Dževad Karahasan, pisac - Odsutni savremenik

Poznati bosankohercegovački pisac Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade "Heinrich Heine" i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje, a dolazi s područja izvan njemačkog govornog područja.

"Karahasan je izabranik našeg srca. On pokazuje da dobra literatura zna da sebi prokrči put, jer prevazilazi granice islama i krišćanstva, istoka i zapada", rečeno je prilikom dodjele nagrade Heinrich Heine u Diseldorfu.

"Nagradu Heinrich Heine dodijelili smo Dževadu Karahasanu jer on stvara u Hajneovom stilu, kao pisac, tribun i apostol, crpeći svoju inspiraciju iz dubokih spoznaja ljudske istorije, sa svim njenim usponima i padovima. Sa suverenim i nepopustljivim poetskim šarmom on prevazilazi granice vremena, vjere, zemalja i kultura. Kao dramatičar, pripovjedač i esejista on doprinosi humanizmu i unutrašnjem i vanjskom oslobađanju od predrasuda i granica."

Ovim riječima je prof. dr. Joseph Kruse, predsjedavajući društva Heinrich Heine u Heineovom rodnom Diseldorfu uručio najveće književno priznanje bh. piscu Dževadu Karahasanu.

Nagrada Heinrich Heine, koja se u neredovitim intervalima uručuje od 1965. godine, tako je prvi put dodijeljena piscu koji ne dolazi sa njemačkog govornog područja i to na 156-tu godišnjicu od Heineove smrti.

"Karahasanu su poznate tajne 1001-noći, tajne pustinja i i tepiha. Jako volim i cijenim njegove eseje ali i pripovjedačku prozu", rekao je za Deutsche Welle predsjedavajući Društva Heinrich Heine Dr. Joseph. A. Kruse.

"Moj laudacio se sastoji od pokušaja da vam protumačim pojam odsutnog savremenika, što je za mene Dževad Karahasan", rekao je u svom govoru Dr. Lothar Mueller, književni kritičar i novinar lista Sueddeutsche Zeitung.

"On živi u vremenu raspada Jugoslavije. Rođen je u Duvnu, gradu čija brda kriju vukove, medvjede i zmije i koji mijenja svoje ime u Tomislavgrad a time i identitet. Njegov stan u Sarajevu 1992. pogađa geler granate i zabija se u ormar sa knjigama, koje najvećim dijelom nestaju nakon što u februaru napušta Sarajevo i odlazi u Grac da predaje dramaturgiju. Nakon rata stalno se vraća u Sarajevo, vodi bipolaran život, putujući između Sarajeva i Graca, Sarajeva i Berlina, gdje u novembru 2009. na Humboldt univerzitetu drži svoje prvo predavanje o komedijama Antona Čehova. On se uzdiže ne samo stilom i jezikom već i svojom interpretacijom vremena i prostora", naglasio je laudator Dr. Lothar Mueller

Iz biografije

Dževad Karahasan rođen je 1953. godine u Duvnu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu branio je doktorski rad.

Bio je urednik sarajevske revije za kulturna pitanja Odjek i profesor Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Piše drame, romane, pripovijetke, eseje, tekstove iz područja povijesti i kritike teatra. Danas radi kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Objavio je romane: Istočni divan (1989), Stidna žitija (1989), Stid nedjeljom (1990), Šahrijarov prsten (1994), Sara i Serafina (1999). Pripovjetke: Kraljevske legende (1980), Kuća za umorne (1993), Izvještaji iz tamnog vilejeta. Drame: Kralju ipak ne sviđa se gluma (1983), Misionari (1989), Koncert ptica (1997), Noćno vijeće (2005), te brojne eseje i terijske i kritičke studije.

Knjige su mu prevedene na njemački, francuski, talijanski, španjolski, engleski, češki, poljski, slovenski, nizozemski. Dobitnik je više međunarodnih knnjiževnih nagrada. Živi u Sarajevu i Grazu.

(Deutsche Welle, ekapija, foto: Stock)

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"