Papa Franjo – Kardinal siromašnih i papa milosrđa

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. godine u Buenos Airesu, bio je prvi papa iz Latinske Amerike i prvi isusovac na Petrovoj stolici. Njegov izbor 2013. godine obilježio je novu eru Katoličke crkve – Crkve siromašnih, solidarnosti i otvorenosti.

Kao sin talijanskih imigranata, odrastao je u jednostavnoj obitelji. Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no odlučuje se za svećenički poziv te pristupa Družbi Isusovoj. Već tada se ističe kao učitelj, ispovjednik i skroman pastir.

Od samih početaka svećeničke službe, Bergoglio je bio poznat po jednostavnom stilu života. Kao nadbiskup Buenos Airesa, često je koristio javni prijevoz i osobno obilazio siromašne četvrti grada. Umjesto rezidencije, živio je u malom stanu gdje je sam kuhao i obavljao svakodnevne poslove. Njegov pastoralni pristup bio je obilježen milosrđem, blizinom narodu i snažnim pozivom svećenicima da „imaju miris ovaca“ – da budu među narodom, a ne iznad njega.

Izabran je za papu 13. marta 2013. godine, nakon abdikacije Benedikta XVI, te je postao 266. papa Katoličke crkve. Od prvih dana pontifikata naglasio je važnost reformi unutar Crkve, transparentnosti, borbe protiv klerikalizma i tolerancije prema marginaliziranim skupinama. Pokrenuo je reformu Kurije, uspostavio nova vijeća i komisije za borbu protiv zlostavljanja u Crkvi te poticao sinodalnost – zajednički hod i odlučivanje cijele Crkve.

ZAGOVORNIK GLOBALNE PRAVDE I OKOLIŠA​

Papa Franjo postao je globalni moralni autoritet koji je često govorio o nepravdama svijeta, klimatskim promjenama, migracijama i siromaštvu. Njegova enciklika Laudato si' iz 2015. godine bila je jedno od najvažnijih crkvenih dokumenata o očuvanju okoliša i klimatskoj pravdi. U njoj je pozvao čovječanstvo na ekološko obraćenje i brigu o „zajedničkom domu“, upozoravajući da su najugroženiji oni koji najmanje doprinose ekološkoj krizi.

Papa Franjo ostavio je snažan pečat u međureligijskom dijalogu. Povijesni susreti sa patrijarhom Bartolomejem, moskovskim patrijarhom Kirilom, velikim imamom Al-Azhara Ahmedom el-Tayebom i brojnim drugim vjerskim vođama pokazali su njegovu viziju Crkve kao mosta među narodima, religijama i kulturama. Potpisivanje Dokumenta o ljudskom bratstvu u Abu Dhabiju 2019. godine označilo je važan korak ka zbližavanju kršćana i muslimana.

Tokom svog pontifikata posjetio je brojne zemlje, često birajući one pogođene ratom, siromaštvom ili krizama – od Južnog Sudana, Centralnoafričke Republike, Iraka, do migrantskih kampova u Grčkoj i Italiji. Njegova prisutnost u takvim zajednicama uvijek je bila poruka nade i solidarnosti.

NASLJEĐE PAPE FRANJE​

Govorio je španjolski, talijanski i njemački, a bio je poznat i kao ljubitelj opere, klasične književnosti i kuhanja.

Papa Franjo ostat će zapamćen kao pontif koji je Crkvu izveo na rubove društva, gdje se nalaze ranjeni, zaboravljeni i obespravljeni. Njegova jednostavnost, skromnost i otvoreno srce ostaju trajna inspiracija i izazov za Crkvu budućnosti.

Papa Franjo ostat će upamćen i kao papa koji je obnovio sliku Crkve u javnosti – Crkve koja nije institucija moći, već dom za sve, posebno one na rubu društva. Njegov stil – jednostavan, izravan, često u kontaktu s običnim ljudima, djecom, bolesnima i zatvorenicima – postavio je novu paradigmu papinske službe.

Njegova vizija Crkve sažeta je u tri riječi koje je često isticao: milosrđe, blizina i suosjećanje.