Više od tri godine nakon što su javno objavljene nepravilnosti u dokumentaciji za tunel Prenj, slučaj turske kompanije Özaltin dobio je novi epilog. Nakon EBRD-a, sankciju je izrekla i Evropska investicijska banka, a trag cijelog postupka vodi do pretkvalifikacija za izvođača radova iz 2022. godine.
Odluka EIB-a, o kojoj je Akta.ba izvijestila jučer, nastavak je slučaja u kojem su provjere iskustva ponuđača prerasle u istrage međunarodnih kreditora. Dokumenti banaka pokazuju šta je utvrđeno, zašto su sankcije ublažene i pod kojim uslovima kompanija može ponovo konkurisati za njihove projekte.
Sve počinje tenderom iz 2022. godine
Prema službenoj objavi Autocesta FBiH, tender za tunel Prenj raspisan je početkom jula 2022. godine. Rok za prijave za pretkvalifikaciju, nakon produženja, istekao je 26. septembra. Tog dana Autoceste su objavile da je pristiglo osam prijava: tri od turskih kompanija, dvije od kineskih, jedna od indijske kompanije te dvije od konzorcija iz Turske i Koreje.
Pretkvalifikacije su trebale utvrditi ko ispunjava tehničke i finansijske uslove za narednu fazu. Upravo je prethodno iskustvo ponuđača kasnije postalo središte slučaja.
Radio Slobodna Evropa je 5. juna 2023. objavio, a Akta.ba prenijela, da su u dokumentaciji kineske kompanije China Gezhouba Group i turskog Özaltına utvrđeni netačni podaci.
Autoceste FBiH tada su za RSE potvrdile da je Özaltın dostavio netačne informacije, dok je kineska kompanija diskvalifikovana zbog lažne dokumentacije. Prema tadašnjem odgovoru Autocesta, komisija je evaluacijski izvještaj poslala EBRD-u još u martu 2023. godine. Banka u toj fazi nije iznosila pojedinosti, pozivajući se na povjerljivost postupka.
EBRD utvrdio lažno predstavljanje iskustva
Tokom 2024. slučaj je dobio konkretniji epilog. EBRD je objavio nagodbu s Özaltınom i 13 njegovih podružnica. Istraga bankinog Ureda za usklađenost poslovanja utvrdila je da je kompanija lažno prikazala prethodno radno iskustvo dostavljanjem lažnog dokumenta uz ponudu. Özaltın je nagodbom prihvatio odgovornost.
Sankcija je obuhvatila 11 mjeseci zabrane učešća u projektima EBRD-a, nakon čega slijede 24 mjeseca uslovnog režima. Tokom tog drugog perioda učešće je dopušteno uz poštivanje obaveza iz nagodbe, a njihovo kršenje može dovesti do dodatne zabrane.
Banka je kao razloge za ublažavanje sankcije navela saradnju, priznanje nepravilnosti, dobrovoljno uzdržavanje od nadmetanja i druge korektivne mjere.
Podsjetimo, Özaltın nije jedini ponuđač kojeg je slučaj Prenj doveo pred sankcijske mehanizme EBRD-a. Banka je 2024. objavila i nagodbu s kompanijom China Gezhouba Group Company Limited, koja je obuhvatila njene 212 podružnice. I u tom slučaju utvrđeno je lažno predstavljanje prethodnog iskustva.
Izrečena je sankcija iste strukture: 11 mjeseci zabrane, zatim 24 mjeseca uslovnog režima. CGGC je također prihvatio odgovornost za utvrđenu zabranjenu praksu.
EIB 2026. zaključuje zasebnu nagodbu
Evropska investicijska banka je 18. septembra 2026. objavila da Özaltın i četiri njegove podružnice isključuje iz svojih projekata na 14 mjeseci zbog zabranjenog postupanja tokom nabavke za tunel Prenj.
Zabrana je počela 8. septembra, a prema službenoj listi EIB-a traje do 7. novembra 2027. godine. Tokom tog perioda obuhvaćene kompanije ne mogu učestvovati u nabavkama niti dobiti ugovore koje finansira EIB. Özaltın se obavezao i na nastavak primjene programa usklađenosti te petogodišnju saradnju u istragama banke.
EIB je naveo da je kompanija potpuno sarađivala i poduzela mjere za unapređenje upravljanja.
Šta pokazuje dokument iz 2019. godine?
Özaltın se u dokumentaciji za projekte Koridora Vc pojavljuje i prije tendera za Prenj. U obavijesti o dodjeli ugovora za tunel Ivan, objavljenoj na Akta.ba 15. oktobra 2019., naveden je kao vodeći partner konzorcija s kompanijom Özgün.
Taj konzorcij nije dobio posao jer njegova ponuda nije bila najniža evaluirana. Ugovor vrijedan približno 52,22 miliona eura dodijeljen je Euro-Asfaltu. Dokument potvrđuje raniji interes Özaltına za poslove na Koridoru Vc. U njemu se, međutim, ne navode nepravilnosti poput onih naknadno utvrđenih u slučaju Prenj.
Od mosta Osmangazi do slovenske željeznice
Özaltın je prije slučaja Prenj učestvovao u velikim infrastrukturnim projektima u više zemalja. Među njegovim najpoznatijim referencama je učešće u konzorciju za autoput Gebze–Orhangazi–Izmir i most Osmangazi u Turskoj. U Sloveniji je, zajedno s kompanijama Kolektor CPG i Yapı Merkezi, angažovan na izgradnji nove željezničke veze Divača–Koper, koja uključuje opsežne tunelske radove.
Posebno veliki posao ugovorio je u Rumuniji. Prema objavi kompanije, konzorcij u kojem Özaltın ima polovinu udjela potpisao je u aprilu 2025. ugovor vrijedan približno 1,32 milijarde eura za dionicu autoputa A3 koja uključuje tunel Meseș. Ta vrijednost odnosi se na cjelokupan projekt konzorcija.
Kompanija ima i ranije iskustvo na projektu finansiranom uz podršku EIB-a. U Jordanu je konzorcij Mapa–Özaltın izveo vodovodni sistem Wadi Arab II, otvoren 2020. godine. EIB ovaj sistem predstavlja kao jedan od projekata kojima je podržao sigurnije vodosnabdijevanje stanovništva sjevernog Jordana.
