Savez samostalnih sindikata BiH zatražio je od Vlade Federacije BiH promjenu načina utvrđivanja najniže plate, predlažući da se ona ubuduće veže za prosječnu neto platu i stručnu spremu potrebnu za radno mjesto. Prema inicijativi, minimalna plata iznosila bi od 80 do 100 posto prosječne plate u FBiH, zavisno od kvalifikacija radnika.
Inicijativu je predsjednik Saveza Samir Kurtović uputio federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i ministru finansija Toniju Kraljeviću, uz zahtjev da se izmijeni član 5. Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate, objavljene u "Službenim novinama FBiH", broj 106/21.
Sindikat traži napuštanje dosadašnje formule prema kojoj se najniža plata za narednu godinu usklađuje na osnovu zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH, za period od januara do septembra.
Iz Saveza navode da se ovakvom načinu obračuna protive od njegovog uvođenja, ocjenjujući postojeću metodologiju kao "ekonomski zastarjelu i socijalno neodrživu".
Kolike bi bile minimalne plate prema prijedlogu sindikata?
Umjesto vezivanja za inflaciju i rast BDP-a, sindikat predlaže četiri nivoa najniže plate, određena prema posljednjem objavljenom podatku o prosječnoj mjesečnoj neto plati u Federaciji BiH.
Predloženi omjeri su:
- 80 posto prosječne neto plate za nekvalifikovane radnike, odnosno radna mjesta za koja je potrebna osnovna škola.
- 90 posto prosječne neto plate za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom.
- 95 posto prosječne neto plate za radna mjesta s višom stručnom spremom.
- 100 posto prosječne neto plate za radna mjesta koja zahtijevaju visoku stručnu spremu.
Prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u FBiH za septembar 2026. godine iznosila je 1.741 KM.
Kada bi se predloženi procenti primijenili na taj iznos, najniže plate iznosile bi približno 1.393 KM za nekvalifikovane radnike, 1.567 KM za srednju stručnu spremu, 1.654 KM za višu i 1.741 KM za visoku stručnu spremu.
Riječ je o ilustrativnom obračunu na osnovu septembarske prosječne plate, a ne o zvanično utvrđenim iznosima za 2027. godinu.
Sindikat predlaže i zaštitnu odredbu prema kojoj najniža plata ne bi mogla biti smanjena. Ukoliko bi novi obračun dao iznos niži od prethodno utvrđene minimalne plate, zadržao bi se postojeći iznos.
Sindikat se poziva na rast dobiti kompanija
Obrazlažući inicijativu, Savez samostalnih sindikata BiH navodi da su poslovni rezultati privrede i porezni prihodi pokazatelj postojanja prostora za povećanje plata.
Prema podacima na koje se pozivaju, neto dobit privrede Federacije BiH u 2025. godini dostigla je 4,9 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 12,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Istovremeno, do oktobra 2026. godine naplaćeno je 603,79 miliona KM poreza na dobit, dok je tokom cijele 2025. godine po tom osnovu prikupljeno 584 miliona KM.
Savez ukazuje i na ograničenu primjenu mogućnosti isplate neoporezive pomoći zaposlenima do 300 KM mjesečno, koju je omogućila Vlada FBiH. Prema njihovim navodima, ovu mogućnost iskoristilo je svega 4,46 posto poslodavaca.
Kao dodatni argument navode smanjenje stope doprinosa na teret poslodavaca, koja je od 1. jula 2025. godine snižena sa 10,5 na pet posto bruto plate.
U sindikatu smatraju da je ta mjera otvorila prostor za povećanje primanja zaposlenih, ali da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri iskoristili ostvarene uštede za rast plata.
Podsjećaju i na povećanje sindikalne potrošačke korpe, koja je tokom 2026. godine, prema njihovim podacima, porasla za gotovo devet posto.
Cilj je i suzbijanje isplate plata "na ruke"
Savez smatra da bi povezivanje minimalne i prosječne plate omogućilo automatsko usklađivanje najnižih primanja s kretanjima na tržištu rada.
Prema njihovom obrazloženju, predložena metodologija poslodavcima bi omogućila predvidljivije planiranje troškova rada, dok bi rast prijavljenih plata povećao prihode penzijskog i zdravstvenog osiguranja.
Jedan od ciljeva inicijative jeste i smanjenje prakse prijavljivanja visokokvalifikovanih radnika na minimalnu platu, uz isplatu preostalog dijela primanja u gotovini.
Sindikat očekuje da bi takav model mogao doprinijeti zadržavanju kvalifikovane radne snage i smanjenju odlaska radnika iz Federacije BiH.
Zahtjev za hitno razmatranje prije odluke o minimalcu za 2027.
Budući da Vlada FBiH odluku o najnižoj plati za narednu godinu mora donijeti najkasnije do 31. decembra, Savez zahtijeva da se predložene izmjene razmotre po hitnom postupku.
Predloženo je da Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH inicijativu uvrsti na dnevni red naredne sjednice i razmotri je prije utvrđivanja minimalne plate za 2027. godinu.
Nakon toga bi, prema prijedlogu sindikata, trebalo pripremiti izmjene Uredbe i dostaviti ih Vladi FBiH na odlučivanje.
Inicijativa dolazi nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj nije postignut dogovor o povećanju najniže plate za narednu godinu.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević nakon sjednice izjavio je da postojeća metodologija obračuna minimalne plate ostaje nepromijenjena.
Sindikalni prijedlog zasad predstavlja inicijativu, a ne usvojenu odluku, pa će eventualna promjena načina obračuna zavisiti od daljnjih razgovora socijalnih partnera i odluke Vlade Federacije BiH.


















