Radionica u Livnu: Veliki vjetroenergetski projekti traže ozbiljnije procjene utjecaja

Hercegbosanska županija jedno je od područja s najvećim pritiskom planiranih i izgrađenih vjetroelektrana, a najveći problemi u tim postupcima odnose se na manjkave procjene utjecaja, nedovoljno uključivanje javnosti i nejasno sagledavanje posljedica po lokalne zajednice, poručeno je na radionici održanoj u Livnu.

Radionica pod nazivom “Studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane – najčešće greške, posljedice i preporuke” održana je u organizaciji Centra za životnu sredinu.

Kako je uvodno kazala Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu, radionica je organizirana kao nastavak aktivnosti koje se odnose na Livanjsko polje i druga kraška područja, ali i kao dio projekta usmjerenog na vjetroenergiju u Republici Srpskoj i Hercegbosanskoj županiji, koja je izdvojena zbog velikog broja planiranih i izgrađenih vjetroenergetskih projekata.

Prvi dan radionice bio je namijenjen predstavnicima županijskih i federalnih institucija uključenih u izdavanje okolišnih dozvola, predstavnicima investitora te konzultantskim kućama koje izrađuju studije utjecaja na okoliš. Drugog dana sudjelovali su predstavnici organizacija civilnog društva, lokalnih inicijativa i građani iz HBŽ-a koji prate postupke vezane uz koncesije, prostorno planiranje i okolišne dozvole za vjetroelektrane.

Iz Centra za životnu sredinu istaknuli su kako njihov stav nije protivljenje vjetroenergiji kao obnovljivom izvoru energije, nego upozorenje da se takvi projekti moraju procjenjivati od slučaja do slučaja, uz kvalitetne stručne podloge, zakonite procedure i pravodobno uključivanje lokalnih zajednica.

Javnost se mora uključiti već u prethodnoj procjeni

Govoreći o pravnim mogućnostima sudjelovanja javnosti, pravnica Sonja Kosanović iz Aarhus centra Banja Luka pojasnila je kako se postupak procjene utjecaja na okoliš može odvijati kroz dvije faze – prethodnu procjenu i, ako se utvrdi potreba, izradu studije utjecaja na okoliš.

Kosanović je upozorila da se lokalne zajednice moraju uključiti već u fazi prethodne procjene utjecaja na okoliš, koja se objavljuje na internetskoj stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma. U toj fazi javnost može dostaviti pisane komentare, a ako smatra da je potrebno, može zatražiti i održavanje javne rasprave.

Kako je pojasnila, javna rasprava u fazi prethodne procjene nije obvezna, ali je nadležno ministarstvo može organizirati ako procijeni da postoji veći interes javnosti. Zbog toga je, istaknula je, važno da komentari budu pravodobni, obrazloženi i potkrijepljeni konkretnim činjenicama.

Kosanović je dodala kako se u praksi građani često jave tek kada je javni uvid prošao, rješenje doneseno ili kada mehanizacija izađe na teren, kada su mogućnosti za utjecaj na postupak znatno ograničene.

Studije ne smiju biti samo formalnost

Na stručne manjkavosti u samim studijama ukazala je Dunja Delić iz Wise for Nature, govoreći o najčešćim greškama u studijama utjecaja na okoliš za vjetroelektrane.

Kako je istaknula, kod takvih dokumenata često se otvara pitanje rokova, opsega terenskog rada i stvarne uključenosti stručnjaka u procjenu utjecaja na prirodu, krš, vode, krajobraz, ptice i lokalno stanovništvo. Upozoreno je da nije dovoljno da stručnjaci budu navedeni samo formalno u dokumentaciji, nego mora biti jasno tko je radio koje dijelove procjene i na temelju kojih podataka.

Delić je ukazala i na odgovornost nadležnih institucija, ističući kako ministarstvo ne bi trebalo nekritički prihvaćati zaključke iz prethodnih procjena i studija koje izrađuju konzultantske kuće, nego ih mora stručno analizirati prije donošenja odluke.

Na radionici je posebno problematizirano to što se i za velike vjetroenergetske projekte odluka o potrebi izrade studije ponekad temelji na prethodnoj procjeni, iako ona nije isto što i studija utjecaja na okoliš. Kao usporedni primjer navedena je praksa iz Hrvatske, gdje se za pojedine veće vjetroenergetske projekte propisuje obvezna izrada studije utjecaja na okoliš. Poručeno je kako i nadležna tijela u Federaciji BiH, osobito kod velikih projekata i mogućeg kumulativnog utjecaja više vjetroelektrana na istom području, moraju jasno obrazložiti zašto neki projekt upućuju ili ne upućuju u daljnju procjenu utjecaja.

Sudionicima je ukazano da se slabosti takvih dokumenata često vide u općenitim formulacijama koje ne objašnjavaju stvarni utjecaj zahvata na prostor. Posebno je problematizirano i pitanje stručne odgovornosti za konačne dokumente, kao i mogućeg sukoba interesa u slučajevima kada iste ili povezane stručne kuće sudjeluju u izradi dokumentacije, a zatim i u praćenju ili provjeri provedbe mjera.

Više projekata mora se promatrati zajedno

Posebno je upozoreno kako se vjetroenergetski projekti u Hercegbosanskoj županiji ne bi smjeli promatrati odvojeno jedan od drugoga, jer se na istom prostoru planira ili već nalazi veći broj vjetroelektrana. U takvim okolnostima, poručeno je, nije dovoljno procijeniti samo utjecaj pojedinačnog projekta, nego se mora sagledati njihov zajednički, odnosno kumulativni utjecaj.

Taj je pristup, kako je istaknuto, osobito važan u krškim područjima, gdje zahvati mogu imati posljedice na vodu, zemljište, ptice, krajobraz i gnijezdilišta. Upravo zbog toga, rečeno je na radionici, kod većih projekata i prostora na kojem se planira više vjetroelektrana treba tražiti detaljniju procjenu, a ne zaustaviti se samo na općim zaključcima iz prethodne procjene.

Radionica je održana u sklopu projekta Green Agenda Navigator, koji financijski podržava Europska unija, a događaj je sufinanciran i kroz projekt “Očuvanje srca Dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put ka održivom upravljanju”.