U Federaciji BiH još nijedna opština nije izdala dužničke hartije od vrijednosti: Birokratija blokirala obveznice

Općina Tuzla zainteresovana je da prva u Federaciji BiH emituje municipalne obveznice za finansiranje izgradnje infrastrukture, ali odluku o tome još nije donijela zbog nedorečenosti regulative i straha od birokratskih prepreka, kaže Bahto Mekić, savjetnik načelnika općine Tuzla za razvoj i ekonomsko-finansijska pitanja.

"Općina ne želi da zaustavi razvoj počet prije pet-šest godina i stoga imamo nekoliko novih projekata čije finansiranje ne možemo bazirati na klasičnim izvorima već moramo obezbijediti savremenije načine, a to su municipalne obveznice, joint venture aranžmani i javno-privatno partnerstvo", obrazložio je Mekić.

Kazao je kako općina Tuzla već ima sačinjene projekte o zatvorenom slanom jezeru s oko 1.000 metara kvadratnih vodene površine, tuzlanskoj nadzemnoj željeznici duž rijeke Jale, tehnološkom parku, izgradnji dvije kule sa po 30 spratova, ali i druge projekte. Potvrđuje da je općina opredijeljena da neki od ovih projekata finansira putem emisije obveznica, ali da odluku o tome još nije donijela.

"Postoje zakonske nedorečenosti, ali i birokratske prepreke jer je potrebno proći 11 procedura od odluke o zaduživanju na Općinskom vijeću do trgovanja obveznicama na berzi. Bojimo se ući u taj proces, a onda reći građanima da nismo uspjeli jer nismo savladali birokratske prepreke", kazao je Mekić.

Na Sarajevskoj berzi ističu da su municipalne obveznice atraktivni i za investitore sigurni vrijednosni papiri.

"U RS je čak pet opština emitovalo municipalne obveznice za finansiranje infrastrukturnih projekata - Laktaši, Banjaluka, Gradiška, Bijeljina i Šamac. Emisije su bile uspješne, a učestvovanje privatnih ulagača poput "Grawe osiguranja" potvrđuje da interesovanje investitora za ovu vrstu vrijednosnih papira postoji", naglasio je Almir Mirica, izvršni direktor nadzora i trgovine Sarajevske berze.

Istakao je da Sarajevska berza u posljednje vrijeme pokušava animirati opštine da krenu u emisiju obveznica. Prezentacije su održane u 11 općina u FBiH, dok je 50 općina kontaktirano radi promocije ove vrste vrijednosnih papira, ali je odziv bio veoma mali.

Mirica ističe da je osim neinformisanosti opština glavni razlog za izostanak ovog vida finansiranja infrastrukturnih projekata u FBiH i zakonska regulativa.

"Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH propisuje da dug općina može biti samo u obliku zajma, ali ne i emisije vrijednosnih papira", pojašnjava Mirica.

Međutim, naglašava i da postoji stav Komisije za vrijednosne papire FBiH da ovaj član zakona ne predstavlja prepreku kantonima, gradovima i općinama da se zadužuju emitovanjem vrijednosnih papira.