Digitalizacija – novi život bogate kulturne baštine BiH

Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju Digi.ba deset godina radi na digitalnom očuvanju bosanskohercegovačke kulturne baštine. Eksperti iz različitih oblasti okupljeni oko ideje da naše kulturno naslijeđe i bogatu prošlost pokažu široj javnosti, uspjeli su realizirati više desetina takvih projekata.

Digitalizacija kulturne baštine u Bosni i Hercegovini pokrenuta je 2005. godine kada grupa inžinjera informatike Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, koja se bavi kompjuterskom grafikom, otkriva nove tehnologije za oživljavanje kulturne baštine koja više ne postoji. Odlučuju da to bude tema njihovog naučnoistraživačkog rada. Ubrzo okupljaju tim stručnjaka s kojima realizuju niz inovativnih projekata koji otvaraju put do formiranja prve institucionalne platforme za digitalizaciju kulturne baštine u našoj zemlji.

"Feedback publike je sjajan, i to je ustvari naša najveća motivacija – da ljudi, ne samo da vole da probaju nove tehnologije, nego kroz to i uče o svom kulturnom naslijeđu. Recimo, ljudi su bili oduševljeni virtuelnim skokom sa Starog mosta, ali su morali prije toga naučiti o Starom mostu", ističe prof. dr. Selma Rizvić, voditeljica Tima za digitalizaciju kulturne baštine.

Da bi se realizirao jedan projekat digitalnog kulturnog naslijeđa potrebni su stručnjaci iz različitih oblasti, kao što su filmski i vizuelni umjetnici, glumci, arheolozi, historičari, ali i drugi profili potrebni za kvalitetnu video produkciju i programiranje. Dio njihovog tima bila je i bosanskohercegovačka glumica, prvakinja Sarajevskog ratnog teatra, koja je sa Udruženjem ostvarila nekoliko projekata.

"Jedan od tih je rimsko naslijeđe Balkana gdje sam imala priliku da radim u toj VR tehnologiji i za glumca je to vrlo veliki izazov. Zato što sve ono što mislim da znam, ja sam tu primijenila, međutim isto tako sam svoje zanatske vještine morala prilagođavati tim okolnostima", kazala je glumica Selma Alispahić.

Najskuplji takav projekat, o kulturnoj baštini Stare Grčke koja je pod morem, koštao je više od 2,5 miliona eura i finansiran je grantom Evropske komisije. Bio je podijeljen na 11 partnera iz konzorcija, a Univerzitet u Sarajevu bio je jedan od partnera.

Dok je puno projekata urađeno besplatno, pogotovo kada je riječ o kulturnoj baštini naše zemlje, bh. institucije još ne pokazuju interes za podrškom očuvanju kulturne baštine na ovaj način.