritorij Federacije, odnosno za podmčje kantona.

(2)        Mirovno vijeće formirano za teritorij Federacije mjerodavno je za: kolektivne radne sporove koji proizlaze iz kolektivnih ugovora zaključenih za teritorij Federacije ili podmčje dva ili više kantona, te za individualne i kolektivne radne sporove u kojima je jedna od strana federalni organ uprave, federalna upravna organizacija, javna ustanova, javno poduzeće, gospodarsko dmštvo i dmga pravna osoba čiji je osnivač Federacija.

(3)        Mirovno vijeće formirano za podmčje kantona mjerodavno je za: kolektivne radne sporove koji proizlaze iz kolektivnih ugovora sklopljenih za podmčje jednog kantona, te za individualne i kolektivne radne sporove u kojima je jedna od strana poslodavac čije je sjedište na podmčju tog kantona.

Članak 9.

(Mirovno vijeće za teritorij Federacije)

(1)        Mirovno vijeće za teritorij Federacije sastoji se od tri člana: po jednog predstavnika strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom, kao i jednog predstavnika - miritelja kojeg izabem strane u spom sa Liste koju utvrđuje sukladno ovom zakonu federalni ministar, a koji obavlja poslove predsjedatelja mirovnog vijeća.

(2)        Mirovno vijeće iz stavka (1) ovog članka formira rješenjem federalni ministar, sukladno ovom zakonu, u roku od dva dana od izbora miritelja iz članka 12. ovog zakona.

(3)        Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4)        Mirovno vijeće iz stavka (1) ovog članka donosi pravila o postupku pred tim vijećem, kojima se uređuje djelokrug rada ovog vijeća, prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća, rokovi obavještavanja Ministarstva o toku i okončanju postupka i dmga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije dmgačije određeno.

(5)        Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za teritorij Federacije, vrši Ministarstvo.

(6)        Postupak mirenja se u pravilu provodi u prostorijama Ministarstva, ali i u dmgim prostorijama koje odredi miritelj.

(7)        Troškove za rad člana mirovnog vijeća sa Liste koju utvrđuje federalni ministar, snosi Ministarstvo.

Članak 10.

(Mirovno vijeće za podmčje kantona)

Formiranje mirovnog vijeća za podmčje kantona, njegov

sastav, način rada i dmga pitanja koja se odnose na rad tog vijeća,

uređuju se propisom kantona.

DIO TREĆI - POSTUPAK MIRNOG RJEŠAVANJA

RADNIH SPOROVA

Članak 11.

(Pokretanje postupka)

(1)        Postupak mirnog rješavanja individualnog i kolektivnog spora iz čl. 6. i 7. ovog zakona, pokreće se podnošenjem prijedloga Ministarstvu.

(2)        Prijedlog iz stavka (1) ovog članka strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom mogu da podnesu zajednički ili pojedinačno.

(3)        Prijedlog iz stavka (1) ovog članka sadrži: ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom, predmet spora, te podatke o predstavnicima strana iz članka 9. ovog zakona.

(4)        Ukoliko strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom prijedlog iz stavka (1) ovog članka podnose zajednički, u istom se pored podataka iz stavka (3) ovog članka navode i podaci o miritelju kojeg su strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom sporazumno izabrale sa Liste.

(5)        Strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom, uz prijedlog iz stavka (1) ovog članka dostavljaju dokumentaciju u svezi sa predmetom spora, kao i prijedlog dokaza i svjedoka, ukoliko ih imaju.

(6)        Ako je prijedlog iz stavka (1) ovog članka podnijela jedna od strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom, Ministarstvo će odmah po prijemu prijedloga, taj prijedlog dostaviti dmgoj strani u individualnom, odnosno kolektivnom spom i pozivati je da se u roku od pet dana od dana prijema prijedloga izjasni da li prihvata mimo rješavanje spora.

(7)        O izjašnjenju iz stavka (6) ovog članka, kao i u slučaju kada se dmga strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom u roku iz stavka (6) ovog članka ne izjasni o prihvatanju prijedloga, Ministarstvo obavještava stranu koja je podnijela prijedlog za mimo rješavanje spora.

(8)        (Ukoliko dmga strana prihvati prijedlog za mimo rješavanje spora, dužna je u izjašnjenju iz stavka (6) ovog članka dostaviti i podatke o svom predstavniku iz članka 9. ovog zakona.

Članak 12.

(Izbor miritelja)

(1)        Miritelja sporazumno biraju strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom sa Liste, u roku od tri dana od dana prihvatanja pojedinačnog prijedloga, o čemu odmah obavještavaju Ministarstvo. 

Srijeda, 23. 6. 2021.

SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

(2)        Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sporazumno ne odrede miritelja, određuje ga federalni ministar, u roku od tri dana od isteka roka iz stavka (1) ovog članka.

Članak 13.

(Učešće miritelja u postupku mirnog rješavanja radnog spora)

(1)        Miritelj učestvuje u:

a)         individualnom radnom sporu, i

b)         kolektivnom radnom sporu.

(2)        Ministarstvo će dostaviti prijedlog i dokumentaciju u svezi sa predmetom spora miritelj u koji je određen za rješavanje spora, u roku od tri dana od izbora, odnosno određivanja miritelja iz članka 12. ovog zakona.

Članak 14.

(Učešće miritelja u individualnom i kolektivnom radnom sporu) Miritelj u individualnom i kolektivnom radnom sporu:

a)         zakazuje sjednice;

b)         prisustvuje razgovorima strana u sporu;

c)         predlaže moguća rješenj a;

d)         utvrđuje činjenice od značaja za mimo rješavanje radnog spora;

e)         daje prepomke u svezi sa načinom rješavanja radnog spora;

f)          pmža stmčnu i dmgu pomoć učesnicima.

Članak 15.

(Postupak mirenja u djelatnostima od javnog interesa)

(1)        Izuzetno od članka 3. ovog zakona, u djelatnostima od javnog interesa kao i u djelatnostima u kojima bi prekid rada mogao da ugrozi život, osobnu sigurnost i zdravlje ljudi ili da nanese štetu većih razmjera (snabdijevanje električnom energijom i vodosnabdijevanje, željeznički, zračni, poštanski promet, telekomunikacije, javni rtv servis, komunalna djelatnost, djelatnosti zaštite od požara, zdravstvena i veterinarska zaštita, sistem bezbjednosti Federacije), strane u kolektivnom spom dužne su da pokrenu postupak mirenja, u roku od tri dana od dana nastanka spora.

(2)        Ukoliko strane u kolektivnom spom ne iznesu spor pred mirovno vijeće u roku iz stavka (1) ovog članka, dužne su da o tome obavijeste federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad.

(3)        Federalni, odnosno kantonalni ministar će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak mirenja, odnosno odrediti mirovno vijeće sa Liste, u roku od tri dana od prijema obavijesti iz stavka (2) ovog članka.

Članak 16.

(Provođenje postupka mirnog rješavanja radnog spora)

(1)        Kada strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom sporazumno izabem miritelja, on je dužan da u roku od tri dana od prijema dokumentacije zakaže sastanak sa predstavnicima strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom iz članka 9. ovog zakona, koji čine tijelo za mimo rješavanje radnog spora.

(2)        Miritelj je dužan da zakaže raspravu u roku od tri dana od dana održavanja sastanka iz stavka (1) ovog članka, o čemu obavještava strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom.

(3)        U postupku rješavanja radnog spora, miritelj ima pravo da traži i prikuplja informacije, dokaze i dmge podatke od strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom, kao i da predloži vještake i dmge stručnjake, uz suglasnost i o trošku strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom.

Članak 17.

(Sporazum o predmetu spora)

(1)        Sporazum koji strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom postignu u postupku mirenja sklapa se u

Broj 49 - Stranica 3

pisanoj formi, obvezujući je za obje strane i ima snagu ovršne isprave.

(2)        Sporazum iz stavka (1) ovog članka smatra se zaključenim kada ga potpišu strane u spom i mirovno vijeće koje je učestvovalo u postupku mirenja.

(3)        Ako je između strana u postupku zaključen kolektivni ugovor, sporazum zaključen u postupku mirenja postaje sastavni dio kolektivnog ugovora.

(4)        Primjerak potpisanog sporazuma iz stavka (1) ovog članka miritelj dostavlja Ministarstvu.

(5)        Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom, uz pomoć miritelja u roku od 15 dana, od dana održavanja rasprave iz članka 16. ovog zakona ne zaključe sporazum o predmetu spora, miritelj proglašava mirenje neuspješnim i o tome obavještava strane u spom i Ministarstvo.

Članak 18.

(Arbitražno vijeće)

(1)        Ukoliko strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom ne riješe spor u postupku mirenja, rješavanje spora mogu sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću.

(2)        Arbitražno vijeće iz stavka (1) ovog članka sastoji se od tri člana. Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom bira po jednog arbitra sa Liste, a trećeg arbitra sa Liste imenuje federalni ministar, koji obavlja poslove predsjedatelja arbitražnog vijeća.

(3)        Arbitražno vijeće iz st. (1) i (2) ovog članka formira rješenjem federalni ministar, sukladno ovom zakonu.

(4)        Protiv rješenja iz stavka (3) ovog članka nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5)        Strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom su dužne da dostave arbitražnom vijeću svu dokumentaciju o predmetu spora, kao i imena osoba koje treba saslušati u postupku.

(6)        Predsjedatelj arbitražnog vijeća je dužan da zakaže raspravu u roku od tri dana od dana prijema dokumentacije o predmetu spora o čemu obavještava strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom.

(7)        Arbitražno vijeće iz stavka (1) ovog članka donosi pravila o postupku pred tim vijećem, kojima se uređuje djelokrug rada ovog vijeća, prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća, rokovi obavještavanja Ministarstva o toku i okončanju postupka i dmga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije dmgačije određeno.

(8)        Administrativne poslove za arbitražno vijeće vrši Ministarstvo.

(9)        Postupak arbitraže se u pravilu provodi u prostorijama Ministarstva, ali i u dmgim prostorijama koje odredi arbitar.

(10)     Formiranje arbitražnog vijeća za podmčje kantona, njegov sastav, način rada i dmga pitanja koja se odnose na rad tog vijeća, uređuju se propisom kantona.

(11)     Troškove za rad arbitra kojeg imenuje federalni ministar, a koji obavlja poslove predsjedatelja arbitražnog vijeća, snosi Ministarstvo.

Članak 19.

(Postupak pred arbitražnim vijećem)

(1)        Predsjedatelj arbitar mkovodi raspravom, uzima izjave od strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom i dmgih osoba u postupku ukoliko ocijeni da je to potrebno.

(2)        Strane u individualnom, odnosno kolektivnom spom imaju pravo da se pred arbitražnim vijećem izjasne o predmetu spora i o navodima dmge strane u spom.

(3)        Ako jedna od strana u individualnom, odnosno kolektivnom spom neopravdano izostane sa rasprave arbitražno vijeće može da održi raspravu u njenom odsustvu, uzimajući u obzir dokumentaciju koju je ta strana dostavila. 

Članak 20.

(Odluka arbitrarnog vijeća)

(1)        Arbitražno vijeće temelji svoju odluku na zakonu, kolektivnom ugovoru i drugom propisu.

(2)        Odluku o predmetu spora arbitražno vijeće donosi većinom glasova u roku od 30 dana od dana otvaranja rasprave, te primjerak dostavlja stranama u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i Ministarstvu.

(3)        Odluka arbitražnog vijeća je konačna i obvezujuća za strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i ima snagu ovršne isprave.

(4)        Ako je između strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sklopljen kolektivni ugovor, odluka arbitražnog vijeća ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

(5)        Odluka iz stavka (1) ovog članka sadrži:

a)         ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu,

b)         izreku,

c)         obrazloženje,

d)         datum donošenja odluke i

e)         imena, prezimena i potpise arbitara.

Članak 21.

(Sudsko odlučivanje)

Ukoliko strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ne riješe spor u postupku mirenja i rješavanje tog spora ne povjere arbitražnom vijeću, mogu zatražiti sudsko odlučivanje o tom sporu, sukladno zakonu.

Članak 22.

(Izuzeće miritelja i arbitara)

(1)        Miritelj ili arbitar zatražit će izuzeće od rada u predmetu po službenoj dužnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo, u slučaju:

a)         ako zastupa neku od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ili je zastupao neku od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u posljednje tri godine,

b)         ako je srodnik neke od strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u pravoj ili pobočnoj liniji do četvrtog stupnja i u tazbinskoj liniji do drugog stupnja,

c)         ako je povezan sa stranama u individualnom, odnosno kolektivnom sporu na bilo koji način koji bi mogao da utiče na njegovu nepristrasnost.

(2)        Strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu može zahtijevati izuzeće miritelja ili arbitra iz razloga navedenih u stavku (1) ovog članka. U svom zahtjevu strana u sporu mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzeće.

(3)        O zahtjevu iz stavka (2) ovog članka odlučuje federalni ministar rješenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 23.

(Evidencija o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova) Ministarstvo vodi evidenciju o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova iz čl. 6. i 7. ovog zakona, a naročito:

a)         ime, prezime, adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu,

b)         ime i prezime miritelja, odnosno arbitra,

c)         predmet spora, datum pokretanja postupka,

d)         datum okončanja spora i način kako je spor riješen. DIO ČETVRTI - MIRITELJII ARBITRI

Članak 24.

(Izbor miritelja i arbitara)

(1) Za miritelja može da bude izabrana punoljetna osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

a)         daje državljanin Bosne i Hercegovine,

b)         da ima visoku stručnu spremu, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja i najmanje pet godina radnog staža u oblasti radnih odnosa,

c)         da je istaknuti stručnjak u oblasti radnih odnosa, odnosno da ima iskustvo u oblasti socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,

d)         da nije osuđivano za krivično djelo.

(2)        Za arbitra može da bude izabrana punoljetna osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

a daje državlj anin Bosne i Hercegovine,

b)         da ima visoku stručnu spremu, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za sticanje diplome pravne ili upravne struke i najmanje deset godina radnog staža u oblasti radnih odnosa,

c)         da je istaknuti stručnjak u oblasti radnih odnosa, odnosno da ima iskustvo u oblasti socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,

d)         da nije osuđivano za krivično djelo.

(3)        Izbor miritelja i arbitara vrši se putem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo.

(4)        Listu miritelja i arbitara utvrđuje federalni ministar u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na javni poziv iz stavka (3) ovog članka.

(5)        Lista iz stavka (4) ovog članka utvrđuje se na razdoblje od četiri godine i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 25.

(Lista miritelja i arbitara)

(1)        Listu vodi Ministarstvo, a sadrži sljedeće podatke:

a)         ime, prezime i adresu miritelja, odnosno arbitra,

b)         stručnu spremu,

c)         naziv i sjedište poslodavca miritelja, odnosno arbitra ako je u radnom odnosu.

(2)        Miritelj i arbitar dužni su da Ministarstvu prijave promjenu podataka iz stavka (1) ovog članka u roku od tri dana od dana nastanka promjene.

Članak 26.

(Obveza obavještavanja o toku i okončanju postupka) Miritelj i arbitar dužni su da redovito obavještavaju Ministarstvo o toku i okončanju postupka mirnog rješavanja radnog spora, sukladno pravilima o postupku iz članka 9. stavak

(4)        ovog zakona, odnosno sukladno pravilima o postupku iz članka 18. stavak (30) ovog zakona.

Članak 27.

(Pravo na naknadu)

(1)        Miritelj i arbitar imaju pravo na naknadu za rad.

(2)        Miritelj i arbitar dužni su da po okončanju postupka mirenja odnosno arbitraže podnesu izvješće federalnom ministru.

(3)        Visinu i uvjete za ostvarivanje prava na naknadu iz stavka (1) ovog članka utvrđuje federalni ministar, sukladno važećim propisima.

(4)        Sredstva iz stavka (1) ovog članka obezbjeđuju se u proračunu Federacije.

Članak 28.

(Pravo na odsustvo)

Miritelj i arbitar imaju pravo na odsustvo sa rada bez naknade plaće za vrijeme trajanja postupka mirenja, sukladno ovom zakonu.

Članak 29.

(Prestanak svojstva miritelja i arbitra)

(1)        Svoj stvo miritelj a i arbitra prestaj e brisanj em sa Liste, ako: 

a)         se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti iz članka 24. ovog zakona;

b)         prestanu da postoje uvjeti iz članka 24. st. (1) toč. a) i

d)         i st. 2. toč. a) i d) ovog zakona;

c)         istekne period na koji je izabran, ako ne bude ponovno izabran;

d)         nestručno i nesavjesno obavlja dužnost;

e)         neopravdano odugovlači postupak mirnog rješavanja radnog spora;

f)          podnese zahtj ev za razrj ešenj e.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, v. r.

(2)        Rješenje o brisanju sa Liste u slučajevima iz stavka (1) ovog članka donosi federalni ministar.

(3)        Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4)        Rješenje iz stavka (2) ovog članka objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

DIO PETI - NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA I KAZNENE ODREDBE

Članak 30.

(Nadzor nad primjenom zakona)

(1)        Nadzor nad primj enom ovog zakona vrši Ministarstvo.

(2)        Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši kantonalna, odnosno federalna inspekcija rada.

Članak 31.

(Vrste i visine prekršaja)

(1)        Novčanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - fizička osoba ako:

a)         na traženje miritelja izričito odbije da dostavi ili dostavi netočne i krivotvorene informacije, dokaze i druge podatke, članak 16. stavak (3) ovog zakona;

b)         izričito odbije da dostavi ili arbitražnom vijeću dostavi netočne informacije i krivotvorenu dokumentaciju o predmetu spora, članak 18. stavak (5) ovog zakona.

(2)        Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - pravna osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM

(3)        Za prekršaje iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba kod strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - pravne osobe novčanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM.

(4)        Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj miritelj, odnosno arbitar ako:

a)         ne zakaže sastanak sa predstavnicima strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u roku iz članka 16. stavak (1) ovog zakona;

b)         ne zakaže raspravu u roku iz članka 16. stavak (2), odnosno članka 18. stavak (1) ovog zakona;

c)         ne zatraži izuzeće od rada u predmetu po službenoj dužnosti, članak 22. stavak (1);

d)         ne prijavi promjenu podataka, članak 25. stavak (2);

e)         redovito ne obavještava Ministarstvo o toku i okončaju postupka mirnog rješavanja radnog spora, članak 26. ovog zakona.

DIO ŠESTI - PRIJELAZNE i ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

(Prestanak primjene propisa)

(1)        Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi čl. 150. do 155. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16).

(2)        Postupci mirenja započeti sukladno odredbama čl. 150. do 155. Žakona o radu iz stavka (1) ovog članka, završit će se prema odredbama tog zakona.

Članak 33.

(Primjena Zakona na mirovno i arbitražno vijeće za područje kantona)

Do donošenja propisa iz čl. 10. i 18. stavak (10) ovog zakona na formiranje mirovnog i arbitražnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tih vijeća, primjenjuju se odredbe ovog zakona.

Članak 34.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović, v. r. 

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PODIJELI:

TAGOVI:

radni sporovi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.