Novi zakoni glavno oružje vlasti za zaustavljanje krize na berzanskom tržištu BiH

Aktuelna kriza na berzanskom tržištu BiH je kompleksna i zahtijeva sprovođenje niza mjera vlasti i regulatora kako bi se teško stanje donekle saniralo, jer dobrim dijelom zavisi i od svjetskih finansijskih kretanja, ocjenjuju analitičari.

Berzanski analitičari ukazuju da je pad cijena akcija i obima prometa na berzama u BiH, koji traje nepunih godinu dana, dio opšteg pesimizma na globalnom finansijskom tržištu pogođenog krizom hipotekarnih kredita u SAD i prijetnjom recesijom te najveće svjetske privrede.

S obzirom da ne možemo uticati na svjetska kretanja, potrebno je da, kako ističu analitičari, riješimo unutrašnje probleme koji su uticali na pad tržišne kapitalizacije Sarajevske i Banjalučke berze za nepunih 14 milijardi KM. Mišljenja analitičara o uticaju pojedinih faktora na postojeću krizu su podijeljena. Dok neki smatraju da veliki uticaj na kretanja cijena akcija ima poslovanje preduzeća, drugi kažu da praksa pokazuje da to sada i ne igra posebnu ulogu.

"`Telekom Srpske` i `Banja Vrućica` su objavili bolje finansijske rezultate u odnosu na raniji period, a cijena akcija im pada. Kako to objasniti, nego da je tržište zahvatila panika", kaže Nenad Tomović, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima "Zepter invest".

U Komisiji za hartije od vrijednosti RS (KHOV) kao jednu od mjera navode donošenje zakona o privrednim društvima, koji priprema resorno ministarstvo, a koji bi unio niz novina u odnosu na postojeći Zakon o preduzećima.

"U tom zakonu bi se trebala preciznije definisati prava akcionara, a postojeći standardi korporativnog upravljanja postati obavezne zakonske norme. Bitno je, takođe, da se propiše zaštita stejkholdera, odnosno svih zainteresovanih za poslovanje preduzeća", kaže Miodrag Jandrić, predsjednik KHOV.

Fuad Čerkez, sekretar Komisije za vrijednosne papire FBiH, kaže da oni ne mogu ništa da preduzmu na zaustavljanju negativnog trenda, jer je kretanje cijene dionica stvar tržišta. Navodi da podržavaju izdavanje obveznica i privatizaciju putem berze, ali da na tome treba da rade vlasti koje još čekaju.

"Podržavamo, takođe, nove emisije dionica, ali je to do emitenta. Mi ih podstičemo, ali ih ne možemo natjerati", kaže Čerkez.

Analitičari ukazuju da bi stanje na tržištu kapitala moglo popraviti kada bi entitetske vlade izrazile opredjeljenost da proces privatizacije sprovode posredstvom tržišta kapitala. Neophodno je, naglašavaju, povećati nivo korporativnog upravljanja prvenstveno kroz onemogućavanje većinskog vlasnika da preko povezanih lica izvlači profit, uvesti nove instrumente na tržištu, kao što su obveznice, te promovisati izlazak privatnih preduzeća na berzu i zaduživanje emisijama akcija, umjesto bankarskih kredita.

Almir Mirica, izvršni direktor u Sarajevskoj berzi, istakao je da je nedostatak novog i kvalitetnog tržišnog materijala uzrokovan izostankom prodaje državnih paketa dionica u kvalitetnim firmama. Dodao je da ne postoji sumnja da bi investitori rado ulagali u te dionice.

"SASE očekuje snažniju podršku države i u smislu da ubrzano pristupi donošenju modernih zakonskih rješenja i da pristupi reformi penzionog sistema budući da su penzioni fondovi na svakom tržištu jedan od glavnih aktera", kazao je Mirica.

Naglasio je i da se bh. kompanije, prilikom finansiranja projekata, još oslanjaju na bankarske kredite, dok se na javnu emisiju odlučuju tek sporadično, i to najviše zato što nisu izgradili dovoljno dobar odnos povjerenja sa potencijalnim investitorima putem transparetnog poslovanja i blagovremenog obavještavanja tržišta o svim aspektima poslovanja.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija FBiH, rekao je da su spremni zakoni o tržištu vrijednosnim papirima i o investicionim fondovima. Dodao je da će u martu biti izdate obveznice stare devizne štednje ako Centralna banka BiH uradi svoj dio posla. Tvrdi da podržava privatizaciju putem berze, te da dokument "Politika privatizacije u FBiH" tretira ovo pitanje, ali da svi bježe od toga.

"Šta fali da se pusti na berzu pet odsto državnog kapitala vrijednih kompanija, poput telekoma, da ljudi kupuju njihove dionice", rekao je Bevanda.