Legalizacija kanabisa u BiH izvijesna, institucije saglasne, jedini otpor "crno tržište"

Nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o imenovanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga sigurno da je napravljen važan iskorak u procesu zvanom "legalizacija kanabisa u BiH".

Formiranje ove Komisije je izuzetno važno na putu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe koje se u BiH rješava još od 2016. godine.

Nova komisija je imenovana jer je mandat prethodno imenovane komisije, tj. njenih članova iz 2020. godine istekao.

Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže da u Članu. 1. Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, postoji pojašnjenje zašto je formiranje Komisije važno i koja je njena uloga u prilagođavanju EU standardima.

"Nismo mi ti koji uspostavljaju standard, šta nije, odnosno šta jeste droga, to su međunarodni standardi kojima se mi prilagođavamo.", kaže Magazinović u razgovoru za Akta.ba.

Vijeće ministara BiH je donijelo dvije odluke prema kojima se formiranjem nove komisije stavlja van snage prethodno formirana komisija iz 2020. godine.

Nova Komisija je za razliku od prethodne, koja je bila pri PSBiH, sada je pod okriljem Vijeća ministara i to u operativnm smislu znači olakšice u radu.

"Pojavom novih droga u svijetu koje UN kategorira kao zabranjene nadležnost se više ne mora svaki put vraćati na Parlament i mijenjati zakon nego je dovoljno da Komisija predloži određenu izmjenu a Vijeće ministara usvoji.", pojašnjava Magazinović.

Magazinović kaže da ne postoji ništa sporno u formiranju nove komisije jer to potpada pod isti mandatni kao i svakog drugog institucionalnog tijela i da će djelovati kao radno tijelo VM BiH.

"Nepostojanje aktivnosti Komisije u proteklim mjesecima je značilo da hipotetički, ako se pojavila neka nova droga u svijetu, mi je nismo mogli zabraniti u BiH.", kaže.

Saša Magazinović, Foto: Fena

Novom komisijom uspostavljena kontrola

Zakon o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga je donesen u cilju sprovođenja međunarodnih konvencija i standarda, a posebno nedozvoljene proizvodnje i nedozvoljenog prometa opojnih droga.

Naime, kako pojašnjava Magazinović, Međunarodna tijela dostave informaciju svim državama da se pojavila nova droga.

Nakon toga Komisija za sprječavanje zloupotrebe opojnih droga predloži Vijeću ministara odgovarajuću odluku. Vijeće ministara usvaja odluku kojom se dopunjava lista zabranjenih droga i time se zaokružuje procedura.

"Naš cilj je da kanabis bude u koloni 2-dozvoljeno pod posebnim okolnostima što je praktično i naša i međunarodna obaveza", naglašava.  

Po njegovoj ocjeni, prošla komisija nije odiglala svoju ulogu dobro u prethodnim pokušajima da se ovo uradi.

"Prepreka tome je što se nastojalo predstaviti jednakim legalizaciju gotovih lijekova na bazi kanabisa kao legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, a onda pripravci i ulja od kanabisa time ne bi bili obuhvaćeni što se znači potpuno razlikuje.", pojašnjava.

Kaže da je Agencija za lijekove odigrala pozitivnu ulogu ne samo podrškom inicijativi nego i činjenicom da je svojevremeno pojasnila gore navedenu razliku: "U tom smjeru Agencija je pripremila Odluku kako ona treba da glasi u skladu sa preporukom UN-ove komisije za droge."

"Ta Odluka kao takva stoji i čeka da se o njoj izjasni nova komisija, da li u tom smjeru treba mijenjati određeni dio zakona.", kaže Magazinović za Akta.ba.

Podsjetimo, u Komisiju su imenovani ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a Alen Šeranić, šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta Asmir Mujanović i šef Odsjeka za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Ministarstvu sigurnosti BiH Dragan Vukadin. 

Sa sjednice Vijeća ministara BiH, Foto: Fena

Kočnica u administrativi i prevodu

Naglašava da su mišljenja u dijelu potrebe za revizijom i izmjenom aktuelnog Zakona različita.

"Mišljenja su razlicita, jedni misle da nije, drugi da jeste potrebna izmjena zakona i to u dijelu koji govori o tome da je kanabis "dozvoljen u svrhu medicinskog istraživanja" i da se to promijeni u "medicinske svrhe", kaže.

Stava je da se radi o klasičnoj grešci u prevodu jer je "neko" dio narativa u "medicinske svrhe" preveo u "svrhe medicinskog istraživanja" što sada stvara operativni ali i zakonodavni problem jer to nije isto.

"Sada imamo situaciju gdje Poljoprivredni fakultet uzgaja i proizvodi ulje od kanabisa u svrhu istraživanja, ne upotrebe, znači samo u naučne svrhe, a nama treba da se upotreba omogući korisnicima ulja kanabisa za tretman svojih bolesti, liječenje i ublažavanje posljedica oboljenja, simptoma, da mogu legalno kupiti ulje kanabisa odgovarajuće i provjerene kvalitete na preporuku ljekara a ne od "dilera" kako su danas prisiljeni da rade", kaže Magazinović za Akta.ba.  

Inače, Parlamentarna skupština BiH je u novembru 2005. godine usvojila Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, koji je na snagu stupio u februaru 2006. godine.

Prema ovom zakonskom rješenju, kanabis i svi njegovi derivati i preparati svrstani su na listu zabranjenih supstanci čiji su uzgoj, proizvodnja, promet, posjedovanje i upotreba zabranjeni osim u svrhe medicinskog ili naučnog istraživanja, ili u sudskomedicinske, nastavne ili policijske svrhe.U ovom zakonskom rješenju brojne druge opojne droge nalaze na listi supstanci čije je korištenje dozvoljeno uz nadzor, a među njima se nalazi i kokain.

Kako je kanabis tretiran u EU?

U duhu otvorenih pregovora sa EU i zadatkom usklađivanja legislaturnih okvira BiH sa onim iz EU, legalizacija kanabisa je još jedna u nizu međunarodnih obaveza BiH.

Kanabis je inače najpopularnija zabranjena droga u Europi a prema statistikama, oko 28 posto Evropljana konzumiralo je kanabis u nekoj fazi života.  

Zastupnici u Evropskom parlamentu su u februaru 2019. godine podržali Rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno preporučila da se sastojak kanabisa kanabidiol (CBD) ne bi trebao kategorizovati kao kontrolisana tvar, ne postoji usklađenost na nivou EU niti za medicinsku niti za rekreacijsku upotrebu kanabisa.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučila je da se liječenje kanabisom omogući, a komisija za droge pri Ujedinjenim nacijama uklonila je kanabis (marihuanu) s liste "najopasnijih droga", što je bila najveća prekretnica u borbi da ova biljka bude prepozna kao lijek i da kao takva bude i tretirana kroz zakone.

U Njemačkoj je legalizovana početkom aprila ove godine kada su zastupnici u Bundestagu usvojili zakon kojim je omogućeno legalno nabaviti do 25 grama narkotika dnevno za ličnu upotrebu putem reguliranih udruženja za uzgoj kanabisa kao i imati do tri biljke kod kuće u ličnom uzgoju.

Novi zakon i dalje zabranjuje posjedovanje i korištenje droge osobama mlađim od 18 godina.

Malta i Luksemburg legalizirali su rekreacijsku upotrebu 2021., odnosno 2023. godine dok je Nizozemska, poznata po svojim liberalnim zakonima o kanabisu, ipak posljednjih godina radila na suzbijala prodaje turistima i nerezidentima.

O dokazima pozitivnog učinka govore klinike koje legalno liječe oboljele sa sjajnim rezultatima.

Kojim će se EU direktivama prilagođavati BiH?

Ono što se postavlja kao logično pitanje je kojim će se konkretno EU direktivama voditi BiH ako je poznato da je Pravilnik na nivou EU tek u formi općih preporuka ali ne i direktiva, što svakoj zemlji članici omogućava da u svom uređenju i svom zakonodavstvu odredi i definira svoj "odnos" ka kanabisu.

Očuz je stava da se određenim javnim komuniciranjem manipulira javnošću i neznanjem šire javnosti.

"EU pravilnik nije usklađen, tako da je u nekim zemljama moguće uzgajati kanabis, u nekim nije, u nekim je to na nivou istraživanja, u nekim na nivou istraživanja i upotrebe. Situacija je varijabilna tako da se postavlja pitanje sa kojim ćemo se pravilima mi u BiH usklađivati.", kaže Očuz.

EU, dodaje Očuz, ima preporuke ne direktive koje nisu definisane zakonski za svaku zemlju i svaka zemlja ima pravo na svom nivou dalje legalizirati kanabis-da li samo za liječenje, istraživanje ili i rekreativnu upotrebu.

"Preporuka je da se omogući liječenje, da oboljeli mogu koristiti sve proizvode na bazi kanabisa ali svaka država to za sebe definira.", pojašnjava.

 Liječenje kao kriminal

Aktuelni zakonodavni okvir oboljele na putu borbe za (o)zdravlje(njem) pretvara u kriminalce i one koji ozbiljno krše zakon.

U Federaciji BiH, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga je krivično djelo (čak i za lične potrebe), gdje se za samo posjedovanje može izreći kazna zatvora do jedne godine.

Kazne za posjedovanje opojne droge, prema zakonskom okviru, ne razlikuju se u zavisnosti od vrste i količine droge.

Podsjećanja radi, u BiH su za medicinske svrhe dozvoljeni kokain, morfijum i opijum a kanabis nije.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine predložila je i izmjenu liste lijekova na način da se kanabis premiješta iz tabele zabranjenih supstanci u tabelu supstanci i biljaka pod strogom kontrolom. 

Međutim, za sada je još uvijek na snazi postavka koja onemogućava "legalno liječenje".

"U skladu sa Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (Službeni glasnik BiH“, br. 8/06) – u daljem tekstu: Zakon, kanabis je svrstan u Tabelu I – Zabranjene tvari i biljke. U skladu sa članom 25. Zakona dozvoljen je uzgoj industrijske konoplje‚ (Cannabis Sativa L), s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena.", naveli su za Akta.ba iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kada su u pitanju lijekovi koji sadrže aktivne supstance kanabisa oni su za bh. tržište zabranjeni.

"Lijekovi koji sadrže aktivne sastojke dobijene iz konoplje (Cannabis sativa L) koji sadrže smole, ekstrakte i tinkture konoplje, dijelove ove biljke izdvojene u bilo kom obliku zabranjeni su za BiH tržište i nije ih moguće odobriti.", zaključuju iz Agencije.

Nije nepoznanica da se određeni preparati mogu naći u apotekama u BiH ali su sa niskom razinom aktivnih sastojaka kanabisa i dodatno su kršenje aktuelnih zakonskih propisa.

U RS-u su stvari drugačije

Zakonodavni okvir koji obuhvata i tretira kanabis je znatno drugačiji u RS-u od onog u FBiH.

Naime, široj javnosti je manje poznato da posjedovanje i upotreba kanabisa u RS-u potpada tek pod prekršaj koji za posljedicu ima samo novčanu kaznu dok su propisi u FBiH znatno strožiji te se posjedovanje i upotreba kanabisa tretiraju kao ozbiljno krivično djelo.

"U RS-u je korištenje i posjedovanje kanabisa samo prekršaj ne i krivično djelo i kazne su samo novčane. Dekriminalizacija kanabisa u RS-u je davno napravljena i u tom entitetu su bolje definisani zakonski propisi kada su u pitanju oboljeli od bolesti kojima je kanabis potreban za liječenje.", pojasnio je u razgovoru za Akta.ba Mahir Očuz, oboljeli od autoimune bolesti, multipla skleroza koji je svojevremeno zbog liječenja bio i krivično tretiran u FBiH.

Mahir Očuz, Foto: Privatna arhiva uz odobrenje

Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga Republike Srpske propisan je prekršaj koji se odnosi na posjedovanje droge. Tim zakonom propisano je da je zabranjeno posjedovanje opojnih droga, a kazne za navedeni prekršaj su od 500 do 1.500 KM.

Komentirajući ovu otežavajuću okolnost entitetskih razlika u zakonodavstvu koja je prevelika i opterećavajuća za sve one koji žele olakšati svoje zdravstveno stanje uz pomoć preparata od kanabisa, a u kontekstu saziva nove Komisije Očuz nije previše optimističan, obzirom da oboljeli već imaju iskustvo sa radom prošle Komisije.

"U RS-u je riješen taj "problem". Oni su dekriminalizovali kanabis i oni nemaju interesa da se ovo dalje rješava, a nesređeni odnosi u vlastima između entiteta ne ulijevaju veliku nadu", kaže Očuz.

Mahir Očuz i Richard Horvat, farma za uzgoj kanabisa, Republika Češka, Foto: Privatna arhiva uz odobrenje 

RS ima i Pravilnik o uzgoju kanabisa još od 2021. godine.

Kanabis u tom entitetu legalno mogu uzgajati svi osim lica koja su osuđivana zbog zloupotrebe droge.

"Uzgoj industrijske konoplje (kanabisa) dozvoljen je i na parcelama u RS-u, ali pod strogo kontrolisanim uslovima, te se pažljivo prati svaki korak proizvodnje, a ona nije dozvoljena licima koja su osuđivana zbog zloupotrebe droge.", navedeno je u Pravilniku.

Propisano je i koliko THC-a (psihoaktivne supstance) maksimalno može imati ova biljka.

"Industrijska konoplja je konoplja (Cannabis sativa L.) čiji sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj materiji biljke ne prelazi 0,2 odsto i čija sorta je upisana u sortnu listu u skladu s propisima o sjemenu poljoprivrednog bilja", navedeno je u Pravilniku koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.

Put do dobijanja dozvole za uzgoj u RS-u nije problematičan i uzgoj je moguć nakon odobrenja koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Odobrenje se izdaje za površinu od minimalno jednog hektara i važi jednu sjetnu sezonu.

Zahtjev za izdavanje odobrenja mogu podnijeti pravna lica, fizička lica i preduzetnici upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava.

Nakon odobrenja Ministarstva uzgajivač mora dostaviti i dokaz o kupovini sjemena, mora imati uvjerenje o zdravstvenom stanju sjemena, mora imati originalnu ambalažu, etiketu pakovanja a svoju zasnovanu proizvodnju mora prijaviti najkasnije 15 dana od dana sjetve i podnijeti prijavu resornom ministarstvu i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove te MUP-u RS.

"Uzgajivač je odgovoran za uzgoj industrijske konoplje, a ukoliko se pojave okolnosti koje ukazuju da su biljke ili dijelovi biljke upotrijebljeni ili bi mogli biti upotrijebljeni za nedozvoljenu proizvodnju droga, uzgajivač je dužan da o tome obavijesti nadležni organ unutrašnjih poslova i inspekcije", ističe se u Pravilniku.

Utvrđivanje sadržaja THC-a i drugih supstanci od kojih se može proizvesti droga u uzorcima industrijske konoplje vrši se u hemijskoj laboratoriji organizacione jedinice nadležne za poslove vještačenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS.

Ova "magična biljka" još uvijek je tabu tema

Industrijska konoplja (Cannabis Sativa L.) i marihuana (Cannabis Indica) potiču od iste biljke, a to je kanabis (Cannabis) ili konoplja.

Ove dvije podvrste, industrijska konoplja i indijska konoplja tzv. Marihuana se razlikuju u količini psihoaktivne supstance (THC).

Kanabidiol, sastojak konoplje koji nije psihoaktivan, medicinski dokazano sprječava nastanak brojnih bolesti, uključujući rast stanica raka.

Nedavna istraživanja su također pokazala da učinkovito djeluje i kao antipsihotik u liječenju šizofrenije.

Iskoristivost konoplje nadmašuje sva očekivanja. Proizvodi od konoplje višestruko su jeftiniji od onih kojima danas raspolažemo, a proizvodnja i korištenje konoplje ima višestruki pozitivan učinak na okoliš.

Konoplja je obnovljivi resurs, raste brzo, otporna je na biljne bolesti, zahtjeva malo zalijevanja, uspijeva u većini klima i obogaćuje tlo.

Osim kao hrana i sirovina za tkaninu i papir, danas je jasno da je se može koristiti i kao građevni materijal i kao izvor plastičnih masa i kao gorivo. Sve što je potrebno u savremenom svijetu kako bi se zaustavila devastacija prirode te uništenje biljnog i životinjskog svijeta.

U svijetu važi mišljenje da kanabis/konoplja ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju hemijskih korporacija (koje proizvode lijekove).

Institucionalne prepreke u BiH postoje ili ne?

Prema mišljenju zastupnika u PS BiH Magazinovića, institucionalni otpor za legalizaciju kanabisa ne postoji i čak je na snazi i jako međustranačko odobravanje inicijative.

"Kod nas je situacija evidentna i jasna. Nijedna institucija se ne protivi. Postoje samo snažni lobiji koji se protive legalizaciji a to su oni koji ulje kanabisa prodaju na crnom tržištu a cijela sporost procesa i frustracija oko istog je samo zbog njih. Legalizacija bi omogućila ukidanje crnog tržišta.", kaže.

Ipak, Očuz misli da nije sve tako bajno i da je otpor itekako prisutan.

Ono što predstavlja otpor ka legalizaciji, naglašava Očuz je i dio javnosti koji ne poznaje pozitivne strane kanabisa, zatim sastav predstavnika u legislativnim tijelima koji ne znaju dovoljno na ovu temu kao i činjenica da čak i ljekari u komisijama ne izučavaju dovoljno ovu materiju.

Kaže da je učinjen "presedan" i da se prvo treba raditi na dekriminalizaciji pa tek onda na legalizaciji.

"Iako se to ne želi tako predstaviti, postoji politički apsurd djelovanja. Svuda u svijetu se prvo radi studijsko istraživanje i to je trebao biti prvi korak, da se sa Kliničkim centrom napravi radna grupa sa određenim brojem pacijanata, unutar bar godinu dana. Tek nakon toga se radi na odlučivanju da li se ide u smjer dekriminalizacije i legalizacije ili totalne liberalizacije čak i u rekreative svrhe.", pojašnjava Očuz za Akta.ba.

Dodatni problem vidi u činjenici da se problematikom ne bavi struka, a pod strukom misli na one koji poznaju kanabis dovoljno u dijelu onoga u čemu se zakonski tretira.

"O Zakonu odlučuju oni koji nisu specijalizirani za ovo polje u alikativnoj sferi i njihovo djelovanje je više populističko.", kaže.

Sve se može zloupotrijebiti pa i kanabis

Magazinović je stava da je trenutno puno apsurda koje treba riješiti te da je dodatno i dosta javnog nerazumijevanja cijelog procesa legalizacije i proizvodnje medicinskih preparata na bazi kanabisa, a postoji i jak otpor u dijelu mogućnosti zloupotrebe.

"Danas je sve zloupotreba, samo što je danas na sceni apsurd u kojem ako u posjedu imate ulje kanabisa zakonski ste tretirani kao da imate kokain a to se mora razikovati u našem zakonu. S tim da je kokain dozvoljen u medicinske svrhe a kanabis nije.", kaže Magazinović.

Očuz pojašnjava da je, u suštini, sporan omjer kanabisa u preparatima.

Ako preparati sadrže ispod 1 % THC-a, oni nemaju nikakav učinak po liječenje pacijenata, ne daju rezultate.

Naime, tetrahidrokanabinol (THC) je kanabinoid koji se nalazi u kanabisu i predstavlja glavni psihoaktivni sastojak kanabisa dok kanabidiol (CBD) nema psihoaktivni dejstvo. (Nijedan kanabinoid kao ni kanabis ne izazivaju ovisnost.)

"Naravno da će crno tržište imati štetu kada korisnici budu mogli sami otići i legalno kupiti željeni proizvod u apoteci. Ipak, ne mislim da je lobi crnog tržišta toliko jak da ima snagu otpora na koji se političari pozivaju.", kaže Očuz za Akta.ba

Kaže da je suštinski važno omogućiti korištenje na način da ljekari kanabis propišu kao lijek ali i tu postoji mogućnost da dođe do situacije u kojoj će ljekari propisivati preparate sa malim udjelom kanabisa koji bi opet bili neupotrebljivi za korisnike čije liječenje zavisi od toga.

"Preskripcije bi se mogle svesti na proizvode koji neće funcionisati dobro za pacijente. Kao sto je to praksa svuda u svijetu, farmaceuti rade sa izolatima i sintetskim kanabinoidima koji ne daju tako dobre rezultate u praksi u odnosu na ekstrakte i tikture dobijene iz biljke uzgojene u ekološkim uvjetima.", kaže.

Kreću pozitivni koraci na nivou BiH

Pravilnik o uslovima za uzgoj kanabisa u BiH je najavljen u februaru ove godine.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je, zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da do kraja ove godine izradi nacrt pravilnika o uslovima za uzgoj industrijske konoplje u Federaciji BiH, koji će biti usklađen sa postojećim Pravilnikom o službenom nadzoru sjemenskih usjeva u Bosni i Hercegovini, kao i s Pravilnikom koji već postoji u Republici Srpskoj.

"Zbog široke primjene industrijske konoplje, postoji društveni interes da se što prije omogući njeno korištenje.", navodi se.

Inače, kanabis kao biljka pročišćava zemlju a za njegov uzgoj nisu potrebni pesticidi te je idealna je za umanjenje posljedica klimatskih promjena.

Konoplja se sije u drugoj polovini marta i početkom aprila a prema osnovnim zahtjevima uzgoja BiH ima jako dobre uslove za masovniji uzgoj. 

Sjeme je najskuplja "investicija" a odabir zemljišta, priprema i održavanje nisu skupi.

Imamo kapacitete za uzgoj i proizvodnju

U Hrvatskoj postoje OPG obiteljski obrti koji se bave legalno uzgojem preradom kanabisa i proizvodnjom proizvoda od kanabisa.

Na pitanje da li misli da imamo kapacitete i potencijal za domaću proizvodnju i distribuciju kanabisa, Magazinović kaže da je legalizacija svakako prilika za privredu.

"Legalizacija kanabisa svakako jeste prilika za privredu i to je praksa drugih zemalja pokazala ali ne na negativni način kako se to na prvu percepira jer se sve može zloupotrijebiti pa tako i kanabis", kaže.

Stvar kontrole i edukacije javnosti

Očuz je stava da je sve stvar kontrole i edukacije javnosti.

"Promijenila se stigma i nivo znanja građana o kanabisu, njegovim benefitima za ljudski organizam kao i ljekovitim svojstvima je sve veći, apsurdno ali, možda i veći od znanja onih koji odlučuju o zakonima.", kaže.

Kaže da je problem i što se ne priča o "srži istine".

"Kanabis ne stvara ovisnost i to je ono o čemu se u javnosti ne govori. Nema smrtnog ishoda od upotrebe. Stvar je razlike u monopolu i dozvoljenosti. Između duhana, alkohola i kanabisa nema razlike osim što su prva dva dozvoljeni zakonski i komercijalni a treći je zabranjen. A znamo da duhan i alkohol izazivaju ovisnost i da ozbiljno narušavaju zdravstveno stanje pa čak uzrokuju i bolesti sa smrtnim ishodom, bar to svuda stoji javno navedeno na proizvodima", pojasnio je Očuz.

Na kraju naglašava da je pravo na liječenje neotuđivo pravo svakog pojedinca.

"Po svim konvencijama o ljudskim pravima naloženo je da se ljudi liječe i u obavezi im je da se liječe svime što je dostupno kao lijek a kanabis je već odavno dokazan kao lijek", zaključio je Očuz u razgovoru za Akta.ba.

Razlog za optimizam postoji 

Optimizam za legalizaciju kanabisa u BiH postoji, javnost se sve više educira u ovom smjeru, institucije prave prve korake a oboljeli od bolesti kojima je kanabis prijeko potreban za liječenje, čini se, mogu početi gajiti opravdanu nadu da će njihova borba za izlječenjem uskoro biti valorizirana i bez zakonskih prepreka.

N.K.