Fudbal: Najvažnija (sporedna) stvar na svijetu

Uspon fudbala u posljednjih nekoliko decenija je nemjerljiv. Njegovo naglo populariziranje dovelo ga je u gotovo svaki dom. Stoga se pitanje je li fudbal i dalje najvažnija sporedna stvar na svijetu, ili je pak odrednica “sporedna” danas višak, čini logičnim. Armije navijača svakim su danom sve brojnije, a nama kao najbolja ilustracija ove tvrdnje služi nedavna utakmica naše reprezentacije s Litvanijom. Ako na nekoliko dana odsustvujete s posla, kako su uradili bh. navijači, te potrošite preostali dio vašeg budžeta i zaputite se na dalek put za nešto od čega, barem u materijalnom smislu, nećete profitirati, možete li onda tvrditi da je fudbal za vas “sporedna” stvar? No, sve je počelo individualnim naporima da se od bezazlene igre napravi najvažnija sporedna, ili samo najvažnija stvar na svijetu. Fudbalska lopta počela se kotrljati davno, prije mnogo stoljeća, i do danas nije stala.

Fudbalska historija

Historijski izvori navode da je fudbal kao igra prvi put spomenut u drugom stoljeću prije nove ere u Kini. To je bila igra ili sport koji je imao sličnosti s današnjim fudbalom. Grci i Rimljani igrali su jednu vrstu igre koja je također sličila fudbalu. Užasavajuć ali, nažalost, tačan podatak jeste da su u Engleskoj kao loptu prvobitno koristili odsječene glave vojnika. Nakon zabrane takve “lopte”, fudbal je počeo evoluirati. Sport u kojem nekad davno ne biste dobili crveni karton ako namjerno udarite protivnika počeo je ličiti na “nešto”.

Institucionalizacija fudbala

Uvidjevši da je postao mnogo više od igre, čelni su ga ljudi odlučili institucionalizirati. FIFA, krovna kuća svjetskog nogometa, osnovana je u Parizu 1904. godine. Trenutno broji 209 zemalja članica, a posebno je zadužena za organizaciju Svjetskog prvenstva. Osnivanje krovne kuće nogometa uozbiljilo je poglede na fudbal, pa su ga u mnogim zemljama počeli smatrati nacionalnim interesom. A gdje nacionalni interes postoji, postoje i zablude, prijevare, veliki ulozi i apsolutna beskrupuloznost u postizanju cilja. To se, u manjem obimu, desilo i s fudbalom.

Dolazak velikana

Može se kazati da je evolucija fudbala bila brža od evolucije sporta u cijelosti. Fudbalski val koji je tada pogodio pojedine zemlje bio je nezaustavljiv. Prva službena pravila donesena su 1863. godine. Dolazak velikih imena u svijet fudbala predstavljao je prekretnicu u finansijskom smislu. Od pet eura, koliko je nekad bio limit koji je klub mogao platiti igraču za sedmicu, stiglo se do stotinu hiljada eura dnevno. Nekada besplatne ulaznice, dostigle su vrtoglave cijene, pa je najniža cijena ulaznice za finale Lige šampiona prošle godine koštala nešto više od 70 eura. Unos ogromnih količina novca bio je znak početka trgovine igračima. Za kratko vrijeme nije bilo nedostižnih i onih koji se nisu mogli kupiti. Prvobitno su se plaćali milioni za nekoliko sezona, zatim milion po sezoni, a, naposljetku, nekoliko miliona po jednoj sezoni. Britanski BBC navodi da je igrač u Engleskoj 1956/57. zarađivao približno 1.981 euro godišnje. Danas za samo sat vremena igrači u ovoj ligi zarade i više od toga.

Od Maradone do Balea

Transfer Diega Armanda Maradone iz Barcelone u Napoli srušio je sve dotadašnje rekorde u prodaji igrača. Za, tada nevjerovatnih, 12 miliona eura Maradona, najveći svih vremena, kako ga zovu u Argentini, prešao je u redove Napolija. Tu je proveo nekoliko sezona, a i danas je ikona kluba. Nešto noviji transfer, koji je kao i Maradonin srušio sve rekorde u novčanom iznosu, bio je prelazak Garetha Balea iz Tottenhama u Real Madrid. Velšanin je plaćen čak 100 miliona eura. Ova suma ga je stavila na prvo mjesto najskupljih igrača ikad. Maradona je po sezoni zarađivao manje od dva, a Bale će, prema pisanju BBC-a, zarađivati nešto više od 13 miliona eura. Dakako, usporedbu ova dva igrača nije moguće praviti jer ne igraju u istim vremenskim epohama, ali analitičari ističu da Bale ipak nije igrač na nivou Maradone. Dakle, ako se nekad zarađivalo pet eura sedmično, što je fudbal klasificiralo kao manje unosno zanimanje, danas to nije slučaj. Bale, naprimjer, od ponedjeljka do nedjelje zarađuje više od 300.000 eura. Igrati fudbal, izgleda, nije loš posao.

Najvažnija stvar na svijetu

Da su u fudbalu čuda moguća pokazao je primjer plasmana reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo u Brazilu naredne godine. Istina, internacionalizacija i popularizacija fudbala donijela je i neke negativnosti. To su, između ostalog, namještanja utakmica, netransparentni menadžerski ugovori, huliganstva navijača te skandali koje izazovu sami igrači. Kakogod, fudbal se u poređenju s drugim sportovima razvija mnogo brže, a poznato je da najviše djece i mladih želi igrati upravo ovaj sport. Komercijalna strana fudbala atraktivna je za sponzore koji će za svoj logo na dresu tima koji igra Ligu prvaka dati desetke miliona eura. Osim privatnih investicija, nije rijetkost da se u fudbal ulaže i nacionalni novac. Države se sve više počinju sistematski uključivati u njegov razvoj. Huliganstvo, kako reče jedan sportski radnik u Bosni i Hercegovini, nije dio fudbala, a oni koji to čine nisu navijači kluba. Fudbalu, kao i svakom drugom sportu, pripada samo ono pozitivno što sam reflektira.