Zana Marjanović, glumica – Sarajka koja je zaintrigirala Hollywood

Velika medijska prašina koja je pratila snimanje režiserskog debija holivudske dive Angeline Jolie o ljubavnoj priči koja se dešava na početku rata u BiH, napokon se slegla. Gledatelji širom svijeta nestrpljivo čekaju da konačno vide ovo filmsko ostvarenje na velikom platnu. Oko dvije stvari će se mnogi složiti, film je izazvao brojne kontroverze i lansirao ime sarajevske glumice Zane Marjanović u zvjezdane orbite.

Zana Marjanović, zapamtite to ime. Radi se o glumici koju je Angelina Jolie odabrala za glavnu junakinju u svom prvom rediteljskom filmu, pisali su svjetski mediji kada se filmska ekipa zaputila u Budimpeštu na snimanje.

I sami odabir glavne glumice desio se kao po holivudskom scenariju. Zana Marjanović, koja je do tada imala nekoliko pozorišnih i filmskih uloga, dobila je poziv od svoje agentice u Londonu da prisustvuje castingu koji se držao u strogoj tajnosti. Na audiciju se pojavila ne znajući o kakvom filmu se uopće radi, te ko stoji iza njega. No, kada je ušla u uži krug kandidata, počele su se otkrivati detalji. Na posljetku je otkrila da ima čast da sarađuje sa slavnom glumicom i ambasadoricom dobre volje, koja joj je otvorila put ka svjetskoj slavi.

Zana Marjanović rođena je 31. maja 1983. godine u Sarajevu. Pred kraj 1997. godine sa roditeljima, majkom Alisom i ocem Gordanom, seli se u New York. Na nagovor profesorice engleskog jezika koja prepoznala je njen talent, upisuje srednju školu Fiorrelo La Guardia High School od Music, Art and Performing Arts, gdje je primljena među 40 od ukupno 3.000 kandidata. Ovu školu po kojoj je napravljen film "Fame" pohađao je i slavni glumac Al Pacino.

U Americi je živjela četiri godine, nakon čega donosi odluku da se vrati u rodni grad. "Tu Novu 2001. slavili smo u porodičnom krugu i ja sam tokom proslave shvatila da se upravo u Sarajevu osjećam dobro, lijepo i toplo. Shvatila sam da tu želim i ostati, a roditelji, koji mi nikad ništa nisu branili i uvijek su mi bili velika podrška, pitali su me samo jesam li sigurna u to. Poslije su se i oni vratili u Sarajevo, a naša odluka o povratku mnoge je začudila. No, ja se nikada nisam pokajala", ispričala je Zana.

Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, koju je upisala nakon povratka iz SAD-a, bila je logičan slijed za nju, jer je već tada znala da se želi baviti glumom. Tokom studija, njen rad je primjetio bosanskohercegovački reditelj Srđan Vuletić koji joj je dodijelio prvu filmsku ulogu u filmu "Ljeto u zlatnoj dolini" snimljenom 2003. godine. "Već tada je bila jako talentirana mlada glumica, jako vrijedna, vrlo profesionalna iako je bila dosta mlada i mislim da se to kasnije i pokazalo da će se taj pristup poslu višestruko isplatiti", prokomentarisao je Vuletić, koji je Marjanović ponudio ulogu i u filmu "Teško je biti fin".

Zapaženu ulogu imala je u filmu Alena Drljevića "Prva plata", priči o čovjeku koji vozi poljima smrti kako bi prehranio svoju porodicu, te u filmu "Dub" francuskog redatelja Mathieua Jouffrea.

Preokret u njenoj karijeri desio se 2007. godine, kada postaje glavna junakinja filma Aide Begić po nazivom "Snijeg". Riječ je priči o grupi žena koje se poslije rata vraćaju u razrušeno selo u Istočnoj Bosni, koje se nakon prvog snijega nađe u potpunoj izolaciji od ostatka svijeta. Da bi što vjernije dočarala lik udovice Alme, glumica se sedmicama pripremala, naučila kako se kopa krompir, kako se prave ajvar i džem.

"Zanino iskustvo van platna sasvim je drugačije. Ona je slika i prilika moderne, sekularne, urbane djevojke. Osjetila je rat, ali se školovala u inostranstvu - pohađala je gimnaziju u New Yorku. Da bi postala Alma bila joj je potrebna pomoć. Živjela je na selu, išla u džamiju i proučavala pokrete i ponašanje članova bosanske porodice. Trebalo joj je vremena da ih nagovori da joj dozvole da radi zajedno sa njima, ali je na kraju ipak u tome uspela", napisao je Gavin Rees, novinar , filmski radnik i direktor Dart centra u Evropi.

Zana Marjanović autorica je projekta "8372", otvorenog performansa sjećanja na srebreničke žrtve na sceni sarajevskog Kamernog teatra. Čin javnog brojanja je odavanje počasti onima kojih više nema, ali i univerzalizacija svake tragedije koja se zbiva onda kad ljudska žrtva postane broj.

Ostvarila je i niz zapaženih uloga na daskama koje život znače, a među najistaknutije se ubrajuju uloge u predstavama Harisa Pašovića "Hamlet" i "Klasni neprijatelj", te "Četvrta sestra" Dine Mustafića. Publici je poznata i po ulozi Selme u "Lud, zbunjen, normalan", humorističnoj seriji o otkačenoj porodici Fazlinović, koja ruši sve rekorde gledanosti u regionu.

Osim bosanskog, govori engleski, njemački, španski i slovenski. Kao vještine, navodi pjevanje i sviranje klavira, a od sportova preferira tenis i skijanje.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"