Euro-Asfalt sa partnerima radi na povezivanju Luke Rijeka i zaleđa

Radovi na projektu ‘’Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata’’ koji HŽ Infrastruktura provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka, u punom su jeku, piše nacional.hr.

Projekt je vrijedan 35,6 milijuna eura, čiju je važnost prepoznala i Europska unija pa se 85 posto ukupne vrijednosti projekta sufinancira iz europskog fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF), započet je u svibnju prošle godine, a obuhvaća obnovu i proširenje teretnog željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica kako bi se poboljšala postojeća željeznička povezanost luke Rijeka i zaleđa i bolje iskoristio riječki prometni pravac za teretni promet, ali i povećala mogućnosti preuzimanja tereta iz cestovnog i pomorskog prometa na željeznicu. Radove na izgradnji nove i rekonstrukciji dijela postojeće željezničke infrastrukture izvodi zajednica ponuditelja Kolektor Koling d.o.o. i Euro-asfalt d.o.o., a nadzor nad radovima izvodi zajednica ponuditelja Investinženjering d.o.o. i Institut IGH d.d.

Projekt obuhvaća rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i postojećih željezničkih kolosijeka, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih temelja kontaktne mreže, ugradnju signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog uređaja, izgradnju novog izvlačnog kolosijeka uz rekonstrukciju postojećeg u tunelu Sušak i izgradnju intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica. Dovršetkom radova željeznički kolodvor i kontejnerski terminal imat će osam novih, rekonstruiranih kolosijeka na željezničkom dijelu i četiri potpuno nova kolosijeka na kontejnerskom terminalu. Paralelno s tim radovima odvijaju se i radovi na proširenju postojećeg željezničkog tunela Sušak, a na području kontejnerskog terminala Brajdica, kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, izvode se i radovi na izgradnji temelja novih kranskih staza.

„Najvažniji ciljevi ovoga projekta su poboljšanje postojeće željezničke povezanosti Luke Rijeka i zaleđa, povećanje mogućnosti preuzimanja tereta iz cestovnog i pomorskog prometa na željeznicu te bolje iskorištavanje riječkog prometnog pravca za teretni prijevoz. Ti su ciljevi usklađeni s naporima Europske unije da se iz ekoloških razloga što više tereta umjesto cestovnim vozilima prevozi željeznicom“, objasnio je Marko Kukić, voditelj projekta HŽ Infrastrukture, dodajući kako je upravo istekla polovica ugovorena roka za dovršetak radova. „Riječ je o vrlo složenom projektu, no zadovoljni smo jer dinamika izvođenja radova u potpunosti slijedi dogovoreni vremenski plan koji je dostavio izvođač radova. Plan je da se projekt dovrši do sredine 2020. godine. Prošlog mjeseca mijenjale su se skretnice na području željezničkoga kolodvora Brajdica, zbog čega smo na punih pet dana morali potpuno zatvoriti kompletan željeznički promet na toj pruzi“, istaknuo je Kukić. Prema njegovim riječima, upravo dovršeni radovi na zamjeni skretnica omogućit će prebacivanje prometa na prva četiri novoizgrađena kolosijeka, što će olakšati manipulaciju pristigloga tereta čija količina raste iz dana u dan. Dovršetkom radova i puštanjem proširenog prometnog pravca u pogon, kolodvor će povećati ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU godišnje (TEU je orijentacijska jedinica kapaciteta transportnog kontejnera duljine 6,1 metara i širine 2,44 metra). U ovom trenutku tek oko 25 do 30 posto tereta pretovarenog u Luci Rijeka otprema se željeznicom, dok se između 70 i 75 posto tereta prevozi cestovnim pravcima. Dovršetkom projekta obnove i proširenja kolodvora Rijeka Brajdica i njegovim povezivanjem s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, udio tereta prevezenog željeznicom trebao bi se povećati na 50 do 60 posto, što će rasteretiti i cestovni promet u okolici Luke.

Nabrajajući nužne građevinske radove na pratećoj infrastrukturi i ugradnji opreme, koji se zbog složenosti projekta odvijaju paralelno s radovima na željezničkim kolosijecima i na teretnom kolodvoru, Kukić je objasnio da se također intenzivno radi i na izgradnji tunela Sušak. „Za sada je iskopano nešto malo manje od 200 metara tunela, a izbetoniran je i drugi dio portalne građevine. Do dovršetka bušenja tunela preostalo je oko 100 metara“, rekao je Kukić. Podsjetio je na činjenicu da je proširenje tunela Sušak ukupne dužine 400 metara za još jedan kolosijek posebno zahtjevan građevinski podvig jer se iznad samog tunela nalaze gradsko naselje Sušak i osnovna škola. Zato su, kako je rekao, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka s Gradom Rijeka potpisali Sporazum o suradnji kojim se, između ostaloga, nastoji osigurati provođenje radova uz minimalne negativne posljedice na svakodnevni život građana Rijeke.

Osim na tom, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka uspješno surađuju i na još jednom velikom projektu pod nazivom ‘’Unaprjeđenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište’’ (Zagreb Deep Sea), vrijednom 32 milijuna eura. Preciznije kazano, projekt Zagreb Deep Sea, za koji je oko 85 posto sredstava osigurano također putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), svojevrsni je nastavak prošle godine započete suradnje HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka na projektu Brajdica. Projekt obuhvaća modernizaciju postojećeg teretnog dijela željezničkog kolodvora koji se nalazi u produžetku putničkog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju intermodalnog terminala na novoizgrađenom Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu. Nakon dovršetka radova rekonstruirani teretni riječki terminal i novi intermodalni terminal povezat će se sa Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom (DSCT). Početkom srpnja ove godine potpisan je ugovor za izvođenje radova sa slovenskom tvrtkom SŽ – Železničko gradbeno podjetje Ljubljana d.d., koja u iduće dvije godine treba izgraditi novi kontejnerski terminal na zapadnom dijelu riječke luke, čime će projekt Zagreb Deep Sea biti dovršen.

Oba projekta, kako su istaknuli u HŽ Infrastrukturi, značajno će podići razinu konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vidove prometa, a ulaganja u obnovu stare i izgradnju nove transportne željezničke infrastrukture dodatno će potaknuti razvoj prometnih usluga i infrastrukture uz osnovnu željezničku mrežu, ali i poboljšati međupovezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olakšati i ubrzati transport kontejnera s brodova na željeznicu i obratno, što je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti. No osim povećanja kapaciteta teretnog željezničkog prometa i bolje povezanosti riječkog željezničkog pravca s koridorima Mediteran, Rajna–Dunav i Baltik-Jadran, projekti obnove i proširenja teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i projekt Zagreb Deep Sea imaju jednako važan zadatak poticanja razvoja Luke Rijeka kao učinkovite i održive ulazne i izlazne točke za kontejnerski i drugi teretni promet u sjevernom dijelu Jadrana i modernizacije njezine infrastrukture u segmentu kontejnerskog prometa. Time se i Luka Rijeka, kao najveća luka za pretovar tereta na hrvatskom dijelu Jadrana, vraća u fokus međunarodnog teretnog prometa i osigurava konkurentnost na europskom transportnom tržištu.

Foto: lukarijeka.hr

Tekst: nacional.hr