Devet filmova koji su trebali osvojiti Oscara za najbolji film

23.02.2019. 09:09 / Izvor: Federalna.ba
Devet filmova koji su trebali osvojiti Oscara za najbolji film

Najveći propusti Akademije i najkontroverzniji izbori u devet decenija ceremonije.

Najveći propusti Akademije i najkontroverzniji izbori u devet decenija ceremonije.

“SNJEGULJICA I SEDAM PATULJAKA”(ENG. SNOW WHITE AND THE SEVEN DWARFS), DOŽIVIO PORAZ 1938. GODINE

Prva ceremonija Oscara održana je prije 90 godina u maju, i do dana današnjeg, nijedan animirani film nije osvojio Oscara za najbolji film. Ali još od početka 30-ih godina, Akademija se “borila” sa načinima na koji da “prepozna crtane.” Nominovan isključivo u kategoriji najbolje originalne muzike, na 10. Dodjeli nagrada, 1938. godine, ovaj revolucionarni dragulj ponovo se pojavio na sljedećoj ceremoniji Oscara, gdje je Shirley Temple dala počasnu nagradu Walt Disneyu za “značajnu inovaciju na platnu, koja je očarala milione gledatelja i koja je postala pionir u novom polju zabave.”

“PITANJE ŽIVOTA I SMRTI”(ENG. A MATTER OF LIFE AND DEATH), 1947. GODINA

Powella i Pressburgerova fantazija iz ratnog vremena svrstava se među najbolje filmove ikad snimljene, jedan sjajni dragulj na kruni britanske kinematografije koji prelazi granicu između ovog i drugog svijeta. Ali, i kao ukleti pilot Davida Nivena, izgubio se u magli, spustivši se ispod radara Akademije i zarađujući nula nominacija. U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj film je izbačen pod nazivom “Stairway To Heaven”, iz razloga što Amerikanci nisu htjeli gledati film koji u nazivu ima riječ “smrt”. Stvarno.

 “VRTOGLAVICA” (ENG. VERTIGO), 1959.GODINA

Bilo je veliko iznenađenje 2012. godine kada je impresivno čudan psihološki triler Alfreda Hitchcocka svrgnuo s prijestolja film “Citizen Kane” i to s prvog mjesta ankete mjeseca augusta magazina Sight & Sound za najbolji film ikada snimljen. Ipak, nijedan od ovih filmova nije smatran vrhunskim postignućem od strane Akademije, gdje je “Citizen Kane” izgubio u borbi protiv filma “How Green Was My Valley”, 1941. godine za najbolji film, dok je “Vertigo” 1959. godine bio nominovan u kategorijama najbolje glazbe i scenografije.

“2001: ODISEJA U SVEMIRU” (ENG. 2001: A SPACE ODYSSEY), 1969. GODINA

Interplanetarni ep Stanley Kubricka možda je promijenio lice moderne kinematografije, ali njegovi uspjesi na Oscaru su bili ograničeni samo na nagradu za specijalne vizuelne efekte 1969. godine. Zaista, ovaj film nije bio nominiran u kategoriji za najbolji film, jer je Akademija izgleda pronašla više zasluga za ovu kategoriju u filmovima “Romeo and Juliet”, „Rachel, Rachel”, “The Lion in Winter”, “Funny Girl” i pobjedniku ove kategorije “Oliver!”. Kubrick je bio nominovan u kategoriji za najboljeg režisera, ali unatoč činjenici da je bio jedan od najznačajnijih režisera 20-og stoljeća, kao i Hitchcock i Orson Welles, nikad nije osvojio tu nagradu.

“EGZORCIST” (ENG. THE EXORCIST), 1974. GODINA

Kada je film “The Silence of the Lambs” režisera Jonathana Demme osvojio nagradu za najbolji film 1991. godine, bio je označen kao prvi horor film koji je osvojio tu nagradu (iako postoje rasprave da je to zapravo psihološki triler kojem je dodat kanibalizam). Ali ipak je ovaj film osvojio dvije nagrade u kategoriji za najbolju glazbu i najbolji adaptirani scenarij te izgubivši u kategoriji najboljeg filma od strane “The Sting” Georga Roy Hilla. Režiser William Friedkin slavio je dvije godine ranije s filmom “The French Connection” osiguravajući sebi mjesto u historijskim knjigama.

“E.T” (ENG. ET THE EXTRA-TERRESTRIAL), 1983. GODINA

Priča o jednom dječaku kojem su se roditelji razveli te koji nalazi utjehu u druženju za usamljenim vanzemaljcem, jedan je od Spielbergovih najosobnijih priča koja je ujedno jedan od najemotivnijih dragulja naučne fantastike. Bio je to jedan od filmova s najboljom zaradom u tom periodu, čak boljom od “Star Warsa”, te se tako uvukla u srca gledatelja koji su ga gledali s velikim zanosom. Bio je nominovan za devet Oscara, ali ga je pobijedio u kategoriji za najbolji film “Gandhi”, čiji je režiser Richard Attenborough, kasnije izjavio da je E.T trebao pobijediti.

TRAINSPOTTING, 1997. GODINA

Režiser Danny Boyle je filmsku adaptaciju romana Irwina Welsha pretvorio u rad koji definira doba, koji je uhvatio i oblikovao trenutke popularne kulturne historije. On je upravo vrsta vrhunskog rada kojeg Akademija jednostavno ignoriše. Ali scenarista John Hodge je osvojio zasluženu nominaciju za prenošnje Welshove proze u zlato na ekranu, stvarajući tanku liniju između humora i horora. Na 69-oj ceremoniji Oscara, nagradu za najbolji film osvojio je Anthony Minghella i njegov film “The English Patient”. Izaberi život, zaista!

“MORAMO RAZGOVARATI O KEVINU” (ENG. WE NEED TO TALK ABOUT KEVIN), 2012. GODINA

Roman Lionel Shriver o majčinskoj krivici i nasilju “lošeg sjemena” je na nevjerovatan način prenijela na filmsko platno Lynne Ramsay koja je dovela njeno ime pored hvaljenog “Ratcatchera” i podcijenjenog “Morven Callar” koja je nedavno režirala zapanjujući egzistencijalni triler “You Were Really Here”. Pored toga što je osvojio nominacije na Bafta i Golden Globe-u i pohvalio najbolju izvedbu Tilde Swinton, “We Need to Talk About Kevin”, je totalno ostao zanemaren od strane Akademije.

NE OSTAVI TRAGA (ENG. LEAVE NO TRACE), 2019. GODINA

Ovo je priča Debre Granik o ocu i kćerci koji žive izvan mreža u sjeverozapadnom dijelu Pacifičkih servera, te je još jedan od podsjetnika da najčešće zanemarimo najznačajnije filmove. Tužno je i da u godini u kojoj su režiserke kao što su Granik, Lynne Ramsay, Chloé Zhao, Marielle Heller and Josie Rourke bile sve kvalifikovane, da je Akademija smislila još jednu mušku listu sa najboljim režiserima. Kako god, film “Leave No Trace” je poprilično savršen te je propust Oscara za njegovu nominaciju njihov gubitak.

federalna.ba/TheGuardian

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza