Tradicija, promjene i izbor novog poglavara Katoličke crkve: Kako se bira novi papa

Papina sahrana je tradicionalno bila složen i svečan događaj, ali je papa Franjo nedavno odobrio planove da se čitava procedura pojednostavi.

Prethodne pape su sahranjivani u tri kovčega – od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo je odlučio da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom.

Takođe je ukinuo tradiciju izlaganja tijela Pape na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u bazilici Svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok tijelo ostaje u otvorenom kovčegu.

​BIĆE SAHRANJEN IZVAN VATIKANA

Franjo će također biti prvi papa u više od jednog stoljeća koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Biće sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri velike papinske bazilike u Rimu.

Franjo je tokom svog pontifikata unio mnoge novine. Iako je stalno uvodio reforme unutar Katoličke crkve, ostao je popularan i među onim tradicionalnim. Bio je prvi papa iz Amerike i južne hemisfere. Od smrti Grgura III, Sirijca, 741. godine, Rim nije imao papu koji nije bio iz Evrope. Takođe je bio prvi isusovac izabran za papu – red koji je historijski gledano bio dočekivan s oprezom u Rimu.

Njegov prethodnik, Benedikt XVI, bio je prvi papa koji je dobrovoljno abdicirao u gotovo 600 godina, i gotovo cijelu deceniju su dvojica papa boravila u Vatikanskim vrtovima.

Kao kardinal Bergoglio iz Argentine, bio je već u sedamdesetim godinama kada je postao papa 2013. godine.

Nakon papine smrti biće proglašena devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, običaj koji potiče još iz antičkog Rima. Italija obično proglasi i nacionalnu žalost.

Tijelo pape će biti blagoslovljeno, obučeno u papinsku odoru i izloženo u bazilici Svetog Petra za javno odavanje počasti, gdje se očekuju stotine hiljada ljudi, uključujući strane državnike i svjetske lidere.

Dok papa Franjo leži u bazilici, svakodnevno će se održavati molitvene službe i mise zadušnice u bazilici Svetog Petra i širom svijeta.

ŠTA ZNAČI PRAZNA STOLICA

U međuvremenu, Vatikan ulazi u prelazni period poznat kao sede vacante, što znači "prazna stolica", tokom kojeg vlast u Crkvi privremeno prelazi na Kolegij kardinala – iako se nijedna velika odluka ne može donijeti dok se ne izabere novi papa.

Dvije do tri sedmice nakon sahrane, Kolegij kardinala će se okupiti u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu – vrlo tajni proces izbora novog pape. Teoretski, svaki kršteni muškarac rimokatolik može postati papa, ali u posljednjih 700 godina papa je uvijek biran iz redova kardinala.

Velika većina od 266 papa u historiji bili su Evropljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, bio je prvi neevropski papa u 1.300 godina.

Za razliku od politike, kandidati za papu se javno ne kandiduju. Kardinali za koje se smatra da imaju dobre šanse da postanu papa nazivaju se papabile, što znači "papabilni".

Na dan glasanja, Sikstinska kapela – sa svojim čuvenim plafonom koji je oslikao Mikelanđelo – fizički se zatvara i kardinali, koji polažu zakletvu tajnosti, bivaju zaključani unutra.

HILJADUGODIŠNJI TAJANSTVENI OBRED

Konklava za izbor novog pape, hiljadugodišnji vatikanski tajanstveni obred, počinje ulaskom kardinala izbornika u Sikstinsku kapelu nakon čega meštar papinskih liturgijskih slavlja usklikom "extra omnes" (svi van) iz prostorije izbaci sve suvišne i zatvori masivna vrata iza sebe.

Tako službeno počinje selekcija novog poglavara Katoličke crkve.

Konklava, koja potječe iz latinskog izraza "cum clave" što znači "pod ključem", obred je koji je stoljećima pratio "rađanje" novih papa, od glasanja pod Michelangelovim freskama u Sikstinskoj kapeli do ikoničnog bijelog dima koji prethodi tradicionalnom proglasu "habemus papam" (imamo papu) s balkona bazilike svetog Petra.

Prije službenog početka konklave, kardinali izbornici stižu u Rim i odlaze u prenoćište u Dom svete Marte, istu zgradu u kojoj je preminuli papa Franjo odlučio živjeti, umjesto u luksuznom papinskom stanu.

Kardinali izbornici, mlađi od 80 godina, na dan konklave okupljaju se u bazilici svetog Petra na jutarnjoj misi koju služi dekan kardinalskog zbora, u ovom slučaju Giovanni Battista Re (91).

U poslijepodnevnim satima odjeveni u svoje kardinalsko ruho, odijelo koje se sastoji od grimizne halje, bijele rokete s uskim rukavima i mocete, kratke pelerine zakopčane sprijeda, kardinali se okupljaju u kapeli svetog Pavla u Apostolskoj palati i zazivaju pomoć Duha Svetoga.

Nakon toga kreću u procesiju prema Sikstinskoj kapeli, već spremnoj za kardinale s postavljenim drvenim klupama i peći u kojoj će se spaljivati bilješke i glasački listići.

Procedura izbora pape izmijenjena je apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis pape Ivana Pavla II 1996. godine.

Maksimalan broj kardinala izbornika je 120, ali trenutno ih je 135 s pravom glasa i nije isključeno, kao što se već događalo u prošlosti, da se dopuste iznimke od pravila.

Svima je zabranjeno korištenje bilo kakvih uređaja i kontakt s vanjskim svijetom. Tek nakon što svi kardinali polože zakletvu polaganjem ruke na Evanđelje, što završava uzvikom "extra omnes" (svi van), službeno počinje konklava, zaključavaju se vrata Sikstinske kapele i počinje glasanje.

Ako konklava počne u popodnevnim satima, bit će samo jedno glasanje do kraja dana. Idućih dana svakodnevno će biti četiri kruga glasanja - dva prijepodne i dva poslijepodne.

Kad na glasačkom listiću napišu ime ispod fraze "Eligo in Summum Pontificem" (biram za Papu), svaki pojedini kardinal izbornik odlazi prema oltaru s dva puta presavijenim i jasno vidljivim glasačkim listićem.

U teoriji je zabranjeno dati glas samom sebi.

Svaki kardinal kod oltara s urnom izgovara zakletvu, a potom kardinal ubacuje listić u urnu i vraća se na svoje mjesto.

Ždrijebom se određuju tri kardinala brojitelja, tri kardinala "infirmara" koji prikupljaju glasove bolesnih kardinala i umjesto njih ubacuju njihove listiće u urne te tri kardinala revizora koji provjeravaju brojitelje.

Kad završi glasanje, prva dva kardinala brojitelja otvaraju i tiho čitaju ime napisano na glasačkom listiću, dok treći brojitelj glasno izgovara napisano ime.

Listići se potom probuše i povežu zajedno, a onda se spale u peći.

Papa se bira dvotrećinskom većinom prisutnih kardinala izbornika. Ako se nakon tri dana ne izabere papa, glasanje se prekida za dan molitve i promišljanja. Potom se održavaju novi krugovi glasanja do konačnog izbora.

Crnim dimom iz dimnjaka Sikstinske kapele obavještava se javnost da papa nije izabran.

Kad je papa izabran, kardinal dekan prvo se obraća izabranom kandidatu i pita ga prihvata li tu poziciju i, ako prihvata, koje sebi ime bira.

Tek tada će se spaliti glasački listići i pustiti bijeli dim iz Sikstinske kapele kako bi svijet saznao da je izabran novi papa.

Podsjetimo, jučer ujutro u 88. godini preminuo je papa Franjo.

Vatikan je saopćio da je papa Franjo umro od moždanog udara koji je izazvao komu i nepovratno zatajenje srca.