(Lider BiH) Krhko dioničarstvo: Kapital vrijedan 12,8 milijardi maraka u rukama 333.036 dioničara

Tržište kapitala prvo je u Bosni i Hercegovini osjetilo utjecaj globalne ekonomske krize. Da se nešto loše događa, moglo se primijetiti još na početku prošle godine, ali stvarni razmjeri krize vidljivi su iz godišnjih izvještaja koji se prilično stidljivo počinju objavljivati tek posljednjih dana. Tako je prema podacima i analizama Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH vidljivo da je 2008. bila lošija ne samo od godine koja joj je prethodila već i da je promet na tržištu bio na razini iz 2005. Naime, ukupni je promet na Sarajevskoj burzi 2008. bio 477 milijuna maraka, što je dva i pol puta manje u odnosu na rekordnu vrijednost ostvarenu 2007. Kad se u obzir uzme da čak 100 milijuna maraka od ostvarenog prometa otpada na javnu ponudu obveznica UniCredit banke, postaje jasno da je Sarajevska burza postala prva žrtva globalnih ekonomskih kretanja koja su početkom godine zemlju uvele u recesiju.

Epidemija preustroja

Vjerojatno zbog pada prometa na burzi koji je prouzročio još veći pad vrijednosti dionica kojima se trguje prošle godine konačno je obustavljen pad ukupnog broja dioničara. U proteklih pet godina broj dioničara u Federaciji BiH smanjio se za čak 160 tisuća, što je, misle u Komisiji za vrijednosne papire FBiH, posljedica koncentracije vlasništva i promjene oblika privrednih društava iz dioničkih u društva s ograničenom odgovornošću. Tako je na kraju prošle godine u Registru vrijednosnih papira FBiH registrirano 333.036 dioničara koji u svom vlasništvu imaju kapital u nominalnoj vrijednosti od 12,8 milijardi maraka.

Komisija za vrijednosne papire lani je odobrila 17 zahtjeva za promjenu oblika iz dioničkog u društvo s ograničenom odgovornošću. Zbog mnogo zahtjeva za takvu promjenu koji su počeli poprimati epidemijska obilježja Komisija je tražila, a Parlament FBiH prihvatio u izmjenama Zakona o privrednim društvima, oštrije uvjete za preoblikovanje. Tako sada dionička društva s najmanje 40 vlasnika i osnovnim kapitalom od četiri milijuna maraka više ne mogu promijeniti svoj oblik u društva s ograničenom odgovornošću. Uz to svi oni koji su to napravili ili od početka rada funkcioniraju kao d.o.o., a zadovoljavaju ta dva kriterija, morat će se organizirati kao dionička društva, što bi u konačnici ipak moglo povećati ukupni broj dioničara.

Ohrabrujući su pokazatelji o smanjenju vrijednosti osnovnog kapitala dioničkih društava koje je u prošloj godini bilo znatno niže nego 2007. Dvadeset i tri su dionička društva odlukama skupština tijekom prošle godine smanjila svoj osnovni kapital ukupno 44,2 milijuna maraka. To je znatno smanjenje u odnosu na 2007., kad je ukupni kapital poduzeća smanjen 126 milijuna maraka. Istodobno je registroirano povećanje osnovnog kapitala zahvaljujući ostvarenoj dobiti i na osnovi nove emisije dionica 263 milijuna maraka.

Dionice na dar

Predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam kaže da je lanjski rad te institucije obilježio veći nadzor nad tržištem kapitala. Kao rezultat toga Komisija je podnijela čak 11 kaznenih prijava zbog uočenih nepravilnosti i nezakonitosti, a u još osam slučajeva upućena je informacija nadležnim institucijama poput policije i tužilaštava radi daljnjih provjera.

Hasan Ćelam ističe da je i dalje velika zapreka uspješnom razvoju i funkcioniranju tržišta kapitala neobjavljivanje informacija o poslovanju kompanija koje uvelike utječu na odluke o investiranju, unatoč postojanju zakonskih obveza da se to radi. Tako čak 35 posto emitenata koji su to obvezni činiti nije dostavilo na objavu svoje izvještaje o poslovanju, što pokazuje da principi korporativnog upravljanja u BiH još ni izbliza nisu dostigli željenu razinu. Iako se u Komisiji za vrijednosne papire ne slažu s tim, teško se oteti dojmu da je i nastavak prakse darivanja mnogo dionica također štetan za razvoj tržišta kapitala. Komisija je ipak potkraj prošle godine morala reagirati promjenom niza podzakonskih akata da bi uvela malo više reda u darovanje dionica između obiteljski nepovezanih osoba jer se počelo događati da čak kompanije jedna drugoj daruju dionice, i to u znatnom iznosu, što je potaknulo sumnju da se tako izbjegava burza, jer malo je tko mogao vjerovati da ti darovi ipak nisu plaćani.

Prošle su godine darovane 577.452 dionice nominalne vrijednosti 18,4 milijuna maraka. Zanimljivo je da je darovanje samo u 41 slučaju bilo između srodnika, a između obiteljski nepovezanih te pravnih osoba zabilježeno je u čak 347 slučajeva. Od rujna prošle godine uvedeno je pravilo da se više od pet posto dionica emitenta može darovati samo između bližih srodnika, što je smanjilo interes za darivanje vrijednosnih papira.

Dominacija banaka

Ukupna je vrijednost trgovanja na službenoj kotaciji Sarajevske burze bila 25,4 milijuna maraka. Na tom su se segmentu tržišta i lani nalazile dionice triju kompanija: Bosnalijeka, Sarajevo osiguranja te Klasa. Najviše se trgovalo dionicama Bosnalijeka, u vrijednosti od 18,3 milijuna KM, promet dionicama Sarajevo osiguranja bio je vrijedan 6,3 milijuna KM, a Klasa samo 687.998 maraka.

Najveća je vrijednost prometa na slobodnom tržištu Sarajevske burze lani ostvarena dionicama Intesa Sanpaolo banke 44,9 milijuna maraka. Zatim slijedi trgovanje dionicama ABS banke čija je vrijednost bila 40,7 milijuna maraka. Treća je Fabrika duhana Sarajevo s prometom vrijednim 20,1 milijun maraka; slijedi Ingram Srebrenik s 19,3 milijuna maraka. Zanimljivo je da je vrijednost trgovanja dionicama BH Telekoma tek na petome mjestu, i to s iznosom od 17,7 milijuna maraka. Iza telekoma slijedi Unioninvest izgradnja objekata s prometom vrijednim 13,4 milijuna maraka. Sljedeći je na listi PC Proactiv Sarajevo s 12,9 milijuna KM vrijednim prometom. Dionicama zeničke IK banke trgovalo se u vrijednosti od 10,6 milijuna, a dionicama Elektroprivrede BiH 6,5 milijuna maraka. Posljednji na top-listi deset najvrednijih prometa dionicama jest društvo za upravljanje fondovima ABDS sa 6,1 milijunom maraka. Ukupno je 10 emitenata sa slobodnog tržišta imalo promet vrijedan 192,7 milijuna maraka, što pokazuje da dionice mnogo manje emitenata i dalje nose veći dio ukupnog prometa ostvarenog na burzi.

piše Admir Mujanović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih