Sigmud Freud: Što je besprijekorniji čovjek spolja, to je više demona u njemu
Svaki normalan čovjek, u stvari, normalan je samo djelimično.
Sigmund Freud je austrijski psihijatar poznat kao osnivač psihoanalitičke škole. On je i jedan od najkontroverznijih naučnika XX vijeka. Njegov doprinos psihologiji je ogroman, a ovjekovečila su ga dva otkrića: on je razotkrio misteriju ljudskog sna i prvi pronašao univerzalni ključ ka ljudskoj podsvesti.
Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Židov nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, talijanski i španjolski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea, Schopenhauera i Kanta.
Freud je iznio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvaćanja i tumačenja čovjeka.
Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 razine: nesvjesno, predsvjesno i svjesno.
Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju incest, mržnja prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svijest o njima dovela do osjećaja anksioznosti.
Neke od njegovih spoznaja/savjeta, prenosimo u nastavku:
- Veličina vašeg identiteta određuje se veličinom problema koji može da vas izvede iz takta.
- Muškarac je srećan sa bilo kojom ženom dok je ne zavoli.
- Prije nego što dijagnostikujete kod sebe depresiju i nisko samopouzdanje, obavezno se uvjerite da niste okruženi idiotima.
- Sve što radite u krevetu je predivno i apsolutno ispravno. Važno je da se to sviđa oboma.
- Psi vole svoje prijatelje i ujedaju neprijatelje, sasvim suprotno ljudima koji nisu sposobni za čistu ljubav i koji uvijek miješaju ljubav sa mržnjom.
- Seksualnom devijacijom može se smatrati jedino odsustvo seksa. Sve ostalo je – stvar ukusa.
- Idealna, večita, očišćena od mržnje, ljubav postoji samo između zavisnosti i droge.
- Neuroza je nesposobnost da se toleriše nejasnoća.
- Što je besprijekorniji čovjek spolja, to je više demona u njemu.
- Mi nikad nismo ranjiviji nego onda kad volimo, i nikad tako beznadežno nesrećni onda kada gubimo ljubav.
- Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.
- Djeca su potpuno egoistična; snažno osjećaju svoje potrebe i nemilosrdno se bore da ih zadovolje.
- Ljudi su moralniji nego što misle, i mnogo nemoralniji nego što mogu da zamisle.
- Veći dio toga što je unutar nas je neshvatljivo, a ono što je prepoznatljivo je – realno.
- Svaki normalan čovjek, u stvari, normalan je samo djelimično.
- Ako ste oprostili čovjeku sve, znači, završili ste sa njim, zauvijek.
- Vrijeme provedeno sa mačkama nikad nije protraćeno.
- Protiv svakog čovjeka čovjek se može braniti, ali protiv pohvale ostaje bespomoćan.
- Mi više težimo ka tome da izbjegnemo bol, nego da susretnemo radost.
- U trenutku kad čovjek počne da sumnja u svoj život i svoju vrijednost, on postaje bolestan. Možete se slagati ili ne, ali zasigurno svaka od njegovih stavku navodi na razmišljanje i raspravu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.