Sladoled, poslastica stara hiljadama godina: Najpopularniji ledeni užitak

Sladoled je hladan desert napravljen od mliječnih proizvoda kao što je zgusnuto mlijeko, kombinovano sa vještačkim okusima i zaslađivačima poput šećera. Ova mješavina se prilikom hlađenja miješa da bi se izbjeglo formiranje kristala leda.

Historija sladoleda bazira se na različitim pričama, od kojih su dvije najčešće. Prema prvoj, historija sladoleda seže čak do 3000. godine p.n.e., kada su Kinezi poznavali recepturu koja je preteča današnjem sladoledu. Više egzaktnijih podataka možemo naći u pisanim izvorima iz starog Rima, gdje je car Neron, koji je živio od 37. do 68. godine naše ere, imao i ljeti na raspolaganju snijeg i led čuvan u posebnim jamama koji su mu njegovi robovi u velikim posudama donosili s planina. Snijeg i led su poslije korišteni za miješanje sa raznim voćem i medom da bi se pripremile hladne poslastice.

Sigurno niste znali da za upalu grla od sladoleda nije kriv taj hladni slatkiš, nego je uglavnom dobijaju oni kojima je grlo već napadnuto bakterijama. Sladoled se u Rusiji više jede zimi nego ljeti, jer je visokokaloričan, što olakšava boravak na niskim temperaturama.

Bivša britanska premijarka Margaret Tačer, po zanimanju inženjer tehnologije, svoju karijeru je započela s pronalaskom hemijskog jedinjenja koje se dodaje sladoledu da bi bio kremast.

Poznati su slučajevi nekih poslastičara koji su u sladoled dodavali antibiotike da bi bio bakteriološki ispravan, a to može biti veoma opasno za one koji su alergični na ta sredstva za liječenje.

Sladoled je bez sumnje jedna od najomiljenijih slastica na svijetu, a njegovi najveći obožavaoci su Amerikanci. Kako čak 98 % domaćinstava redovno kupuje taj slatkiš, a SAD je zemlja u kojoj se pojede najviše sladoleda po glavi stanovnika.

Osim SAD i ostatak svijeta luduje za ovom poslasticom, pa nakon SAD na top 10 listi obožavalaca slijede Novi Zeland, Danska, Australija, Belgija, Luksemburg, Švedska, Kanada, Norveška, Irska i Švajcarska. U Kanadi je 1988. godine napravljen najveći sladoled na svijetu koji je sa svoje 24 tone ušao i u Ginisovu knjigu rekorda.

Sladoled je poseban i zbog toga što je jedan od njegovih najvažnijih sastojaka vazduh, bez kojeg bi se potpuno zaledio i postao tvrd poput kamena. I na kraju, što prije provjerite da li kuglica sladoleda zaista nestaje nakon 50 lizova, kao što su to izračunali statističari opsjednuti ovim hladnim slatkišom.