Izgradnja Južne obilaznice Mostara ulazi u završnu fazu

Završna faza radova na izgradnji Južne obilaznice oko Mostara započela je 15. januara ove godine, čime je ovaj projekat ušao u ključnu etapu realizacije jednog od najznačajnijih saobraćajnih infrastrukturnih zahvata u Hercegovini.

Radove na ovoj dionici izvodi konzorcij domaćih kompanija predvođen mostarskom firmom HP Investing, u kojem učestvuju i Putovi Grude te sarajevski Euro-Asfalt. Nova dionica Južne obilaznice duga je 2,39 kilometara, a obuhvata izgradnju tunela Privorac sa dvije cijevi dužine po 180 metara, vijadukta Rodoč u dužini od 168 metara, kao i novog kružnog toka sa priključkom na cestu preko Mosta Franje Blaževića, poznatog kao Avijatičarski most.

Prema informacijama koje prenosi Bljesak.info, saobraćajnica je projektirana u više faza. Od početka trase do izlaza iz tunela Novi planirane su dvije saobraćajne trake, nakon čega se cesta proširuje na tri trake do tunela Privorac. Kroz tunel Privorac, koji je projektiran po principu „cut and cover“, kao i do završetka trase, predviđena je četverotračna saobraćajnica.

U trenutnoj fazi realizacije, pored postupka eksproprijacije, izvode se radovi na kompletnoj trasi u profilu dvije saobraćajne trake. Tunel Privorac će biti u potpunosti izgrađen za četiri trake, ali će se u početnoj fazi koristiti dvije.

Vijadukt Rodoč projektiran je kao dva odvojena objekta, po jedan za svaki smjer kretanja, prema standardima koji se primjenjuju na autocestama. U ovoj etapi gradi se desni vijadukt, dok je izgradnja drugog planirana u narednoj fazi.

U okviru aktuelnih radova neće se izvoditi spoj na postojeći kružni tok, već će biti izgrađen novi kružni tok na postojećoj cesti koja prolazi kroz prostor bivše vojarne, čime će se osigurati funkcionalnije i sigurnije saobraćajno rješenje.

Ugovor o izvođenju radova na izgradnji četvrte faze Južne obilaznice potpisan je krajem oktobra u Gradskoj vijećnici Mostara. Prezentirana projektna dokumentacija pokazuje da se nova dionica nastavlja nakon izlaska iz tunela Novi, te se rubnim dijelom brda Hum spušta prema naselju Rodoč.

Prema tehničkoj dokumentaciji, Južna obilaznica projektirana je u skladu sa Zakonom o sigurnosti saobraćaja na cestama izvan naselja. Planirana su tri denivelirana raskršća - Varda, Bulevar i M17. Do tunela Novi cesta će imati dvije saobraćajne trake, dok je nakon toga predviđeno proširenje na četiri trake, s ciljem povećanja protočnosti i sigurnosti saobraćaja.

Do sada je izgrađena dionica od rotora Varda do ulaza u tunel Novi u dužini od oko 1.700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dug 200 metara. Također, probijen je tunel Novi u dužini od 915 metara. Međutim, ove dionice neće biti u potpunosti funkcionalne sve dok obilaznica ne bude povezana niz obronke Huma prema Rodoču, lokalnim cestama i magistralnom cestom M17.

Ovaj projekat ima strateški značaj za saobraćajni sistem Mostara i šire regije. Očekuje se da će znatno rasteretiti gradsko jezgro, a povezivanjem s već izgrađenom dionicom od Miljkovića do Pologa, koja je u prometu od 2019. godine, dodatno unaprijediti protočnost saobraćaja. Dionica Polog - Miljkovići, duga 6,7 kilometara, završena je krajem 2019. godine i trenutno se aktivno koristi.

Vrijednost radova na novoj dionici iznosi 32.441.656,92 KM, dok je ugovorena vrijednost stručnog nadzora 1.788.930 KM. Direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić naveo je da ukupna dužina ove dionice iznosi 2,74 kilometra, uključujući cestovnu trasu, tunel Privorac, vijadukt Rodoč i spoj na kružni tok kod Avijatičarskog mosta, uz planirani rok izvođenja od dvije godine.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić istakao je da je riječ o najvažnijem saobraćajnom infrastrukturnom projektu za grad, naglasivši da će završetkom obilaznice teretni saobraćaj biti izmješten iz urbanog dijela, čime će se smanjiti opterećenje gradskih ulica. Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić poručila je da je projekat od strateškog značaja ne samo za Mostar i Hercegovinu, već i za cijelu Federaciju Bosne i Hercegovine.

Izgradnja tunela Novi i ostalih segmenata Južne obilaznice finansira se kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj. Projekat obuhvata i izgradnju privremenih veza na postojeće lokalne ceste, a ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi 27,8 miliona KM bez PDV-a, odnosno oko 32,5 miliona KM s uključenim PDV-om.