hasičević

Foto: FENA

17.11.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Fena

Dvije godine od uvođenja

Hasičević: Ostajemo pri stavu da je neradna nedjelja dobar potez

Promet trgovine u FBiH porastao je 6,7 posto, dok su realne plate blago pale. Hasičević poručuje da ne podržava ukidanje neradne nedjelje.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je danas da u dvije godine od uvođenja neradne nedjelje u trgovini u Federaciji Bosne i Hercegovine, promet tog sektora raste, da je zaposlenost veća nego prije godinu dana, a da prosječne neto plate bilježe nominalni rast.

Predstavljajući u Sarajevu pregled ekonomskih pokazatelja nakon dvije godine primjene odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je propisano dasu prodajni objekti u Federacijinedjeljom zatvoreni, uzzakonom predviđene izuzetke, Hasičević je istakao da se sektor trgovine nastavio razvijati i nakonuvođenja neradne nedjelje.

"Nominalni promet kontinuirano raste, broj zaposlenih useptembru 2026. veći je nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su prosječneneto plate nominalno povećane. Istovremeno, podaci pokazuju da je tokom 2025. zabilježen pad prosječne godišnje zaposlenosti, kao i da rast plata trebaposmatrati u kontekstu inflacije", naveo je Hasičević.

Precizirao je da je prema podacima za 78 uporedivih općina i gradova u Federaciji BiH, fiskalni prometsektora u periodu januar-oktobar 2026. iznosio 30,146 milijardi KM, štopredstavlja povećanje od 1,892 milijarde KM, odnosno 6,70 posto u odnosu na istiperiod 2025.

Presjeci zaposlenosti

U poređenju s prvih deset mjeseci 2024., kada je nedjelja bila radna, promet je povećan za 2,513 milijardi KM ili 9,09 posto a u odnosu na 2023. povećanje iznosi 3,783 milijarde KM, odnosno 14,35 posto.

Hasičević je dodao da godišnji prosjeci zaposlenosti pokazuju da je 2024. sektor zapošljava prosječno 100.730 osoba, odnosno 2.338 više nego 2023., a tokom 2025. prosječna zaposlenost smanjena je na 99.866 osoba, što je pad od 864 zaposlenih ili0,86 posto.

"Podaci pokazuju oporavak zaposlenosti na godišnjem nivou u septembru 2026., ali i raniji pad prosječne zaposlenosti tokom 2025. Na osnovu ovih pokazatelja nije moguće utvrditi da je neradna nedjelja samostalno uzrokovala bilo povećanje bilo smanjenje zaposlenosti", rekao je Hasičević.

Naglasio je da je prosječna neto plata u sektoru trgovine u septembru 2026. iznosila 1.377KM, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.158 KM.

"U odnosu na septembar 2025. nominalni rast neto plate iznosi 5,5 posto. Međutim, nakon uzimanja u obzir rasta potrošačkih cijena, realna vrijednost prosječne neto plate blago je niža na godišnjem nivou", naglasio je Hasičević.

Poručio je da socijalni cilj uvođenja neradne nedjelje u trgovini ostaje važan kriterij ocjene opravdanosti te mjere, jer zajedničko slobodno vrijeme sporodicom predstavlja vrijednost koja se ne može mjeriti isključivo ekonomskim pokazateljima.

Razlika između njihovog nominalnog rasta i kupovne moći građana

Govoreći o plaćama, ministar je ukazao na razliku između njihovog nominalnog rasta i kupovne moći građana.

"Ne kažem da je porasla i kupovna moć, kupovna moć i plaće su dva odvojena pojma, ali rast prosječnih plata u trgovini prati inflatorna kretanja u FBiH", pojasnio je Hasičević.

Prema njegovim riječima, obim potrošnje prvenstveno određuju prihodi kojima građani raspolažu.

"Potrošnja zavisi od raspoloživog dohotka, a ne broja radnih dana. Vi imate plaću i sasvim je svejedno kojim danima ćete je potrošiti", rekao je Hasičević.

Osvrnuo se i na mogućnost izmjene zakonskog rješenja, navodeći da Federalno ministarstvo trgovine nije zaprimilo nijedan zvaničan dopis kojim se traži izmjena zakona.

"Ne podržavamo ukidanje neradne nedjelje. Dali smo da razgovaramo i usporedimo parametre - naravno, sve su to naši partneri. Nije ovo odluka, ovo je zakon. Federalno ministarstvo nije dobilo nijedan zvaničan dopis za izmjenu zakona. Na snazi je i uredba koja ove pokazatelje uzima kao mogućnost izuzetka za lokalne zajednice. Ostajemo pri stavu da je neradna nedjelja jedan dobar potez", zaključio je Hasičević.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI