Arheološkim istraživanjem kojim se oživljava već zaboravljena nekropola stećaka "Metaljica" Vilovac kod Tarčina, jedinstvena u Evropi, a provode ga Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo i Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta Sarajevo, otkriveno je više od 20 skeleta dok se pretpostavlja da ih na toj nekropoli ima više od 500.
Riječ je o groblju velike srednjovjekovne zajednice i može se pretpostaviti, što i narodna predanja govore, da bi se tu mogao nalaziti i neki sakralni objekt, srednjovjekovna crkva, ali to će potvrditi dalje analize.
Direktor Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA Naris Pojskić, vođa projekta, pojasnio je da je primarna zadaća multidisciplinarnog projekta iz skeletnih ostataka izolirati DNK, promatrati varijante i usporediti ih sa stanovništvom koje živi danas na tim prostorima.
Projekt traje već dvije godine, u početku je pilot projekt finansiran od privatne kompanije, drugu fazu su sami finansirali, treća je bila priprema, dok se trenutno realizira "najozbiljnija" faza.
"S prvim iskopavanjem su uzeti uzorci i već su dobijeni pozitivni profili. Prve preliminarne rezultate imat ćemo na proljeće. Napravili smo tzv. arheo DNK bazu podataka u kojoj će svi skeleti biti genotipizirani i njihove će varijante biti u sklopu te baze", rekao je Pojskić.
Institut je spreman za genetičku analizu, dodao je on, jer imaju puno iskustva sa skeletnim ostacima, a posjeduju i sofisticiraniju opremu budući da su radili na DNK identifikaciji nestalih osoba u BiH.
"U narednoj fazi željeli bismo da vidimo neke ciljane gene koji mogu biti medicinski važni i da usporedimo te genetičke varijante sa stanovništvom koje danas živi na ovom prostoru kako bismo vidjeli kakve su razlike ali i sličnosti", rekao je on.
No, primarni je zadatak, zaključio je Pojskić, da se napravi analiza genetičke strukture stanovništva koje je živjelo u tom periodu i kompariralo s današnjim.
Rukovoditelj arheoloških iskopavanja sa Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta UNSA Edin Bujak pojasnio je da se iskopavanjem želi saznati koliko je sačuvano stećaka, opseg nekropole i ustanovi način sahranjivanja, ali i dobiti genetski materijal za analizu za koju se koriste savremene radiokarbonske analize.
"Dobit ćemo konačno i datume za sve grobove, odnosno odredit ćemo tačnu godinu što ranije nismo znali", rekao je Bujak i dodao da se te analize, na žalost, ne mogu raditi u BiH, ali će uzorke slati u neke od evropskih laboratorija u Poljskoj, Njemačkoj ili drugim zemljama, no za sada je još rano govoriti o toj fazi.
Po položaju kostura, naveo je, može se kazati da je to standardni položaj skeleta kakav je dominirao na prostoru srednjovjekovne Evrope i ovdje je isti takav slučaj.
"Međutim, ono što intrigira, odnosno, što je različito od ostatka i što nema u Evropi, jesu ti stećci koji su teški nekoliko tona. Jedan koji smo pomjerili je težak oko pet tona i on nam govori o toj sakralnoj kulturi srednjovjekovne Bosne. Generalno govoreći, skeleti će također biti analizirani savremenim antropološkim analizama, tako da ćemo saznati da li su bolovali, od čega, kakav im je život bio te da li su radili teške fizičke poslove", naveo je Bujak.
Time će se, dodao je, moći na izvjestan način rekonstruisati život tih srednjovjekovnih ljudi, sve ono što se ne može dobiti iz historijskih izvora koji su jako oskudni i ne govore puno.
Stoga je arheologija nauka koja se bavi materijalnim ostacima i pruža detaljniji uvid u život ali i smrt srednjovjekovnog bosanskog čovjeka, a Bujak ističe da je to i prilika za studente arheologije da steknu praktična iskustva, ono što je danas sve manje prisutno u obrazovnim institucijama.
"Dio ovog groblja nalazi se i na jednom manjem brežuljku koji podsjeća na prahistorijsku grobnicu, te ukoliko to bude slučaj, postoji mogućnost da će se do kraja iskopavanja naići na historijske slojeve, a takve su grobnice pravljene u bronzanom i željeznom dobu, možda prije 3.000 godina, što bi svakako bio novi domet iskopavanja", naglasio je Bujak.
Izrazio je nadu da će, nakon što završe iskopavanja, ta nekropola biti znatno bolje uređena i prezentirana javnosti, ali i iskorištena u naučne, edukativne i turističke svrhe.
"Genetičke, karbonske, antropološke analize traju nekoliko mjeseci, a za 15 dana rada na terenu imat ćemo uzorke koje ćemo detaljno analizirati u našim laboratorijama i proučavati te izvući što više informacija. Cilj je rekonstruisanje života, ali i mogućnost govorenja o historijskim tokovima - prije 500, 1.000, 2.000 godina", zaključio je Bujak.
Projekt finansira Vlada Kantona Sarajevo, a Općina Hadžići predvođena načelnikom Hamdom Ejubovićem je pomogla administrativno i logistički te time olakšala rad arheolozima.
