U Mostaru je u petak održan završni skup promotivno-ocjenjivačke izložbe i naučno-stručne radionice „Dvanaesti dani meda u Federaciji BiH“, u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo.
Tokom događaja dodijeljene su plakete za kvalitet meda u šest kategorija – bagremov, cvjetni, kestenov, livadski, medljikovac i ostali. Laboratorijske analize obavljene su u skladu s važećim propisima BiH, dok su senzorsku procjenu izvršila dva povjerenstva sastavljena od iskusnih ocjenjivača.
Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, Marko Ivanković, naveo je da je na ocjenjivanje pristiglo 127 uzoraka meda.
"Imali smo ukupno 127 uzoraka, od kojih je sedam odbačeno jer nije zadovoljavalo određene parametre. Svi ostali raspoređeni su u šest kategorija: kadulja, vrijesak, livadni, bagrem, kesten i medljikovac. Na temelju toga dodijeljene su medalje za prvo, drugo i treće mjesto", kazao je Ivanković.
Dodao je da svi učesnici dobijaju detaljnu laboratorijsku analizu, uključujući organoleptičku i polensku analizu, što, kako kaže, predstavlja važan poticaj proizvođačima.
"Naša ustanova je jedina koja ima akreditiranu metodu za analizu polena. Takva analiza predstavlja veliki poticaj za proizvođače, jer im omogućava da svojim kupcima pokažu dokaz o kvaliteti meda i potvrde njegovu vrhunsku kvalitetu na tržištu", naglasio je Ivanković.
Istaknuo je kako je svaki proizvod važno predstaviti i izdvojiti kroz pažljivo brendiranje.
"Općenito, imamo potencijal za zaštitu oznaka izvornosti otprilike onoliko vrsta meda koliko ih i postoji. Najviši stupanj zaštite ostvarili smo, primjerice, na maslinovom ulju. U Hercegovini su to karakteristične biljke poput vrijeska, kadulje i drače, u Bihaću kesten, u Posavini bagrem, a u Srednjoj Bosni lipa. Dakle, imamo četiri do šest vrsta meda koje bi se mogle uključiti u taj proces. Proces je vrlo zahtjevan, a iz iskustva, radeći na maslinovom ulju, mogu reći da zahtijeva zaista mnogo truda", kazao je on.
Predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH Sejo Deljo rekao je kako je godina za pčelare bila relativno dobra.
"Prosječan prinos ove je godine bio između 5 i 7 kilograma po košnici, ovisno o području, paši i drugim uvjetima. Relativno smo zadovoljni, ali se ne može jedna godina uzeti kao mjerilo, već cijeli ciklus od deset godina", rekao je Deljo.
Dodao je kako pčelarstvo ima budućnost i da će se u dogledno vrijeme nastaviti razvijati.
"Dosad se pčelarstvo povremeno smatralo tek hobijem, no mi imamo tvrtke, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i zadruge, zapošljavamo ljude i stvaramo novu vrijednosti", istaknuo je.
Istaknuo je kako pčelarstvo ima perspektivu i da će se nastaviti razvijati, unatoč brojnim izazovima.
"Nedostaje zakonska perspektiva. Potrebni su podzakonski akti, bolja zdravstvena zaštita pčela, edukacija, borba protiv patvorenog meda i jači marketing. To su pitanja koja se tiču cijele poljoprivrede", kazao je.
Zaključio je da je važno ponovo usmjeriti pažnju društva na poljoprivredne proizvođače i domaću proizvodnju hrane, jer hrana, kako je naglasio, postaje sve skuplja i strateški važna.
