Aleksandar Hemon, pisac: Sarajlija sa američkom adresom

Aleksandar Hemon, bosanskohercegovački pisac i kolumnista sa stalnim prebivalištem u Chicagu jedan je on naših najpoznatijih književnika u inostranstvu. Rođen je u Sarajevu 1964. godine, gdje je i odrastao. Nakon što je 1990. završio književnost na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu, 1992. godine odlazi u Sjedinjene Američke Države. Iako je planirao da to bude kratki posjet zbog rata koji je počeo u BiH odlučio se da ostane u Chicagu i pokuša pisati na engleskom jeziku.

Iz tih pokušaja nastale su priče koje su činile njegovu prvu zbirku, "The Question of Bruno" (Pitanje Bruna). Nakon tog vrlo zapaženog debija, Hemon je napisao roman "The Nowhere Man" ( Čovjek bez prošlosti) i time u potpunosti potvrdio njegov novostečeni status kao mladi i izrazito talentovani pisac.

Njegova knjiga "The Lazarus Project" (Projekat Lazarus) koja je obljavljena u maju 2008. noiminirana je za američku "National Book Award".

Prvu priču na engleskom jeziku – "The Sorge Spy Ring" napisao je 1995. Iako su njegovi najpoznatiji radovi pisani na engleskom (sa kojeg su prevedeni na brojne svjetske jezike), Hemon nastavlja da piše članke i za bh. magazin "BH Dani".

Sarađivao je i s poznatim svjetskim listovima kao što su The New Yorker, Esquire, and The Paris Review. Dobitnik je brojnih nagrada, a jedna od njih je i prestižna američka MacArthur Fellowship nagrada koja mu je dodjeljena 2004.

O svojoj poziciji pisca između dva jezika i dvije kulture Hemon je u jednom intervju objavljenom u medijima reako da njegova pozicija nije tako definisana nacionalnim kulturnim sistemima, koji vole da imaju čvrste i nepremostive granice.

"Ja sam između kultura, što nije prazan prostor, nego prostor preklapanja, gdje se dešavaju čudne i nepredvidive stvari, gdje se miješaju udaljena iskustva i stvaraju novi, fluidniji identiteti. Moja odgovornost nije odgovornost nacionalnog književnika, nego odgovornost javne ličnosti koja učestvuje u demokratskoj, nehijerarhiskoj razmjeni mišljenja i informacija", kazao je Hemon.

Ističe da je prostor te razmjene globalan i uključuje kako bosansku tako i američku javnost. Smatra da kao profesionalni pisac može biti most između različitih kultura, dok bih, kaže, kao nacionalni književnik bio samo taraba.

Hemon je po mnogima danas na Zapadu jedan od najcjenjenijih savremenih pisaca s područja bivše Jugoslavije.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"