Biciklisti vožnjom kroz Livanjsko polje ukazali na potrebu zaštite kraških polja

Više od trideset biciklista i ljubitelja prirode iz cijele Bosne i Hercegovine u subotu je vožnjom kroz Livanjsko polje, koje je najveće plavno kraško polje na svijetu, ukazalo na važnost i potrebu zaštite ovih jedinstvenih područja kojih u Bosni i Hercegovini ima ukupno 54. 

Vožnja, koju su organizovala udruženja Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Naše ptice iz Sarajeva i svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, realizovana je u sklopu tradicionalne manifestacije "Vratimo sport u Grahovo" koja je nakon dužeg vremena ponovo pokrenuta od strane opštine Bosansko Grahovo.

Biciklisti su vozili rutom dugom 46 kilometara kroz Ždralovac koji predstavlja najatraktivniji dio Livanjskog polja i koji je dobilo ime po tome što se u ovom području u prošlosti gnjezdio sivi ždral.

Na ovu zanimljivu činjenicu učesnici biciklijade su podsjetili simboličnom formacijom u obliku ove ptice.  

"Svjetski prirodni fenomen je u našem dvorištu, a čini nam se da toga ni lokalno stanovništvo nije dovoljno svjesno. Ovim događajem željeli smo da podržimo lokalno stanovništvo koje se bavi promotivnim i proizvodnim djelatnostima, a da učesnicima biciklističke vožnje predstavimo polje koje zaslužuje pažnju ne samo stručnjaka koji su svjesni njegovih brojnih vrijednosti, nego i svih ostalih ljubitelja prirode i svakako institucija koje treba da rade na njegovoj zaštiti", izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu. 

Livanjsko polje je, kao i sva kraška polja, svojevrstan fenomen sa izuzetno bogatom mrežom podzemnih i površinskih voda u povremenim i stalnim tokovima, bogatom florom (preko 800 biljnih vrsta) i faunom.

Impresivan je podatak da je u ovom području do sada registrovano 264 od ukupno 349 vrsta ptica zabilježenih u čitavoj BiH. 

"Uprkos bogatom biodiverzitetu, brojni kapitalni projekti koji su uključili melioraciju i isušivanje vlažnih livada za potrebe poljoprivrede u Ždralovcu i u Jagmama, prokopavanje kanala i preusmjeravanje riječnih tokova u Buško jezero i u akumulaciju Lipa za potrebe hidroelektrane Orlovac u Hrvatskoj, uz gubitak stočnog fonda, rezultovali su drastičnim promjenama u vodnom režimu i u staništima, što se negativno odražava na kompletan biljni i životinjski svijet. Da bi se polje sačuvalo od daljeg propadanja, neophodno je ustanoviti hitnu zakonsku zaštitu i efikasan sistem upravljanja osjetljivim vodenim i travnatim staništima, koji bi ovom dragulju prirode vratili ljepotu i sjaj", istakli su Biljana i Goran Topić iz Udruženja Naše ptice.

Zoran Šeremet iz WWF Adria ističe da, iako je 2008. godine u okviru Ramsarske konvencije proglašeno za močvaru od međunarodnog značaja, a 2011. godine područjem od međunarodnog značaja za ptice (IBA- Important Bird Area) Livanjsko polje i dalje nije zaštićeno prema domaćoj legislativi. 

"Ovaj proces predugo traje i potrebno je uložiti dodatne napore na svim nivoima vlasti kako bismo zaštitili Livanjsko polje ali i ostale fenomene krša u Bosni i Hercegovini. Zaštićena područja ne čuvaju samo prirodne resurse, već i naše kulturne i istorijske vrijednosti, poboljšavaju život i potiču održivi razvoj, a drago nam je da je to prepoznala i lokalna zajednica u Bosanskom Grahovu", zaključio je Šeremet.