Bojan Krišto, direktor Državne lutrije Srbije - Lutrija Srbije osvaja Balkan
Kada su ga kao 12-godišnjeg dečaka fotografisali u
trenutku dok uplaćuje loto, roditelji Bojana Krište nisu ni sanjali da
će im sin petnaestak godina kasnije stati na čelo Državne lutrije Srbije
i brzo od nje napraviti jedno od najprofitabilnijih državnih preduzeća,
sa čijeg računa je u budžet Republike Srbije za dve i po godine
prebačeno 65 miliona evra.
– Naravno da nikad nisam pomišljao da
bih mogao da budem direktor Lutrije, ali eto, desilo se. Kad sam već bio
neposredno angažovan na izradi zakona o igrama na sreću, prihvatio sam
da budem i direktor Lutrije – priča za Evropu Krišto i dodaje
kako ponekad prizna samom sebi da je toliko dobro napisao taj zakon da,
kako kaže, on nije dobar za njega kao za direktora jer je napravljen
tako da država ostvari što veće budžetske prihode, a da što manje
sredstava ostane priređivaču Lutrije.
– Kad mi je ponuđeno da
budem direktor Državne lutrije Srbije, malo sam se zamislio, pa sam
rekao, ako sam već pisao zakon, ajde da dokažem da on može da
funkcioniše. Tih prvih četiri-pet meseci sam mnogo radio, a malo se
odmarao, nije bilo spavanja...
Dobio sam zadatak da formiram
preduzeće koje je tada imalo nula prihoda. Naknadno je uplaćeno 500.000
evra kapitala. Trebalo je da od tri preduzeća s oko hiljadu zaposlenih,
kojima su troškovi poslovanja bili takvi da je bilo pitanje trenutka
kada će svi otići u stečaj, napravim jedno.
Morao sam da
reagujem brzo, a nisam imao kapital. Upotrebio sam resurse ta tri
preduzeća – kvalitetne kadrove, deo tehnologije i prodajne mreže.
To
je bio početak rada Državne lutrije Srbije, koji se zasnivao na mojoj
inicijativi, država praktički nije uložila ništa, a dobila je za dve i
po godine 65 miliona evra koje je mogla da uplati na račune lokalne
samouprave, sportskih i socijalno-humanitarnih organizacija, odnosno
organizacija koje brinu o osobama s invaliditetom,
To je bio
udarnički rad, imao sam tim od troje-četvoro ljudi koje sam doveo sa
sobom – informatičara, direktora marketinga, savetnika za pravne poslove
i režisera.
Tu su bila i trojica ili četvorica rukovodilaca iz
tih bivših firmi. Posebno je bilo teško u zimu 2005. godine, kada smo po
velikom snegu obilazili celu Srbiju.
Morali smo da servisiramo
sve terminale, da ih opremimo sa GPRS modemima i povežemo u jedan sistem
– priseća se Krišto. Od tri lutrijska preduzeća napravio je mrežu od
2.000 uplatnih mesta za loto i 5.000 uplatnih mesta za instant lutriju.
Iako Kristu niko ne spori uspeh, još ima onih koji s podozrenjem gledaju na njegove godine.
Sumnjičavcima
odgovara i objašnjava kako se u svetu nastoji da se ljudi što pre
zapošljavaju jer pravo, komercijalno obrazovanje dobijate tek kroz
posao.
– U Americi se na tržište rada izlazi sa 22 godine, u
Velikoj Britaniji sa 21, a kod nas je 48 odsto nezaposlenih mlađe od 25
godina. To je jako glupo jer su to ljudi u punoj snazi.
Osim
toga, ovde se ulazi u psihološku zamku – završite fakultet do 26. ili
27. godine, onda tražite posao, sa 28 ili 29 eventualno počnete da
radite, ali za pare za koje vredite na tržištu, a to je nekih 200–300
evra.
Ne možemo tako dalje - poručuje direktor Državne lutrije Srbije.
Na
pitanje kako se niko u još aktuelnoj stranačkoj trci za foteljama
državnih preduzeća nije zanimao za onu u kojoj on sedi, Krišto kaže:
–
Ne znam, možda je to najbolja potvrda da odlično radim svoj posao.
Ranije je bilo teško naći direktora Lutrije, a sad se već priča u nekim
krugovima da je to jako dobro mesto. Mislim da ću ipak ostati na ovoj
poziciji i da se u kadrovskom smislu neće ništa promeniti.
Krišto,
koji je do pre dva meseca, kada je postao otac devojčice, radio
prosečno deset sati dnevno, ima sve manje vremena za politički angažman.
Jedan je od osnivača G17 plus, bio je dva puta na izbornim listama
kandidat za poslanika.
– Politika je jedna od stvari koju radim
pored posla. Neko ode na mačevanje, bavi se fotografijom, a neko kao ja,
pored sporta, nađe vremena i za politiku – objašnjava još jedan od
najmlađih direktora državnih preduzeća u Srbiji, koji već iza sebe ima
deset godina radnog staža.
– Prvi posao koji dobijete, te prve dve-tri godine, vi ste u suštini za poslodavca investicija, on od vas ništa ne dobija.
Vi
ćete posle četiri godine više vredeti, a ako ne nađete zajednički jezik
s poslodavcem, izaći ćete na tržište i tamo ćete više vredeti – kaže
Krišto. Na pitanje kolika je prosečna starost zaposlenih u Državnoj
lutriji Srbije, odgovara:
– To ne mogu da vam kažem, ali mogu vam
reći da smo za ove dve i po godine isplatili sigurno dvadesetak nagrada
za sklapanje braka i rođenje deteta. Tako nešto nije se dešavalo deset
godina, sada imamo deset do 12 beba do dve godine starosti, i meni je to
jako lepo, jako sam srećan zbog toga.
Procene su da će prihod
Državne lutrije Srbije ove godine dostići oko sedam milijardi dinara,
oko 200 miliona dinara više nego 2006. Loto je prošle godine doneo
prihod od 4,1 milijardu dinara, instant srećke 1,9 milijardi, a od
tombole zarađeno je 0,7 milijardi dinara.
U toku su pregovori o kupovini lutrija u Crnoj Gori i Makedoniji.
– Očekujemo od nove vlade da nam da vetar u leđa za ove poslove.
Naša želja je da kupimo te lutrije. Možete vi da pravite neko vaše kola piće, a možete da platite licencu i pijete koka-kolu. Naš loto u Srbiji je za regiju koka-kola, a njihova mala tržišta su ta mala kola pića.
Pet stotina hiljada igrača u Crnoj Gori nikako ne može da ima džek-pot kao šest miliona igrača u Srbije – objašnjava Krišto.
Državna
lutrija Srbije je i u partnerskim odnosima s Lutrijom Republike Srpske
na polju usluga obrade podataka za igru na sreću Loto 7/39.
U septembru startuje nova igra na sreću TV bingo, koja će dobitnicima doneti mnogo robnih i novčanih nagrada.
–
TV bingo nam je apsolutni prioritet, bilo je planirano da s njim
startujemo u maju, ali zbog raznih problema, početak TV binga prebačen
je za septembar.
Dalje planiramo da s našim inostranim partnerima u hotelu Jugoslavija
u Beogradu otvorimo kazino, čiji deo treba da počne s radom 1. jula ove
godine. Biće otvaran postepeno, a zauzima prostor od 9.000 kvadrata i
kao takav biće najveći kazino u Evropi.
Nadam se da će svih
devet hiljada kvadrata biti u punoj funkciji već u oktobru ove godine –
poručuje Krišto, koji je ubeđen da ce se brzo razbiti zablude o kazinima
kao mestima gde dolaze nervozni i problematični ljudi.
Čitav posao na spoljnim saradnicima
–
Autsorsing (Outsourcing) ili obavljanje određenih poslova iz delatnosti
preduzeća uz pomoć spoljašnih saradnika i drugih preduzeća je pravac u
kome će se razvijati Državna lutrija Srbije. Već sada se produkcije
reklame i emisija rade izvan kuće.
Najveći deo prodajne mreže,
kao i deo informatičkih poslova obavljaju se takođe izvan kuće, kao i
sto se svi materijali štampaju kod dobavljača.
U narednom
periodu će se autsorsovati i računovodstvo i informatika. Već sledećeg
meseca će celokupna agentura i distribucija, uz pomoć bivših i sadašnjih
radnika, biti organizovana izvan kuće – objašnjava Krišto, koji je
zagovornik ovakvog poslovanja zato što se njime garantuje kvalitet i
kontrolišu troškovi.
U čitavom lutrijskom sistemu angažovano je 300 ljudi, a sama Državna lutrija ima 50 zaposlenih.
–
Gledam gde još sve mogu da uštedim novac. Moja ideja je da uz direktora
u preduzeću bude još osam do deset ljudi – objašnjava Krišto.
Instant srećka za bebinu opremu
Želeći
da proveri nivo usluga na naplatnim mestima Lutrije, Krišto je jednom
obukao trenerku, došao na uplatno mesto i kupio instant lutriju.
–
To je bila jedna jedina koju sam kupio i, zamislite, dobio sam deset
hiljada dinara. Nisam smeo da je unovčim neko vreme, svi bi mislili da
je namešteno.
Unovčio sam je tek nedavno, kada sam za bebu kupovao neke stvari – kaže direktor Državne lutrije Srbije.
BIOGRAFIJA
– Rođen u Beogradu 1976. godine
– Od šesnaeste do dvadeset druge godine živeo u Velikoj Britaniji, gde je završio srednju školu i studije ekonomije
– Radio u porodičnoj firmi kao komercijalista i marketing menadžer
– Sticao radno iskustvo u trgovini, bankama
– Član kabineta potpredsednika Vlade SRJ i potpredsednika Vlade Srbije
– Konsultant Svetske banke
– Savetnik generalnog direktora Dunav osiguranja
- Oženjen, otac jednog deteta
poziv na pretplatu na nedeljnik na www.evropanedeljnik.co.yu
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.