Međunarodni dan žena 2021: Sedam stvari koje treba da znate o Osmom martu

08.03.2021. 12:46 / Izvor: BBC
Međunarodni dan žena 2021: Sedam stvari koje treba da znate o Osmom martu

Već više od jednog vijeka, ljudi širom svijeta obilježavaju 8. mart kao poseban dan za žene.

Vjerovatno ste čuli za Međunarodni dan žena.

Ali zašto se proslavlja i zašto baš 8. marta? Je li to više proslava ili protest?

Postoji li Međunarodni dan muškaraca? I kakvi će sve događaji virtuelno biti održani ove nedelje?

Već više od jednog vijeka, ljudi širom svijeta obilježavaju 8. mart kao poseban dan za žene.

Pročitajte zašto.

 

1. Kako je sve počelo?

Međunarodni dan žena proistekao je iz radničkog pokreta, a Ujedinjene nacije su ga priznale kao događaj koji se obilježava na godišnjem nivou.

Seme njegovog nastanka posijano je 1908. godine, kada je 15.000 žena prošetalo Njujorkom zahtjevajući kraće radno vrijeme, bolju platu i pravo glasa.

Godinu dana kasnije, Socijalistička partija Amerike proglasila je prvi Nacionalni dan žena.

Ideja da se ustanovi međunarodni praznik potekla je od žene po imenu Klara Cetkin, koja je to predložila 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu.

Klarina prvobitna ideja nije podrazumjevala fiksni datum.

Konferenciji je prisustvovalo 100 žena iz 17 zemalja svijeta i one su jednoglasno prihvatile predlog.

Na međunarodnom nivou, Dan žena je prvi put obeležen 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Stogodišnjica obilježavanja proslavljena je 2011. godine, tako da ove godine praktično proslavljamo 110. Međunarodni dan žena.

Sve je ozvaničeno kad su ovaj dan počele da slave Ujedinjene nacije.

Prva parola koju su 1996. godine usvojile Ujedinjene nacije bila je „Slavimo prošlost, planiramo budućnost".

Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu koliko toga su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji.

Politički korijeni dana znače da se organizuju štrajkovi i protesti kako bi se ukazalo na još prisutnu neravnopravnost.

2. Kada se održava Dan žena?

Dan žena obilježava se Osmog marta.

Taj datum je odabran nakon štrajka organizovanog za vrijeme Prvog svetskog rata, 1917. godine, kad su Ruskinje zahtjevale „hljeba i mira".

Poslije četiri dana, car je bio prisiljen da abdicira, a privremena vlada je ženama dodijelila pravo glasa.

Datum kad se održao štrajk žena po julijanskom kalendaru, koji se tada koristio u Rusiji, bio je 23. februar, nedelja.

Ovaj datum je u gregorijanskom kalendaru bio 8. mart - i on se tada slavi i danas.

 

3. Koje boje simbolizuju Dan žena?

Boje Međunarodnog dana žena su ljubičasta, zelena i bijela.

"Ljubičasta označava pravdu i dostojanstvo. Zelena simbolizuje nadu. Bijela predstavlja čistotu, mada je to kontroverzan koncept. Ove boje nastale su u Ženskoj socijalnoj i političkoj uniji u Velikoj Britaniji", kaže se u kampanji za Međunarodni dan žena.

 

4. Postoji li Međunarodni dan muškaraca?

On zaista postoji, 19. novembra.

Ali obilježava se tek od devedesetih prošlog vijeka i ne priznaju ga Ujedinjene nacije.

Ljudi ga slave u više od 80 zemalja svijeta, uključujući Veliku Britaniju.

Dan slavi "pozitivne vrijednosti kojima muškarci doprinose ovom svijetu, njihovim porodicama i zajednicama", ističući pozitivne uzore i ukazujući na blagostanje muškaraca.

Tema za 2020. godinu bila je „Bolje zdravlje za muškarce i mladiće".

 

5. Kako se ove godine, u jeku pandemije, proslavlja Dan žena?

Međunarodni dan žena je nacionalni praznik u mnogim zemljama, uključujući Rusiju, gdje se prodaja cvijeća udvostručuje tokom tri ili četiri dana oko 8. marta.

U Kini, 8. marta mnoge žene dobijaju pola slobodnog dana na poslu, po preporuci Državnog savijeta, iako ih mnogi poslodavci ne dozvoljavaju toga dana radnicama.

U Italiji, Međunarodni dan žena, iliti Festa della Donna, slavi se poklanjanjem pupoljaka mimoze.

Porijeklo ove tradicije nije najjasnije, ali smatra se da je započela u Rimu poslije Drugog svjetskog rata.

U Americi, mjesec mart je Mjesec istorije žena.

Predsjednički proglas koji se izdaje svake godine slavi dostignuća američkih žena.

Ove godine će to izgledati malko drugačije zbog pandemije korona virusa i očekuje se da će širom svijeta biti održano više virtuelnih događaja.

Da biste saznali šta se dešava u vašoj zemlji, pogledajte ovdje.

6. Šta je tema Dana žena za 2021. godinu?

Ovogodišnja kampanja za Međunarodni dan žena odabrala je temu #ChooseToChallenge sa idejom da je svijet koji se osporava zapravo svijet koji je na oprezu i da smo pojedinačno svi odgovorni za vlastite misli i dijela.

"Svi mi možemo da odlučimo da osporimo i ukažemo na rodne pristrasnosti i neravnopravnosti", ističe se u kampanji.

"Svi mi možemo da odlučimo da pronađemo i proslavimo ženska dostignuća. Kolektivno, svi mi možemo da pomognemo da se izradi inkluzivni svijet. Od ljudi se traži da „visoko dignu ruku i tako iskažu da se slažu i da su posvećeni odluci da ospore neravnopravnost i ukažu na nju."

 

7. Zašto nam je Dan žena potreban?

"Rodna ravnopravnost neće biti postignuta skoro čitav vijek", prema tvrdnji iz kampanje Međunarodnog dana žena, što se prevashodno odnosi na Svjetski ekonomski forum.

"Niko od nas neće doživeti rodnu ravnopravnost za života, a najverovatnije neće ni mnoga naša deca."

Štaviše, skorašnji podaci iz UN Žene pokazuju da bi pandemija korona virusa mogla da izbriše 25 godina rada na povećanju rodne ravnopravnosti.

Zbog pandemije, žene obavljaju značajno veći broj kućnih poslova, što može da utiče na to da imaju manje vremena za posao i obrazovanje.

Uprkos zabrinutosti zbog korona virusa, protestne šetnje održane su širom svijeta za Međunarodni dan žena 2020. godine.

Iako je većina njih bila mirna, u kirgistanskom glavnom gradu Biškeku, policija je privela desetine aktivistkinja borbe za prava žena nakon što su maskirani muškarci navodno napali šetače.

Aktivistkinje kažu da su se ženska prava pogoršala u zemlji.

Širom Pakistana, protestne šetnje održale su se u nekoliko gradova uprkos nasilnim prijetnjama i peticijama.

A u Meksiku je na ulice izašlo oko 80.000 osoba iz protesta zbog povećanog nasilja nad ženama, ali je na kraju povrijeđeno više od njih 60.

Iako je protest započeo mirno, policija kaže da su neke grupe bacale Molotovljeve koktele, a policajci su odgovorili ispaljivanjem suzavaca.

U posljednjih nekoliko godina, međutim, vidjeli smo da je došlo do napretka i ženski pokret je dostigao neprikosnovene razmjere.

Ove godine je Kamala Haris bila inaugurisana kao prva žena, prva crnkinja i prva Amerikanka azijskog porijekla kao američka potpredsjednica.

Finska je 2019. godine izabrala novu koalicionu vladu koju predvodi pet žena, abortus je dekriminalizovan u Severnoj Irskoj, a u Sudanu je ukinut zakon koji je kontrolisao kako se žene ponašaju i oblače u javnosti.

A ko može da zaboravi uticaj koji je izvršila diskusija na temu #MeToo, započeta 2017, sa heštegom na društvenim mrežama, preko koga se digao glas protiv iskustava zlostavljanja i seksualnih napada.

To je sada globalni fenomen u porastu, koji nastavlja da ističe neprihvatljivo i neprimereno ponašanje i doveo je do mnogih sudskih presuda visokog profila.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza