
18.01.2012 |
Ličnosti / PRIVREDA I POLITIKA
Izvor: eKapija.ba

Jozefina Čutura je bh. porijekla i do početka ’90-ih živjela je sa svojom porodicom u Jajcu. Danas, ona radi za Vladu SAD-a na projektima za međunarodni razvoj, te trenutno živi u Washingtonu. Prije toga, radila je u World Bank Group na mnogim projektima u vezi sa gender problematikom.
Između 2005. i 2008. Jozefina je pomogla uspostavljanje Women in Business inicijative International Finance Corporation-a, koja djeluje globalno na poboljšanju uslova poslovnog okruženja za žensko poduzetništvo. Pored ovoga, radila je i na World Bank Group gender akcionom planu inicijativa privatnog sektora gdje je koordinirala aktivnosti Private Sector Leaders Foruma čiji su članovi 23 lidera i CEOs najvećih korporacija koje su posvećene jačanju žena u biznisu.
Jozefina je diplomirala na Univerzitetu Stanford, a master iz Javne politike uradila je na Harvard Kennedy School of Government. Objavljivala je o temama gendera i razvoja privatnog sektora, a u slobodno vrijeme piše fikciju.
Za magazin “Žene lideri 21. vijeka”, Jozefina je podijelila svoju priču i veliko iskustvo stečeno radom na projektima osnaživanja žena u svijetu.
"Vlastito putovanje mene kao djevojčice kroz ratno iskustvo, zapravo je bilo ono što me inicijelno privuklo temi ženskog ekonomskog osnaživanja. Bila sam tinejdžerka kada sam sa porodicom bježala iz BiH tih devedesetih. Gdje god da sam pogledala, žene oko mene su skupljale komadiće i s njima mnogo radile kako bi očuvale svoje porodice na okupu dok su muškarci bili odsutni u borbi. Tada sam prvi put zapravo shvatila da žene i muškarci imaju različite društvene uloge, i koliko je zapravo značajan ženski rad za držanje ljudi na okupu i očuvanje porodica zdravima", priča ona.
Godinama poslije, nastavlja, to moje rano prepoznavanje gender razlika nije samo oblikovalo moje dnevne odnose i relacije, nego je postalo i moj profesionalni fokus.
Do tada, već se preselila u SAD i bila na diplomskom studiju na Univerzitetu Harvard. Naročito su je privlačili predmeti koji su izučavali ulogu žena u konfliktima i međunarodnom razvoju. Jedan od njenih diplomskih projekata bio je o učešću žena u post-konfliktnoj politici u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme ljetnog stažiranja, putovala je u Indoneziju da istraži koliko su žene u stanju uzeti učešće u društveno vođenim projektima za razvoj na jednom malom otoku. Nakon diplomiranja, prihvatila je poziciju u World Bank Group gdje je nastavila raditi upravo na takvim predmetima i problematici.
"Moj novi posao bio je da ukažem na veze između ekonomskog osnaživanja žena i državnog ekonomskog rasta, a potom da u skladu s tim osmislim projekte koji će povećati doprinos žena u zemljama širom svijeta", navodi Jozefina.
Dokazi o ženskim potencijalima, prema njenim riječima, u ovom smislu su bili jasni, i brojni rezultati istraživanja su ih podržali. Vodeća investiciona bankarska firma Goldman Sachs je naprimjer došla do podatka da zatvaranje gap-ova u zapošljavanju između muškaraca i žena može podići američki GDP za 9%, a evropski za 13%. Stoga, ne čudi da je Goldman Sachs pokrenuo svoju inicijativu „10,000 Women“ kako bi se fokusirali na potencijal žena u biznisu.
Ova inicijativa obezbjeđuje poslovnu i menadžment edukaciju za žene širom svijeta. Mentorstvo je drugi ključni aspekt ovog programa, i žene koje završe edukaciju uvezuju se sa mrežama na koje se mogu osloniti dok koriste svoje nove stečene vještine kako bi realizirale nove poslovne ideje.
"Iznenadila sam se kada sam otkrila da nekoliko takvih inicijativa kao što je Goldman Sachs program djeluju i u zemlji mog porijekla, no, 10,000 Women inicijativa nije aktivna u BiH, iako bi perspektivne mlade bh. žene mogle imati značajnu korist od takvog programa", otkriva ona.
Na kraju, dodaje, da dok je ovaj posao ne dovede u domovinu, bit će joj drago dijeliti priče o tome šta je uspjelo drugdje i vidjeti bosanske žene kako te tuđe lekcije pretvaraju u pozitivnu budućnost za sebe i svoje porodice.
Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"
izvor: Magazin “Žene lideri 21. vijeka” – Pro Educa
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.