Muhamed Filipović, akademik - Najznačajniji bh. historičar i intelektualac

Muhamed Filipović, rođen 03. augusta 1929. godine u Banja Luci, je akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od najznačajnijih bh. historičara. Također, jedan je od najpoznatijih bosanskih filozofa današnjice i jedan od najvećih intelektualaca u Južnih Slavena, poznat po svom analitičkom i nepristranom mišljenju.

Filipović, emeritirani profesor logike i metodologije sa metodologijom znanstvenih istraživanja, Odsjeka za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, redovni je član i potpredsjednik ANUBiH.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Radio je kao docent, vanredni i redovni profesor logike i metodologije sa metodologijom znanosti na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

U ANUBiH je izabran 1976. godine. Pisac je velikog broja knjiga, rasprava i članaka iz više naučnih oblasti – logike, historije filozofije, estetike, etike, političke i kulturne historije i sociologije. Pisao je književne kritike i eseje i vodio brojne polemike.

Svojim radovima i stavovima o mnogim pitanjima Filipović je otvarao brojne rasprave i polemike u našoj nauci i politici.

Najvažnija djela su mu:

"Religija i moral", "Etički osnovi humanizma", "Lenjin – monografija njegove misli", "Marksizam i savremena filozofija", "Marksistička filozofija", "Safet Krupić – filozof, esejist i književni kritičar", "Filozofija jezika I i II", "Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine I-IV", "Filozofska istraživanja – Rasprave iz moderne logike", "Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu", "Bošnjačka politika", "Industrija kao predmet naučnih izučavanja", "Osnovi metodologije znanstvenog rada", "Bio sam Alijin diplomata", "Komunizam i nostalgija", "Pitanje odgovornosti za rat u BiH", "Bosna i Hercegovina – najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice", "Deset predavanja o pojmu Europe", "Povijest i naše mišljenje o njoj", "Tragedija Bosne", "Moji ljudi XX vijeka u Bosni i Hercegovini", itd.

Neke od ovih knjiga prevedene su i na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"