Legendarna i zahrđala Titova jahta bit će pretvorena u muzej na vodi

Titova jahta Galeb, koja je nekada bila mjesto velikih geopolitičkih odluka i brod koji je ugošćavao glamurozne zvijezde 20. stoljeća, novo poglavlje u svojoj povijesti nastavit će kao muzej. Galeb je bio jugoslovenska ikona komunističkog predsjednika koju su posjetile Elizabeth Taylor, Sophie Loren i brojni šefovi država.

Nakon Titove smrti 1980. godine njegova jahta je ostavljena da propada. Sada ga je grad Rijeka kupio i planira pretvoriti brod u zvijezdu obilježavanja europskog glavnog grada kulture 2020. godine. "Brod sa takvom poviješću može biti izvanredna atrakcija", uvjeren je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je govorio za AFP.

On se našao na udaru kritika u Hrvatskoj, zemlji u čijem su glavnom gradu u rujnu prošle godine uklonili ime pokojnog vođe sa poznatog trga. Dok obožavatelji hvale Titovu ulogu u ratu protiv nacista i podizanju globalnog profila Jugoslavije, protivnici osuđuju njegovu komunističku vlast i kult ličnosti.

Hrvatski konzervativci, sve glasniji proteklih godina, umanjuju Titovu ulogu i povezuju je sa dominacijom službenog Beograda u bivšoj državi. "Ideja broda nije da nekritički glorificira Tita", objasnio je socijaldemokrat Obersnel.

"Cilj je razgovarati o povijesti Jugoslavije i Hrvatske i pričati priče o vrlo turbulentnoj prošlosti broda". Brod izgrađen 1938. godine u Genovi u Italiji isprva se zvao "Ramb III" i služio je za prevoz banana iz Afrike.

U Drugom svjetskom ratu je pogađan torpedom, a potom su ga njemačke snage zaplijenile i pretvorile u minopolagač. Brod su potopile savezničke snage u bombaškom napadu na Rijeku 1944. godine.

Brod dug 117 metara izronjen je i poslije rata službeno je postao Titova jahta. Bio je poznat i kao Brod mira, a globalnu pažnju privukao je 1953. godine kada je Tito plovio Temzom u Londonu kako bi upoznao Winstona Churchilla, što je bila prva posjeta šefa neke komunističke države Britaniji.

Galeb je odigrao važnu ulogu i u Pokretu nesvrstanih koju su osnovali Tito i vođe Indije, Indonezije, Gane i Egipta u znak reakcije na američku i sovjetsku dominaciju tijekom hladnog rata.

"Na brodu su zaista održani najvažniji razgovori o tom političkom pokretu", kazala je Kristina Pavec, kustosica u Gradskom muzeju u Rijeci, koja nadgleda projekt. Gledajući danas hrđavi Galeb teško je zamisliti razdoblje u kojem su njegovom palubom šetali predsjednici, plemići i holivudske zvijezde.

Prašnjave stolice iz sredine stoljeća razbacane su oko glavnog salona, a u kantama se skupljaju kapi vode koje cure u uskim hodnicima. Neki stropovi izgledaju kao da su blizu rušenja. Među bolje očuvanim dijelovima broda su kabine Tita i Jovanke.

"Sav namještaj je original i pokušat ćemo ga zadržati u izvornom stanju kako bi što bolje predstavljao njihov život na brodu", rekla je Pavec. Grad planira uložiti 40 milijuna kuna (oko 5,4 milijuna eura) iz EU fondova za obnovu Galeba kao plutajućeg muzeja.