Aras Konjhodžić: Doktor fizike u Americi ponosan na bosanske korijene

Aras Konjhodžić uvaženo je ime bosanske naučne i društvene zajednice u Americi. Rođen je u Banjaluci, odakle ga je životni put odveo prvo u Tursku, pa potom u daleku Australiju, te naposljetku u obećanu zemlju Ameriku. Titula doktora fizike otvorila mu je vrata brojnih univerziteta na kojima je stekao zavidan ugled.

Ipak, prije skoro tri godine, karijeru naučnika i univerzitetskog profesora zamijenio je aktivnim društvenim radom na mjestu predsjednika Federacije balkansko-američkih udruženja (FEBA), organizacije koja okuplja stotine hiljada ljudi koji žive u Americi, a vode porijeklo iz BiH i drugih zemalja našeg okruženja.

Cilj im je, kako ističe Konjhodžić, da mlade generacije pod okrivljem ove organizacije izrastu u "nove Obame", a da pri tom ne zaborave svoje korijene, kulturne i duhovne vrijednosti svoje ili domovine svojih roditelja.

Konjhodžić je danas jedna od najutjecajnijih ličnosti u Americi koja uspjeva da na jednom mjestu okupi predsjednike i premijere vlada svih balkanskih zemalja.

Pričajući o obrazovanju, Konjhodžić otkriva da ga je fizika, kao najfundamentalnija nauka od svih, interesovala prvenstveno iz filozofskih razloga. Oduvijek se pitao gdje završava fizika, a gdje počinje metafizika, gdje su granice ljudske spoznaje.

Nakon Gimnazije u Banjaluci, upisao je Tehnološko-metalurški fakultet u Beogradu, odsjek petrohemija, kojeg završava 1993. godine, u jeku rata u Bosni i Hercegovini. Nakon toga, napušta Srbiju, odlazi u Tursku kod oca koji je radio kao Tanjugov dopisnik iz Ankare.

Po dolasku u Tursku, počeo je raditi magisterij iz hemijskog inžinjerstva. Šest mjeseci poslije odlazi za Australiju, gdje je do 2000. godine predavao na tri univerziteta i prijavio nekoliko patenata.

"Cijela moja karijera bila je vezana za univerzitete. No, bio sam jako uspješan i u razvijanju aplikacija. U Australiji sam razvio patent iz oblasti baterija sa mehaničkim punjenjem (mechanical rechargeable batteries). Naime, problem kod običnih baterija automobila jeste kada se isprazni, automobil treba da stane i da sačeka da se baterija ponovo napuni. No, pošto danas niko nema vremena da čeka, izumio sam bateriju kojoj se samo mora promijeni tečnost i ona je ponovo puna“, objašnjava Konjhodžić .

Nakon šest godina boravka u Australiji, na jednoj konferenciji upoznao je kolegu profesora koji mu je predložio da se preseli u Ameriku. 2000. godine prihvatio je poziv i tamo započeo novi život.

"Amerika je zaista mjesto velikih mogućnosti. Ako hoćete da se bavite vrhunskom naukom, onda birate Ameriku. Ako hoćete da se bavite vrhunskim biznisom, to je opet Amerika. To je zemIja sa velikim tržištem, slobodnim protokom misli i ideja , sa kritičnom masom ljudi i bezbroj šansi za uspjeh", priča Konjhodžić.

Po dolasku u Ameriku, doktorirao je fiziku i zaposlio se na Univerzitetu Pennsylvania, jednom od pet najjačih univeziteta u SAD-u, kojeg je osnovao predsjednik Benjamin Frenklin. Uporedno, nastavio se baviti naučno-istraživačkim radom.

"U Americi sam radio na sinhrotron uređaju promjera tri kilometra koji je smješten u nacionalnom laboratoriju, velikoj zgradi kružnog oblika. Samo održavanje toga aparata košta dvije milijarde godišnje, a dok je cijena sat vremena korištenja 50.000 hiljada dolara. Meni su dali da radim na tom uređaju sedam dana i sedam noći", priča nam Konjhodžić. U fokusu njegovog rada na sinhrotronu bilo je razvijanje gama lasera za potrebe vojske, a tih sedam dana istraživanja američku državu koštalo je oko deset miliona dolara.

No, to je jedan dio života kojeg je morao žrtvovati kako bi se posvetio većem, plemenitijem cilju, a to je zastupanje interesa ljudi koji su na američko tlo došli kao izbjeglice i koji danas pokušavaju sebi izgraditi bolju budućnost.

"Spoznaja koliko naših ljudi ima u Americi za mene je bila šok. Od 300 do 500 hiljada Bošnjaka danas živi tu, nema države u Americi u kojoj nas nema. Putujući i upoznavajući ljude, postao sam svjestan velikog problema, a to je da naši ljudi polako nestaju, u kulturološkom i duhovnom smislu. Ameriku inače zovu melting pot, posuda za taljenje. Ako imate jezik, vi ga izgubite, ako ste imali običaje, i njih izgubite. Na tim osnovama nastala je FEBA, cilj nam je bio da ne nestanemo", ističe naš sagovornik.

Početak je izgledao donkihotovski, sam u borbi protiv vjetrenjača, no ubrzo su ljudi počeli podržavati ovu ideju i aktivno se uključivati u rad udruženja. Ove godine organizuju treću po redu konferenciju Balkan Leader Summit, na kojoj će učestvovati svi lideri zemalja sa Balkana, te nekoliko hiljada američkih i balkanskih biznismena.

Ova organizacija i ljudi koji ozbiljno i nesebično ulažu u njen razvoj bili jedini razlog zašto 2008. godine nije spakovao kofere i vratio se u Bosnu. Aktivnu podršku pruža mu i supruga Mersiha sa kojom ima pet kćeri.

Ističe da mu je teško palo što je morao napustiti predavanja i rad na polju fizike, no priznaje da mu je rad na mjestu predsjednika FEBA-e ujedno duhovna hrana. Posebna satisfakcija je rad sa omladinom, posao u kojem uvijek imate rezultate - drvo koje daje plod narednih 50 godina.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"